Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Opereta: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bmz
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Opereta'''-->'''Opereta''' (tal. mala opera) glazbeno je scensko djelo vedrog i zabavnog ugođaja. Obično opisuje uljepšane i naivne životne priče te [[ljubav]]ne zgode sretnog završetka. U operetama svi se nesporazumi i zapleti uspješno riješe i niti jedan glavni lik nikad ne umire. Operete uvijek imaju sretni završetak. Opereta je jednostavnija od [[opera|opere]] i uz glazbene obiluje i [[ples|plesnim točkama]] koje povezuju govoreni dijalozi.  
Opereta''' (tal. mala opera) glazbeno je scensko djelo vedrog i zabavnog ugođaja. Obično opisuje uljepšane i naivne životne priče te [[ljubav]]ne zgode sretnog završetka. U operetama svi se nesporazumi i zapleti uspješno riješe i niti jedan glavni lik nikad ne umire. Operete uvijek imaju sretni završetak. Opereta je jednostavnija od [[opera|opere]] i uz glazbene obiluje i [[ples|plesnim točkama]] koje povezuju govoreni dijalozi.  


=== Zabavni glazbeno-scenski žanr ===
=== Zabavni glazbeno-scenski žanr ===
Redak 28: Redak 28:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Operetta}}
 


{{Mrva-glazba}}
{{Mrva-glazba}}
[[Kategorija:Klasična glazba]]
[[Kategorija:Klasična glazba]]
[[Kategorija:Opereta]]
[[Kategorija:Opereta]]

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 17:24

Opereta (tal. mala opera) glazbeno je scensko djelo vedrog i zabavnog ugođaja. Obično opisuje uljepšane i naivne životne priče te ljubavne zgode sretnog završetka. U operetama svi se nesporazumi i zapleti uspješno riješe i niti jedan glavni lik nikad ne umire. Operete uvijek imaju sretni završetak. Opereta je jednostavnija od opere i uz glazbene obiluje i plesnim točkama koje povezuju govoreni dijalozi.

Zabavni glazbeno-scenski žanr

Opereta je nastala sredinom 19. stoljeća u Parizu kao laganija i lepršavija verzija opére comique. Utemeljio ju je Hervé (Florimond Ronget), a razvio Jacques Offenbach. Veoma popularnu bečku operetu, na temeljima kako francuske operete, tako i bečkoga Singspiela (glazbenog igrokaza, koji je do umjetničkih vrhunaca doveo Mozart Čarobnom frulom), utemeljio je Franz von Suppè, Dalmatinac iz Splita, a nakon njega taj žanr prihvaćaju Karl Millöcker, te Johann Strauss mlađi, te mnogi drugi, među njima i Ivan pl. Zajc, a u 20. stoljeću Franz Lehár.

Operete pripadaju zabavnoj glazbi svog doba, a njihove plesne točke popularnim društvenim i revijskim plesovima (valcer, polka, can-can). Orkestar je znatno manji nego u operi i pratnja je pjevačima i baletu. Unatoč lakoći glazbe, opereta nije jednostavna za izvođače i traži svestrane umjetnike koji moraju biti podjednako dobri pjevači, glumci i plesači.

Operetni skladatelji iz Hrvatske

Najpoznatiji su:

Opereta u Parizu

Najznačajniji skladatelj u Parizu bio je Jacques Offenbach (1819.-1880.). Imao je vlastito kazalište u kojem je prikazivao svoje brojne operete. Prema riječima jednog suvremenika na njegove melodije plesala je cijela Francuska. Najpoznatija je opereta Orfej u podzemlju, koja dio svoje slave duguje tada modernom plesu can-canu.

Can-can, ples popularan u noćnim lokalima pariškog predgrađa, zbog slobodnih pokreta bio je zabranjivan, što je samo povećalo zanimanje za njim.

Opereta u Beču

Nakon Pariza opereta osvaja i Beč. Vodeći skladatelj bečke operete bio je Johann Strauss mlađi. Njegova poznata opereta Šišmiš tradicionalno se izvodi u Beču i mnogim drugim kazalištima za Novu Godinu.

Neki od najpoznatijih skladatelja bečke operete su:

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Opereta koji govori o glazbi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.