Euroskepticizam: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031007/kolumne01.asp Slobodna Dalmacija] Miro Kučić: Zašto sam euroskeptik, 7. i 8. listopada 2003. | *[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031007/kolumne01.asp Slobodna Dalmacija] Miro Kučić: Zašto sam euroskeptik, 7. i 8. listopada 2003. | ||
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040113/kolumne01.asp Slobodna Dalmacija] Miro Kučić: Euroskeptik, što je to?, 13. siječnja 2004. | *[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040113/kolumne01.asp Slobodna Dalmacija] Miro Kučić: Euroskeptik, što je to?, 13. siječnja 2004. | ||
Posljednja izmjena od 1. studeni 2021. u 22:06
Euroskepticizam označava pristup europskim integracijama, zapravo prema EU, koji je suprotan centralizaciji i federalizacije Europske unije. Skepticizam se odnosi prema ustanovama, razvitku i ciljevima Europske Unije. U mnogim europskim zemljama skepticizam je vezan uz želju zadržavanja nacionalne suverenosti.
Odnosi se i na skepsu prema valuti eura.
Još oštriji stav prema integriranju u EU naziva se eurofobija ili EU-fobija.[1][2][3] Stav suprotan euroskepticizmu zove se eurooptimizam. Stupanj još veće pristranosti k europskim integracijama i znatno manje umjerenosti naziva se eurofilija (EU-manija ili EU-forija[2][4]). Najveći stupanj beskritičnog pristupa k integriranju u EU hrvatski je publicist Branimir Lukšić nazvao eurozom.[5]
Argumenti
- Pogotovo u srednjoj i istočnoj Europi se argumentira da članstvo u Europskoj uniji prijeti nacionalnim karakteru, te nakon raspada komunizma ponovno stečenoj nacionalnoj suverenosti i dostojanstvu. U Engleskoj postoji strah od uništenja britanskog načina života.
- Tvrdnja, da Brüsselska birokracija usporava dinamiku rasta privrede.
- Strah od rasprodaje nacionalnih dobara u sklopu privredne integracije sa zapadnom europom i globalizacije.
- Strah u zapadnoj europi od gubitka radnih mjesta i od smanjenja blagostanja te socijalnih standarda.
- Strah na zapadu, da brzo proširenje prijeti sustav vrijednosti.
- Uočavanje deficita demokratskoga legitimiteta.
Najpoznatiji euroskeptici bili su bivši češki predsjednik Vaclav Klaus, bivša premijerka Velike Britanije Margaret Thatcher, a trenutno primjerice Nigel Farage, Marine Le Pen, Geert Wilders.
U Europskom parlamentu tvrde euroskeptične stranke okupljene u klub pod imenom "Europa slobode i demokracije"; desno krilo mekih euroskeptika je okupljeno u Europske konzervativce i reformiste (kojima pripada i britanska Konzervativna stranka, dok lijevo krilo čini Europska ujedinjena ljevica i Nordijska zelena ljevica.
Povezani članak
Izvori
- ↑ - Videoteka - (EU)forija ili (EU)fobija?
- ↑ 2,0 2,1 EU-forija što nam političari ne govore a trebali bi znati
- ↑ Danas.net.hr - Upozorenje iz Slovenije:Središte EU crpi siromahe, a bogati se i dalje bogate
- ↑ EU-manija
- ↑ Branimir Lukšić: Euroza hara Hrvatskom, Politički zatvorenik, (21) 2011., br. 231, lipanj 2011.. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2011.. http://www.hdpz.htnet.hr/broj231/Luksic.htm Pristupljeno 21. srpnja 2011.
Vanjske poveznice
- Slobodna Dalmacija Miro Kučić: Zašto sam euroskeptik, 7. i 8. listopada 2003.
- Slobodna Dalmacija Miro Kučić: Euroskeptik, što je to?, 13. siječnja 2004.
- Slobodna Dalmacija Miro Kučić: EUforija i EUroskepsa, 19. listopada 2004.