Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Antun Cragnolini: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Antun Cragnolini'''-->'''Antun Cragnolini''' ([[Gemona]], [[Italija]], oko [[1810.]] - [[Celovec]], [[Austrija]], [[1837.]]), [[zagreb]]ački graditelj.  
'''Antun Cragnolini''' ([[Gemona]], [[Italija]], oko [[1810.]] - [[Celovec]], [[Austrija]], [[1837.]]), [[zagreb]]ački graditelj.  


Polazio je Akademiju u Veneciji, a u Ljubljani je položio majstorski ispit za zidara i graditelja. Najveće djelo ostavio je u Zagrebu, a to je izgradnja kazališne zgrade za trgovca Kristofora Stankovića (Ćirilometodska 5). Reprezentativna klasicistička zgrada imala je, osim pozornice i gledališta (s tri kata loža), i plesnu dvoranu s galerijom. Oko 1833. nadogradio je na susjednoj palači Oršić drugi kat, da bi dvije zgrade konačno bile spojene u jednu 1897. godine za potrebe [[Stara gradska vijećnica u Zagrebu|gradske vijećnice]].  
Polazio je Akademiju u Veneciji, a u Ljubljani je položio majstorski ispit za zidara i graditelja. Najveće djelo ostavio je u Zagrebu, a to je izgradnja kazališne zgrade za trgovca Kristofora Stankovića (Ćirilometodska 5). Reprezentativna klasicistička zgrada imala je, osim pozornice i gledališta (s tri kata loža), i plesnu dvoranu s galerijom. Oko 1833. nadogradio je na susjednoj palači Oršić drugi kat, da bi dvije zgrade konačno bile spojene u jednu 1897. godine za potrebe [[Stara gradska vijećnica u Zagrebu|gradske vijećnice]].  

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 11:47

Antun Cragnolini (Gemona, Italija, oko 1810. - Celovec, Austrija, 1837.), zagrebački graditelj.

Polazio je Akademiju u Veneciji, a u Ljubljani je položio majstorski ispit za zidara i graditelja. Najveće djelo ostavio je u Zagrebu, a to je izgradnja kazališne zgrade za trgovca Kristofora Stankovića (Ćirilometodska 5). Reprezentativna klasicistička zgrada imala je, osim pozornice i gledališta (s tri kata loža), i plesnu dvoranu s galerijom. Oko 1833. nadogradio je na susjednoj palači Oršić drugi kat, da bi dvije zgrade konačno bile spojene u jednu 1897. godine za potrebe gradske vijećnice.

Povezani članci

Literatura

  • Lelja Dobronić: Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb, 1971.