Seđuđ: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Seđuđ'''-->'''Seđuđ''' <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Tótszentgyörgy'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].
Seđuđ''' <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Tótszentgyörgy'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].


Zauzima površinu od 7,50 km četvornih.
Zauzima površinu od 7,50 km četvornih.

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 17:53

Seđuđ [1] (mađ. Tótszentgyörgy) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 7,50 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi]

Nalazi se na 46° 3' sjeverne zemljopisne širine i 17° 43' istočne zemljopisne dužine. Mrnja je 1,5 km sjeverozapadno, Somogyhatvan je 5 km sjeverno, Pokloša je 2 km sjeveroistočno, Bašalija je 4,5 km sjeveroistočno, kotarsko sjedište Siget je 4,5 km istočno, Molvar je 2 km jugoistočno, Nemeška je 2,5 km jugozapadno, a Dopsa je 4 km zapadno.

Upravna organizacija[uredi]

Upravno pripada Sigetskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7981.

Povijest[uredi]

Mjesto je vjerojatno dobilo ime po crkvi sv. Jurja koja se nalazila u selu. Odatle szentgyörgy u imenu.

Ime Tót označava slovačko plemstvo koje se u 17. stoljeću doselilo u ove krajeve iz ondašnje Gornje Ugarske (danas Horná zem u Slovačkoj).

1200. se selo spominje pod imenom Schengurg.

Za vrijeme turskih osvajanja selo je opustilo, a stanovnici su pobjegli u sigetsku tvrđavu (vidi hu:Szigetvári vár).

Prema popisu stanovništva u Mađarskoj 1910. je u selu bilo 389 st., od čega 379 Mađara. 109 su bili rimokatolici, a 280 je bilo reformiranih.

Promet[uredi]

Dva km južno od sela prolazi željeznička prometnica Barča-Siget.

Stanovništvo[uredi]

Seđuđ ima 182 stanovnika (2001.). Većina su Mađari sa preko 80%, a manjinsku samoupravu imaju Romi, koji čine blizu 2%. Neizjašnjena je petina sela. Rimokatolici su polovica stanovnika, a kalvinista je više od četvrtine. Nepoznata je vjeroispovjed za petinu stanovnika.

Izvori[uredi]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF

Vanjske poveznice[uredi]