Sundski prolaz: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Sunda Strait map-fr.svg|mini|desno|[[Zemljovid]] Sundskog prolaza.]] | |||
'''Sundski prolaz''', morski je [[tjesnac]] između [[Indonezija|indonezijskih]] [[otok]]a [[Java (otok)|Jave]] i [[Sumatra|Sumatre]] koji spaja [[Javansko more]] s [[Indijski ocean|Indijskim oceanom]] te je kao takav geostrateški i geoprometno važna sastavnica u povezivanju [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] i [[Istočna Azija|Istočne Azije]]. | '''Sundski prolaz''', morski je [[tjesnac]] između [[Indonezija|indonezijskih]] [[otok]]a [[Java (otok)|Jave]] i [[Sumatra|Sumatre]] koji spaja [[Javansko more]] s [[Indijski ocean|Indijskim oceanom]] te je kao takav geostrateški i geoprometno važna sastavnica u povezivanju [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] i [[Istočna Azija|Istočne Azije]]. | ||
Važan most u ljudskoj prapovijesti. Odmah nakon pojave [[Homo erectus]]a, čovjek se selio iz Afrike u hladnom razdoblju ranoga pleistocena, koje odgovara glacijaciji Donau; ta faza traje do prije 1,8 milijuna godina; dotad je klima u istočnoj Africi postala sušnijom. U toj fazi ljudi su stigli do Jave, putem koji je iz Afrike vodio preko Bliskoga Istoka, Indije, između Bengalskog zaljeva i proširenih himalajskih ledenjaka te preko nekadašnjeg kopnenog mosta do Jave i ostalih [[Sundski otoci|Sundskih otoka]]. <ref>[https://bib.irb.hr/datoteka/562821.Drevne_seobe_I_skripta.pdf Knjižnica IRB] Emil Heršak: ''Drevne seobe I., Putokaz kroz antropološke teme '', skripta. 25. veljače 2012. Zadnji ispravak: 6. lipnja 2019. str. 10</ref> U posljednjem ledenom dobu formirale su se zemne spone na Zemlji, od kojih je jedna bila između jugoistočne Azije i Sundskih otoka.<ref>[https://bib.irb.hr/datoteka/842124.Prapovijest_skripta.pdf Knjižnica IRB] Emil Heršak: ''Pregled antropoloških tema iz prapovijesti'', skripta. Zadnja verzija: 17. veljače 2020. str. 54</ref> | Važan most u ljudskoj prapovijesti. Odmah nakon pojave [[Homo erectus]]a, čovjek se selio iz Afrike u hladnom razdoblju ranoga pleistocena, koje odgovara glacijaciji Donau; ta faza traje do prije 1,8 milijuna godina; dotad je klima u istočnoj Africi postala sušnijom. U toj fazi ljudi su stigli do Jave, putem koji je iz Afrike vodio preko Bliskoga Istoka, Indije, između Bengalskog zaljeva i proširenih himalajskih ledenjaka te preko nekadašnjeg kopnenog mosta do Jave i ostalih [[Sundski otoci|Sundskih otoka]]. <ref>[https://bib.irb.hr/datoteka/562821.Drevne_seobe_I_skripta.pdf Knjižnica IRB] Emil Heršak: ''Drevne seobe I., Putokaz kroz antropološke teme '', skripta. 25. veljače 2012. Zadnji ispravak: 6. lipnja 2019. str. 10</ref> U posljednjem ledenom dobu formirale su se zemne spone na Zemlji, od kojih je jedna bila između jugoistočne Azije i Sundskih otoka.<ref>[https://bib.irb.hr/datoteka/842124.Prapovijest_skripta.pdf Knjižnica IRB] Emil Heršak: ''Pregled antropoloških tema iz prapovijesti'', skripta. Zadnja verzija: 17. veljače 2020. str. 54</ref> | ||
Tijekom razdoblja [[Velika | Tijekom razdoblja [[Velika zemljopisna otkrića|velikih zemljopisnih otkrića]] postaje važnim prometnim pravcem, ponajprije u pomorskoj trgovini [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]], dok ga danas, zbog relativno male širine, geoprometno sve više zamjenjuje daleko prometniji [[Malajski prolaz]]. Zbog napuštanja [[pomorski promet|pomorskog prometa]], a u svrhu prometnog povezivanja Jave i Sumatre, u planu je izgradnja cestovno-željezničkog [[viseći most|visećeg]] [[most]]a. | ||
