More actions
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Don [[Frane Bulić]] tvrdi da jedan dio ove mlinice datira još iz doba hrvatskih narodnih vladara<ref name=zvonSjeć/>, iz 11. stoljeća. U potvrdu tome ide činjenica da je 1932. ondje pronađen zlatni novac s likom bizantskog cara Romana Argyrosa.<ref name=hag2009Galiot>Slavko Galiot: [https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/hag_2009-2.pdf ''Redni broj: 299 '']. Splitsko-dalmatinska županija, Hrvatski arheološki godišnjak 6/2009., str. 623. Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 20. listopada 2025.</ref> | Don [[Frane Bulić]] tvrdi da jedan dio ove mlinice datira još iz doba hrvatskih narodnih vladara<ref name=zvonSjeć/>, iz 11. stoljeća. U potvrdu tome ide činjenica da je 1932. ondje pronađen zlatni novac s likom bizantskog cara Romana Argyrosa.<ref name=hag2009Galiot>Slavko Galiot: [https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/hag_2009-2.pdf ''Redni broj: 299 '']. Splitsko-dalmatinska županija, Hrvatski arheološki godišnjak 6/2009., str. 623. Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 20. listopada 2025.</ref> | ||
Velika Galija je zabilježena na Camucijevom zemljovidu iz 1571., zajedno s još dvije na Gospinom otoku: Malom Galijom i Jankovom mlinicom. U doba Farlatija djelovalo je pet mlinica. Calergijev zemljovid iz 1675. svjedoči da je ova mlinica imala 13 [[mlinski kamen|mlinskih kamena]] i jednu [[stupa|stupu]]. U 16. je stoljeću bila vlasništvo udovice [[Rustem-paša Hrvat|Rustem-paše Hrvata]]. <ref name=hag2009Galiot/> | Velika Galija je zabilježena na Camucijevom zemljovidu iz 1571., zajedno s još dvije na Gospinom otoku: [[Mlinica Mala Galija|Malom Galijom]] i [[Jankova mlinica|Jankovom mlinicom]]. U doba Farlatija djelovalo je pet mlinica. Calergijev zemljovid iz 1675. svjedoči da je ova mlinica imala 13 [[mlinski kamen|mlinskih kamena]] i jednu [[stupa|stupu]]. U 16. je stoljeću bila vlasništvo udovice [[Rustem-paša Hrvat|Rustem-paše Hrvata]]. <ref name=hag2009Galiot/> | ||
Koncem 19. stoljeća u njoj je radilo četrnaest [[mlin]]ova. Do nje se dođe mostom koji vodi iz Zvonimirove ulice. Nekad je tu bio stari dvolučni kameni most. U bombardiranju Solina 12. rujna 1943. taj je most srušen a na njegovom mjestu poslije je podignut betonski most. Mlinica je radila sve do samog konca 20. stoljeća. U novije doba ponijela je naziv ''Ponkova mlinica''. <ref name=zvonSjeć/> Nakon rada kao mlinica, prenamijenjena je u ugostiteljski objekt.<ref name=hag2009Galiot/> | Koncem 19. stoljeća u njoj je radilo četrnaest [[mlin]]ova. Do nje se dođe mostom koji vodi iz Zvonimirove ulice. Nekad je tu bio stari dvolučni kameni most. U bombardiranju Solina 12. rujna 1943. taj je most srušen a na njegovom mjestu poslije je podignut betonski most. Mlinica je radila sve do samog konca 20. stoljeća. U novije doba ponijela je naziv ''Ponkova mlinica''. <ref name=zvonSjeć/> Nakon rada kao mlinica, prenamijenjena je u ugostiteljski objekt.<ref name=hag2009Galiot/> | ||
Posljednja izmjena od 20. listopad 2025. u 20:14
Mlinica Velika Galija odnosno Ponkova mlinica je mlinica u Solinu. [1]
Povijest
Nalazi se zapadno od Gospina otoka, gdje je Solinska rika najrazvedenija. [2] Don Frane Bulić tvrdi da jedan dio ove mlinice datira još iz doba hrvatskih narodnih vladara[1], iz 11. stoljeća. U potvrdu tome ide činjenica da je 1932. ondje pronađen zlatni novac s likom bizantskog cara Romana Argyrosa.[2]
Velika Galija je zabilježena na Camucijevom zemljovidu iz 1571., zajedno s još dvije na Gospinom otoku: Malom Galijom i Jankovom mlinicom. U doba Farlatija djelovalo je pet mlinica. Calergijev zemljovid iz 1675. svjedoči da je ova mlinica imala 13 mlinskih kamena i jednu stupu. U 16. je stoljeću bila vlasništvo udovice Rustem-paše Hrvata. [2]
Koncem 19. stoljeća u njoj je radilo četrnaest mlinova. Do nje se dođe mostom koji vodi iz Zvonimirove ulice. Nekad je tu bio stari dvolučni kameni most. U bombardiranju Solina 12. rujna 1943. taj je most srušen a na njegovom mjestu poslije je podignut betonski most. Mlinica je radila sve do samog konca 20. stoljeća. U novije doba ponijela je naziv Ponkova mlinica. [1] Nakon rada kao mlinica, prenamijenjena je u ugostiteljski objekt.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Zvonimirovom kroz sjećanja. TZ Solin. Pristupljeno 20. listopada 2025.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Slavko Galiot: Redni broj: 299 . Splitsko-dalmatinska županija, Hrvatski arheološki godišnjak 6/2009., str. 623. Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 20. listopada 2025.