More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Prostorna analiza'''-->[[Slika:Snow-cholera-map.jpg|thumb|right|300px|Karta [[London]]a dr. Johna Snowa koja prikazuje [[epidemiologija|epidemiološke]] skupine slučajeva kolere tijekom [[epidemija kolere u Broad Streetu 1854.|epidemije kolere u Broad Streetu 1854.]] Ovo je jedan od prvih slučajeva prostorne analize prikazane u obliku karte.]] | <!--'''Prostorna analiza'''-->[[Slika:Snow-cholera-map.jpg|thumb|right|300px|Karta [[London]]a dr. Johna Snowa koja prikazuje [[epidemiologija|epidemiološke]] skupine slučajeva kolere tijekom [[epidemija kolere u Broad Streetu 1854.|epidemije kolere u Broad Streetu 1854.]] Ovo je jedan od prvih slučajeva prostorne analize prikazane u obliku karte.]] | ||
'''Prostorna analiza''' ili '''prostorna statistika''' obuhvaća sve formalne tehnike koje proučavaju entitete uporabom njihovih [[topologija|topoloških]], [[geometrija|geometrijskih]] ili [[ | '''Prostorna analiza''' ili '''prostorna statistika''' obuhvaća sve formalne tehnike koje proučavaju entitete uporabom njihovih [[topologija|topoloških]], [[geometrija|geometrijskih]] ili [[zemljopis]]nih osobina. Fraza se doslovno odnosi na raznolike tehnike od kojih su neke još uvijek u ranom razvoju, a koriste različite analitičke pristupe te se primjenjuju u raznolikima poljima od astronomije gdje proučava smještaj galaktika u kozmosu pa do tehnike izrade čipova gdje se njezina uporaba algoritma 'smjesti i usmjeri' koristi za izradu kompleksnih žičanih struktura. Fraza se često koristi u užem smislu za opisivanje tehnika primijenjenih na strukture u ljudskoj veličini, a najpoznatiji je primjer analiza zemljopisnih [[podatak|podataka]]. Fraza se ponekad koristi za označavanje specifične tehnike u jednom istraživačkom polju, primjerice, za opisivanje [[geostatistika|geostatistike]]. | ||
Povijest prostorne analize počinje vrlo rano kad i izrada [[ | Povijest prostorne analize počinje vrlo rano kad i izrada [[zemljovid]]a, [[geodezija]] i zemljopis na samom početku povijesti, iako tehnike prostorne analize nisu bile formalizirane sve do samog kraja dvadesetog stoljeća. Moderna prostorna analiza fokusira se na računalne tehnike zbog ogromne količine podataka, snage modernih [[statistika|statističkih]] i [[zemljopisni informacijski sustav|zemljopisnih informacijskih]] softvera, te kompleksnosti računalnog modeliranja. Prostorne analitičke tehnike razvijene su u zemljopisu, [[biologija|biologiji]], [[epidemiologija|epidemiologiji]], [[sociologija|sociologiji]], [[demografija|demografiji]], [[statistika|statistici]], [[zemljopisna informacijska znanost|zemljopisnoj informacijskoj znanosti]], [[daljinska istraživanja|daljinskim istraživanjima]], [[računarstvo|računarstvu]], [[matematika|matematici]] i [[znanstveno modeliranje|znanstvenom modeliranju]]. | ||
Kompleksna pitanja pojavljuju se u prostornoj analizi od kojih mnoga nisu jasno definirana niti kompletno riješena, ali tvore osnovu trenutačnog istraživanja. Najfundamentalniji od njih je problem definicije prostorne lokacije entiteta koji se proučava. Primjerice, proučavanje ljudskog zdravlja moglo bi opisati prostornu poziciju ljudi s točkom lociranom na mjestu gdje žive ili s točkom lociranom na mjestu gdje rade ili pak uporabom linije za opisivanje njihovih tjednih putovanja; svaki izbor ima dramatične učinke na tehnike koje se odabiru za analizu te na konkluzije koje se postižu. Ostali problemi u prostornoj analizi uključuju ograničenja matematičkog znanja, pretpostavke koje zahtijevaju postojeće statističke tehnike, te probleme u računalnim izračunima. | Kompleksna pitanja pojavljuju se u prostornoj analizi od kojih mnoga nisu jasno definirana niti kompletno riješena, ali tvore osnovu trenutačnog istraživanja. Najfundamentalniji od njih je problem definicije prostorne lokacije entiteta koji se proučava. Primjerice, proučavanje ljudskog zdravlja moglo bi opisati prostornu poziciju ljudi s točkom lociranom na mjestu gdje žive ili s točkom lociranom na mjestu gdje rade ili pak uporabom linije za opisivanje njihovih tjednih putovanja; svaki izbor ima dramatične učinke na tehnike koje se odabiru za analizu te na konkluzije koje se postižu. Ostali problemi u prostornoj analizi uključuju ograničenja matematičkog znanja, pretpostavke koje zahtijevaju postojeće statističke tehnike, te probleme u računalnim izračunima. | ||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
* [http://www.fromto.itb.hig.se/~bjg/ica/ ICA commission on geospatial analysis and modeling] | * [http://www.fromto.itb.hig.se/~bjg/ica/ ICA commission on geospatial analysis and modeling] | ||
* [http://www.ai-geostats.org/ Edukativni izvor o prostornoj statistici i geostatistici] | * [http://www.ai-geostats.org/ Edukativni izvor o prostornoj statistici i geostatistici] | ||