U prolazu se nalazi nekoliko vulkanskih otoka, među kojima je najpoznatiji [[Krakatau]], poznat po vulkanskim erupcijama [[erupcija Krakataua 1883.|1883.]] i [[erupcija Krakataua 2018.|2018.]] godine. 1883. godine od eksplozije pri erupciji nastao je [[cunami]], koji je stigao sve do Ognjene zemlje i otoka Hostea kod rta Horna.<ref>[http://library.foi.hr/m8/S02101/1982/1982_02-04.pdf Knjižnica FOI] V. Stipanović: ''U povodu 100-godišnjice Prve (1882/83.)i 50-godišnjice Druge (1932/33.) međunarodnepolarne godine'', Vijesti Pomorske meteorološke službe, Pomorski meteorološki centar - Split. Travanj - prosinac 1982. Broj 2-4/1982. str. 23</ref> | U prolazu se nalazi nekoliko vulkanskih otoka, među kojima je najpoznatiji [[Krakatau]], poznat po vulkanskim erupcijama [[erupcija Krakataua 1883.|1883.]] i [[erupcija Krakataua 2018.|2018.]] godine. 1883. godine od eksplozije pri erupciji nastao je [[cunami]], koji je stigao sve do Ognjene zemlje i otoka Hostea kod rta Horna.<ref>[http://library.foi.hr/m8/S02101/1982/1982_02-04.pdf Knjižnica FOI] V. Stipanović: ''U povodu 100-godišnjice Prve (1882/83.)i 50-godišnjice Druge (1932/33.) međunarodnepolarne godine'', Vijesti Pomorske meteorološke službe, Pomorski meteorološki centar - Split. Travanj - prosinac 1982. Broj 2-4/1982. str. 23</ref> | ||
Posljednja izmjena od 8. siječanj 2026. u 22:04
Sundski prolaz, morski je tjesnac između indonezijskih otoka Jave i Sumatre koji spaja Javansko more s Indijskim oceanom te je kao takav geostrateški i geoprometno važna sastavnica u povezivanju Indijskog oceana i Istočne Azije.
Važan most u ljudskoj prapovijesti. Odmah nakon pojave Homo erectusa, čovjek se selio iz Afrike u hladnom razdoblju ranoga pleistocena, koje odgovara glacijaciji Donau; ta faza traje do prije 1,8 milijuna godina; dotad je klima u istočnoj Africi postala sušnijom. U toj fazi ljudi su stigli do Jave, putem koji je iz Afrike vodio preko Bliskoga Istoka, Indije, između Bengalskog zaljeva i proširenih himalajskih ledenjaka te preko nekadašnjeg kopnenog mosta do Jave i ostalih Sundskih otoka. [1] U posljednjem ledenom dobu formirale su se zemne spone na Zemlji, od kojih je jedna bila između jugoistočne Azije i Sundskih otoka.[2]
Tijekom razdoblja velikih zemljopisnih otkrića postaje važnim prometnim pravcem, ponajprije u pomorskoj trgovini Istočnoindijske kompanije, dok ga danas, zbog relativno male širine, geoprometno sve više zamjenjuje daleko prometniji Malajski prolaz. Zbog napuštanja pomorskog prometa, a u svrhu prometnog povezivanja Jave i Sumatre, u planu je izgradnja cestovno-željezničkog visećeg mosta.
U prolazu se nalazi nekoliko vulkanskih otoka, među kojima je najpoznatiji Krakatau, poznat po vulkanskim erupcijama 1883. i 2018. godine. 1883. godine od eksplozije pri erupciji nastao je cunami, koji je stigao sve do Ognjene zemlje i otoka Hostea kod rta Horna.[3]
1914. godine Sundskim prolazom ka Kokosovom otočju zaputio se poznati njemački ratni brod SMS Emden radi uništavanja radio releja Antante.[4] Početkom 1794. u prolazu se tijekom mjesec dana odvio niz skuoba francuskih gusara i plovila Istočnoindijske kompanije i Nizozemske Republike. U Drugom svjetskom ratu u prolazu se 1942. odvila bitka za Sundski prolaz, u kojoj su Japanci odnijeli pobjedu nad američko-australsko-nizozemskim snagama. Za Indonezijsko-malezijskog sukoba 1964. u prolazu se odvio dvotjedni pomorski sukob Ujedinjenog Kraljevstva i Indonezije.
Izvori[uredi]
- ↑ Knjižnica IRB Emil Heršak: Drevne seobe I., Putokaz kroz antropološke teme , skripta. 25. veljače 2012. Zadnji ispravak: 6. lipnja 2019. str. 10
- ↑ Knjižnica IRB Emil Heršak: Pregled antropoloških tema iz prapovijesti, skripta. Zadnja verzija: 17. veljače 2020. str. 54
- ↑ Knjižnica FOI V. Stipanović: U povodu 100-godišnjice Prve (1882/83.)i 50-godišnjice Druge (1932/33.) međunarodnepolarne godine, Vijesti Pomorske meteorološke službe, Pomorski meteorološki centar - Split. Travanj - prosinac 1982. Broj 2-4/1982. str. 23
- ↑ Naval Battles of the First World War, Capt. Geoffrey Bennet, Penguin Books, reprint 2001.
Vanjske poveznice[uredi]
- Mur, Dan: Battle of Sunda Strait NavWeaps
- Sundski prolaz Natuknica u mrežnom izdanju Opće i nacionalne enciklopedije