More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
Nije prikazana jedna međuinačica | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Opereta''' (tal. mala opera) glazbeno je scensko djelo vedrog i zabavnog ugođaja. Obično opisuje uljepšane i naivne životne priče te [[ljubav]]ne zgode sretnog završetka. U operetama svi se nesporazumi i zapleti uspješno riješe i niti jedan glavni lik nikad ne umire. Operete uvijek imaju sretni završetak. Opereta je jednostavnija od [[opera|opere]] i uz glazbene obiluje i [[ples|plesnim točkama]] koje povezuju govoreni dijalozi. | |||
=== Zabavni glazbeno-scenski žanr === | === Zabavni glazbeno-scenski žanr === | ||
Redak 28: | Redak 28: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
{{Mrva-glazba}} | {{Mrva-glazba}} | ||
[[Kategorija:Klasična glazba]] | [[Kategorija:Klasična glazba]] | ||
[[Kategorija:Opereta]] | [[Kategorija:Opereta]] |
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 17:24
Opereta (tal. mala opera) glazbeno je scensko djelo vedrog i zabavnog ugođaja. Obično opisuje uljepšane i naivne životne priče te ljubavne zgode sretnog završetka. U operetama svi se nesporazumi i zapleti uspješno riješe i niti jedan glavni lik nikad ne umire. Operete uvijek imaju sretni završetak. Opereta je jednostavnija od opere i uz glazbene obiluje i plesnim točkama koje povezuju govoreni dijalozi.
Zabavni glazbeno-scenski žanr
Opereta je nastala sredinom 19. stoljeća u Parizu kao laganija i lepršavija verzija opére comique. Utemeljio ju je Hervé (Florimond Ronget), a razvio Jacques Offenbach. Veoma popularnu bečku operetu, na temeljima kako francuske operete, tako i bečkoga Singspiela (glazbenog igrokaza, koji je do umjetničkih vrhunaca doveo Mozart Čarobnom frulom), utemeljio je Franz von Suppè, Dalmatinac iz Splita, a nakon njega taj žanr prihvaćaju Karl Millöcker, te Johann Strauss mlađi, te mnogi drugi, među njima i Ivan pl. Zajc, a u 20. stoljeću Franz Lehár.
Operete pripadaju zabavnoj glazbi svog doba, a njihove plesne točke popularnim društvenim i revijskim plesovima (valcer, polka, can-can). Orkestar je znatno manji nego u operi i pratnja je pjevačima i baletu. Unatoč lakoći glazbe, opereta nije jednostavna za izvođače i traži svestrane umjetnike koji moraju biti podjednako dobri pjevači, glumci i plesači.
Operetni skladatelji iz Hrvatske
Najpoznatiji su:
- Franz von Suppè (1819.-1895.) - Die schöne Galathée (Lijepa Galateja), Boccaccio
- Ivan pl. Zajc (1832.-1914.) - Mannschaft an Bord (Momci na brod)
- Srećko Albini (1869.-1933.) - Barun Trenk
- Ivo Tijardović (1895.-1976.) - Mala Floramye, Spli'ski akvarel
Opereta u Parizu
Najznačajniji skladatelj u Parizu bio je Jacques Offenbach (1819.-1880.). Imao je vlastito kazalište u kojem je prikazivao svoje brojne operete. Prema riječima jednog suvremenika na njegove melodije plesala je cijela Francuska. Najpoznatija je opereta Orfej u podzemlju, koja dio svoje slave duguje tada modernom plesu can-canu.
Can-can, ples popularan u noćnim lokalima pariškog predgrađa, zbog slobodnih pokreta bio je zabranjivan, što je samo povećalo zanimanje za njim.
Opereta u Beču
Nakon Pariza opereta osvaja i Beč. Vodeći skladatelj bečke operete bio je Johann Strauss mlađi. Njegova poznata opereta Šišmiš tradicionalno se izvodi u Beču i mnogim drugim kazalištima za Novu Godinu.
Neki od najpoznatijih skladatelja bečke operete su:
- Franz von Suppè
- Karl Millöcker
- Johann Strauss mlađi
- Franz Lehár
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Opereta koji govori o glazbi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.