* [http://www.spatialanalysisonline.com/ Iscrpni vodič o | * [http://www.spatialanalysisonline.com/ Iscrpni vodič o načelima, tehnikama i softverskim alatima] | ||
* [http://sasi.group.shef.ac.uk/ Social and Spatial Inequalities] | * [http://sasi.group.shef.ac.uk/ Social and Spatial Inequalities] | ||
* [http://www.ncgia.ucsb.edu/ National Center for Geographic Information and Analysis (NCGIA)] | * [http://www.ncgia.ucsb.edu/ National Center for Geographic Information and Analysis (NCGIA)] | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Zemljopis]] | ||
[[Kategorija:Geostatistika]] | [[Kategorija:Geostatistika]] | ||
Posljednja izmjena od 9. siječanj 2026. u 00:34
Prostorna analiza ili prostorna statistika obuhvaća sve formalne tehnike koje proučavaju entitete uporabom njihovih topoloških, geometrijskih ili zemljopisnih osobina. Fraza se doslovno odnosi na raznolike tehnike od kojih su neke još uvijek u ranom razvoju, a koriste različite analitičke pristupe te se primjenjuju u raznolikima poljima od astronomije gdje proučava smještaj galaktika u kozmosu pa do tehnike izrade čipova gdje se njezina uporaba algoritma 'smjesti i usmjeri' koristi za izradu kompleksnih žičanih struktura. Fraza se često koristi u užem smislu za opisivanje tehnika primijenjenih na strukture u ljudskoj veličini, a najpoznatiji je primjer analiza zemljopisnih podataka. Fraza se ponekad koristi za označavanje specifične tehnike u jednom istraživačkom polju, primjerice, za opisivanje geostatistike.
Povijest prostorne analize počinje vrlo rano kad i izrada zemljovida, geodezija i zemljopis na samom početku povijesti, iako tehnike prostorne analize nisu bile formalizirane sve do samog kraja dvadesetog stoljeća. Moderna prostorna analiza fokusira se na računalne tehnike zbog ogromne količine podataka, snage modernih statističkih i zemljopisnih informacijskih softvera, te kompleksnosti računalnog modeliranja. Prostorne analitičke tehnike razvijene su u zemljopisu, biologiji, epidemiologiji, sociologiji, demografiji, statistici, zemljopisnoj informacijskoj znanosti, daljinskim istraživanjima, računarstvu, matematici i znanstvenom modeliranju.
Kompleksna pitanja pojavljuju se u prostornoj analizi od kojih mnoga nisu jasno definirana niti kompletno riješena, ali tvore osnovu trenutačnog istraživanja. Najfundamentalniji od njih je problem definicije prostorne lokacije entiteta koji se proučava. Primjerice, proučavanje ljudskog zdravlja moglo bi opisati prostornu poziciju ljudi s točkom lociranom na mjestu gdje žive ili s točkom lociranom na mjestu gdje rade ili pak uporabom linije za opisivanje njihovih tjednih putovanja; svaki izbor ima dramatične učinke na tehnike koje se odabiru za analizu te na konkluzije koje se postižu. Ostali problemi u prostornoj analizi uključuju ograničenja matematičkog znanja, pretpostavke koje zahtijevaju postojeće statističke tehnike, te probleme u računalnim izračunima.
Klasifikacija tehnika prostorne analize je teška zbog velikog broja različitih istraživačkih polja koja koriste prostornu analizu, pa se stoga mogu odabrati različiti fundamentalni pristupi kao i mnogi oblici koje podaci mogu poprimiti.
Više informacija
Literatura
- Abler, R., J. Adams, and P. Gould (1971) Spatial Organization–The Geographer's View of the World, Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall.
- Anselin, L. (1995) "Local indicators of spatial association – LISA". Geographical Analysis, 27, 93–115.
- Benenson, I. and P. M. Torrens. (2004). Geosimulation: Automata-Based Modeling of Urban Phenomena. Wiley.
- Fotheringham, A. S., C. Brunsdon and M. Charlton (2000) Quantitative Geography: Perspectives on Spatial Data Analysis, Sage.
- Fotheringham, A. S. and M. E. O'Kelly (1989) Spatial Interaction Models: Formulations and Applications, Kluwer Academic
- Fotheringham, A. S. and P. A. Rogerson (1993) "GIS and spatial analytical problems". International Journal of Geographical Information Systems, 7, 3–19.
- Goodchild, M. F. (1987) "A spatial analytical perspective on geographical information systems". International Journal of Geographical Information Systems, 1, 327–44.
- MacEachren, A. M. and D. R. F. Taylor (eds.) (1994) Visualization in Modern Cartography, Pergamon.
- Miller, H. J. (2004) "Tobler's First Law and spatial analysis". Annals of the Association of American Geographers, 94, 284–289.
- Miller, H. J. and J. Han (eds.) (2001) Geographic Data Mining and Knowledge Discovery, Taylor and Francis.
- O'Sullivan, D. and D. Unwin (2002) Geographic Information Analysis, Wiley.
- Parker, D. C., S. M. Manson, M.A. Janssen, M. J. Hoffmann and P. Deadman (2003) "Multi-agent systems for the simulation of land-use and land-cover change: A review". Annals of the Association of American Geographers, 93, 314–337.
- White, R. and G. Engelen (1997) "Cellular automata as the basis of integrated dynamic regional modelling". Environment and Planning B: Planning and Design, 24, 235–246.