Drežnik (stari grad): razlika između inačica

Posljednja izmjena od 3. prosinac 2025. u 03:59

Oslobađanje Drežnika godine 1788.

Tlocrt Drežnika iz 1830.

Stari grad Drežnik utvrda je koja se nalazi na rubu naselja Drežnik Grad u općini Rakovica, Karlovačka županija, središnja Hrvatska.

Prema povijesnim izvorima, spominje se još 1185. godine. Kroz nekoliko sljedećih stoljeća bio je u vlasništvu više gospodara, među kojima su bili članovi obitelji Nelipića, Gisingovaca, Babonića, te od 1321. godine knezova Krčkih (kasnijih Frankopana), i to njihovog tržačkog ogranka. Tijekom 16. stoljeća taj je frankopanski kaštel bio pod stalnom prijetnjom Turaka, i ne mogavši se obraniti od nadmoćnijeg neprijatelja, godine 1592. pao je u njihove ruke. Oslobođen je tek krajem 18. stoljeća, za vrijeme austrijsko-turskog rata (1788. – 1791. godine), poslije dvodnevne opsade i snažne topovske vatre austrijskih carskih postrojbi na čelu kojih je bio general Daniel Peharnik-Hotković. Nakon oslobađanja utvrda je služila za vojne potrebe.

Utvrda se nalazi na litici iznad strmog kanjona rijeke Korane, i to na dijelu gdje Korana, nekoliko kilometara nakon što je nastala na Plitvičkim jezerima, naglo skreće prema istoku da bi kod Tršca tvorila današnju višekilometarsku granicu s Bosnom i Hercegovinom. Nalazeći se na lijevoj, sjevernoj obali Korane, Drežnik je bio sastavni dio sustava, odnosno lanca fortifikacija – kordona (pa otuda naziv Kordun za to područje) – za obranu od Turaka, koji je, između ostalih, obuhvaćao i utvrde Tržac, Furjan, Slunj i Cetingrad.

Stari je grad Drežnik nepravilnog četverokutnog oblika, kamenih zidina s dvije četverokutne i jednom okruglom kulom koja se nalazi sa sjeverne strane zdanja. Donedavno je bio skoro u potpunosti u ruševinama, ali je sada u tijeku obnova okrugle kule, koja je u cijelosti zazidana, dok pojedini ostali ruševni dijelovi utvrde i dalje iz grmlja strše u zrak.

Vanjske poveznice

@@ Redak 10: / Redak 10: @@
 '''Stari grad Drežnik''' utvrda je koja se nalazi na rubu naselja [[Drežnik Grad]] u općini [[Rakovica]], [[Karlovačka županija]], središnja [[Hrvatska]].
-Prema povijesnim izvorima, spominje se još [[1185.]] godine. Kroz nekoliko sljedećih stoljeća bio je u vlasništvu više gospodara, među kojima su bili članovi obitelji [[Nelipići|Nelipića]], [[Gisingovci|Gisingovaca]], [[Babonići|Babonića]], te od [[1321.]] godine [[Frankopani|knezova Krčkih]] (kasnijih Frankopana), i to njihovog [[Tržac|tržačkog]] ogranka. Tijekom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] taj je frankopanski kaštel bio pod stalnom prijetnjom [[Osmansko Carstvo|Turaka]], i ne mogavši se obraniti od nadmoćnijeg neprijatelja, godine [[1592.]] pao je u njihove ruke. Oslobođen je tek krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]], za vrijeme austrijsko-turskog rata ([[1788.]] – [[1791.]] godine), poslije dvodnevne opsade i snažne topovske vatre austrijskih carskih postrojbi na čelu kojih je bio general [[Daniel Peharnik-Hotković]]. Nakon oslobađanja utvrda je služila za vojne potrebe.
+Prema povijesnim izvorima, spominje se još [[1185.]] godine. Kroz nekoliko sljedećih stoljeća bio je u vlasništvu više gospodara, među kojima su bili članovi obitelji [[Nelipići|Nelipića]], [[Gisingovci|Gisingovaca]], [[Babonići|Babonića]], te od [[1321.]] godine [[Frankopani|knezova Krčkih]] (kasnijih Frankopana), i to njihovog [[Tržac|tržačkog]] ogranka. Tijekom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] taj je frankopanski kaštel bio pod stalnom prijetnjom [[Osmansko Carstvo|Turaka]], i ne mogavši se obraniti od nadmoćnijeg neprijatelja, godine [[1592.]] pao je u njihove ruke. [[oslobođenje Drežnikgrada|Oslobođen]] je tek krajem 18. stoljeća, za vrijeme austrijsko-turskog rata ([[1788.]] – [[1791.]] godine), poslije dvodnevne opsade i snažne topovske vatre austrijskih carskih postrojbi na čelu kojih je bio general [[Daniel Peharnik-Hotković]]. Nakon oslobađanja utvrda je služila za vojne potrebe.
 Utvrda se nalazi na litici iznad strmog kanjona rijeke [[Korana|Korane]], i to na dijelu gdje Korana, nekoliko kilometara nakon što je nastala na [[Plitvička jezera|Plitvičkim jezerima]], naglo skreće prema istoku da bi kod [[Tržac|Tršca]] tvorila današnju višekilometarsku granicu s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Nalazeći se na lijevoj, sjevernoj obali Korane, Drežnik je bio sastavni dio sustava, odnosno lanca fortifikacija – kordona (pa otuda naziv [[Kordun]] za to područje) – za obranu od Turaka, koji je, između ostalih, obuhvaćao i utvrde Tržac, Furjan, [[Slunj]] i [[Cetin|Cetingrad]].