More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Š(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Witsen's Shaman.JPG|mini|Najraniji poznati prikaz sibirskog [[šaman]]a, u produkciji nizozemskoga istraživača Nicolaesa Witsen, koji je bio u području tunguških naroda 1692. godine. Witsen je naslovio ilustraciju "[[Đavo]]lji svećenik" i šapama umjesto stopala šamanu istaknuo ono što je nazvao "demonske osobine".]] | |||
'''Šamanizam''' je [[spiritizam|spiritističko]]-[[magija|magijski]] oblik [[religija|religije]], najčešći kod arktičkih i subarktičkih plemena u [[Sibir]]u, sjevernoj i središnjoj [[Azija|Aziji]] (kod [[ostjaci|Ostjaka]], Evenka, Neneka, [[laponci|Laponaca]] i dr.), te kod [[eskimi|Eskima]]. Temelji se na vjerovanju u duhove kao gospodare prirode, s kojima ljudi mogu uspostaviti vezu uz pomoć određenih magijskih obreda koje izvodi plemenski [[vrač]] '''[[šaman]]'''. Obično u ekstatičnom stanju, s pomoću bubnjeva, čegrtaljki, zvončića i sl., plesom i odgovarajućim formulama zazivanja, šaman dobiva odgovore i preporuke duhova o radnjama koje treba poduzeti radi dobrobiti plemena, liječenja bolesti i sl. | '''Šamanizam''' je [[spiritizam|spiritističko]]-[[magija|magijski]] oblik [[religija|religije]], najčešći kod arktičkih i subarktičkih plemena u [[Sibir]]u, sjevernoj i središnjoj [[Azija|Aziji]] (kod [[ostjaci|Ostjaka]], Evenka, Neneka, [[laponci|Laponaca]] i dr.), te kod [[eskimi|Eskima]]. Temelji se na vjerovanju u duhove kao gospodare prirode, s kojima ljudi mogu uspostaviti vezu uz pomoć određenih magijskih obreda koje izvodi plemenski [[vrač]] '''[[šaman]]'''. Obično u ekstatičnom stanju, s pomoću bubnjeva, čegrtaljki, zvončića i sl., plesom i odgovarajućim formulama zazivanja, šaman dobiva odgovore i preporuke duhova o radnjama koje treba poduzeti radi dobrobiti plemena, liječenja bolesti i sl. | ||
Posljednja izmjena od 29. svibanj 2025. u 11:51
Šamanizam je spiritističko-magijski oblik religije, najčešći kod arktičkih i subarktičkih plemena u Sibiru, sjevernoj i središnjoj Aziji (kod Ostjaka, Evenka, Neneka, Laponaca i dr.), te kod Eskima. Temelji se na vjerovanju u duhove kao gospodare prirode, s kojima ljudi mogu uspostaviti vezu uz pomoć određenih magijskih obreda koje izvodi plemenski vrač šaman. Obično u ekstatičnom stanju, s pomoću bubnjeva, čegrtaljki, zvončića i sl., plesom i odgovarajućim formulama zazivanja, šaman dobiva odgovore i preporuke duhova o radnjama koje treba poduzeti radi dobrobiti plemena, liječenja bolesti i sl.
Prve podatke o šamanizmu pronašli su u XIII. stoljeća misionari među Laponcima, a kod sibirskih plemena u XVII. stoljeća russki monah Avakum Petrovič. Sličnih se vjerovanja može naći i kod američkih Indijanaca, te u nekim plemenima jugozapadne Afrike, Oceanije i Australije. Šamanizam je pobudio veliko zanimanje modernih antropologa, a najpotpunije ga je je obradio Mircea Eliade (Šamanizam, arhaične tehnike ekstaze i dr.).