Razlika između inačica stranice »Antun Cragnolini«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Antun Cragnolini'''-->'''Antun Cragnolini''' ([[Gemona]], [[Italija]], oko [[1810.]] - [[Celovec]], [[Austrija]], [[1837.]]), [[zagreb]]ački graditelj.  
'''Antun Cragnolini''' ([[Gemona]], [[Italija]], oko [[1810.]] - [[Celovec]], [[Austrija]], [[1837.]]), [[zagreb]]ački graditelj.  


Polazio je Akademiju u Veneciji, a u Ljubljani je položio majstorski ispit za zidara i graditelja. Najveće djelo ostavio je u Zagrebu, a to je izgradnja kazališne zgrade za trgovca Kristofora Stankovića (Ćirilometodska 5). Reprezentativna klasicistička zgrada imala je, osim pozornice i gledališta (s tri kata loža), i plesnu dvoranu s galerijom. Oko 1833. nadogradio je na susjednoj palači Oršić drugi kat, da bi dvije zgrade konačno bile spojene u jednu 1897. godine za potrebe [[Stara gradska vijećnica u Zagrebu|gradske vijećnice]].  
Polazio je Akademiju u Veneciji, a u Ljubljani je položio majstorski ispit za zidara i graditelja. Najveće djelo ostavio je u Zagrebu, a to je izgradnja kazališne zgrade za trgovca Kristofora Stankovića (Ćirilometodska 5). Reprezentativna klasicistička zgrada imala je, osim pozornice i gledališta (s tri kata loža), i plesnu dvoranu s galerijom. Oko 1833. nadogradio je na susjednoj palači Oršić drugi kat, da bi dvije zgrade konačno bile spojene u jednu 1897. godine za potrebe [[Stara gradska vijećnica u Zagrebu|gradske vijećnice]].  

Trenutačna izmjena od 11:47, 1. svibnja 2022.

Antun Cragnolini (Gemona, Italija, oko 1810. - Celovec, Austrija, 1837.), zagrebački graditelj.

Polazio je Akademiju u Veneciji, a u Ljubljani je položio majstorski ispit za zidara i graditelja. Najveće djelo ostavio je u Zagrebu, a to je izgradnja kazališne zgrade za trgovca Kristofora Stankovića (Ćirilometodska 5). Reprezentativna klasicistička zgrada imala je, osim pozornice i gledališta (s tri kata loža), i plesnu dvoranu s galerijom. Oko 1833. nadogradio je na susjednoj palači Oršić drugi kat, da bi dvije zgrade konačno bile spojene u jednu 1897. godine za potrebe gradske vijećnice.

Povezani članci

Literatura

  • Lelja Dobronić: Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb, 1971.