Crkva sv. Florijana u Varaždinu: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Crkva sv. Florijana u Varaždinu sa Starog grada.jpg|mini|250px|Crkva sv. Florijana - pogled sa [[Stari grad u Varaždinu|Starog grada]]]] | |||
'''Kapela sv. Florijana''' je [[barok]]na crkva u [[Varaždin]]u. | '''Kapela sv. Florijana''' je [[barok]]na crkva u [[Varaždin]]u. | ||
Na njezinu je mjestu prvo stajala drvena crkva, sagrađena 1669.-72. godine. Ona je srušena 1733. godine te je sagrađena nova, zidana i nadsvođena, koja je imala drveni toranj. Sedamdesetih se godina 18. stoljeća kapela intenzivno obnavlja pa 1773. dobiva kriptu koju radi graditelj [[Jakov Erber]], a 1775. i novu sakristiju. Godine 1777. gradi se novo pročelje s tornjem te kapela dobiva svoj današnji izgled. Konveksno pročelje bogato je razvedeno vijencima, pilastrima i skulpturom te predstavlja jedno od najznačajnijih djela barokne crkvene arhitekture u Hrvatskoj. Autor obnove je domaći graditelj [[Ivan Adam Poch]]. | Na njezinu je mjestu prvo stajala drvena crkva, sagrađena 1669.-72. godine. Ona je srušena 1733. godine te je sagrađena nova, zidana i nadsvođena, koja je imala drveni toranj. Sedamdesetih se godina 18. stoljeća kapela intenzivno obnavlja pa 1773. dobiva kriptu koju radi graditelj [[Jakov Erber]], a 1775. i novu sakristiju. Godine 1777. gradi se novo pročelje s tornjem te kapela dobiva svoj današnji izgled. Konveksno pročelje bogato je razvedeno vijencima, pilastrima i skulpturom te predstavlja jedno od najznačajnijih djela barokne crkvene arhitekture u Hrvatskoj. Autor obnove je domaći graditelj [[Ivan Adam Poch]]. | ||
Posljednja izmjena od 26. prosinac 2024. u 02:40
Kapela sv. Florijana je barokna crkva u Varaždinu. Na njezinu je mjestu prvo stajala drvena crkva, sagrađena 1669.-72. godine. Ona je srušena 1733. godine te je sagrađena nova, zidana i nadsvođena, koja je imala drveni toranj. Sedamdesetih se godina 18. stoljeća kapela intenzivno obnavlja pa 1773. dobiva kriptu koju radi graditelj Jakov Erber, a 1775. i novu sakristiju. Godine 1777. gradi se novo pročelje s tornjem te kapela dobiva svoj današnji izgled. Konveksno pročelje bogato je razvedeno vijencima, pilastrima i skulpturom te predstavlja jedno od najznačajnijih djela barokne crkvene arhitekture u Hrvatskoj. Autor obnove je domaći graditelj Ivan Adam Poch.
Crkva je u unutrašnjosti ukrašena štukaturama i zidnim slikama. Ispod današnjih historicističkih oslika, naziru se barokne zidne slike s figuralnim prikazima. Kvalitetan barokni inventar sastoji se od glavnog oltara sv. Florijana (1740.), bočnih oltara sv. Lucije i sv. Apolonije (1740. i 1748) te provjedaonice (1743.) koju je polikromirao varaždinski slikar Blaž Gruber.
Literatura
- Ivy Lentić Kugli, Zgrade varaždinske povijesne jezgre, Zagreb, 2001. (ISBN 953-178-473-6)