Srđan Dizdarević: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}' |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|' |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir životopis | |||
| ime = Srđan Dizdarević | | ime = Srđan Dizdarević | ||
| slika = | | slika = | ||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
| napomena = | | napomena = | ||
}} | }} | ||
'''Srđan Dizdarević''' ([[Sarajevo]], [[29. rujna]] [[1952.]] - Sarajevo, [[16. veljače]] [[2016.]])<ref> {{boš oznaka}} [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/preminuo-borac-za-ljudska-prava-srdan-dizdarevic Preminuo borac za ljudska prava Srđan Dizdarević], Al Jazeera Balkans, objavljeno 16. veljače 2016., pristupljeno 17. veljače 2016. </ref> bio je [[BIH|bosanskohercegovački]] [[novinar]] i [[diplomat]] i dugogodišnji predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH koju je obnašao devet godina, a [[2014.]] godine je podnio ostavku. Tijekom radnog staža bio je član Izvršnog komiteta Međunarodne helsinške federacije, član Alternativnog Vijeća ministara na funkciji ministra vanjskih poslova, direktor i glavni urednik Dječje i omladinske štampe [[1978.]] godine, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika ''Oslobođenja'' od [[1987.]] do [[1991.]] godine i prvi sekretar ambasade bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] u [[Pariz]]u. Po izbijanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] vratio se u [[Sarajevo]].<ref> {{boš oznaka}} {{ | '''Srđan Dizdarević''' ([[Sarajevo]], [[29. rujna]] [[1952.]] - Sarajevo, [[16. veljače]] [[2016.]])<ref> {{boš oznaka}} [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/preminuo-borac-za-ljudska-prava-srdan-dizdarevic Preminuo borac za ljudska prava Srđan Dizdarević], Al Jazeera Balkans, objavljeno 16. veljače 2016., pristupljeno 17. veljače 2016. </ref> bio je [[BIH|bosanskohercegovački]] [[novinar]] i [[diplomat]] i dugogodišnji predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH koju je obnašao devet godina, a [[2014.]] godine je podnio ostavku. Tijekom radnog staža bio je član Izvršnog komiteta Međunarodne helsinške federacije, član Alternativnog Vijeća ministara na funkciji ministra vanjskih poslova, direktor i glavni urednik Dječje i omladinske štampe [[1978.]] godine, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika ''Oslobođenja'' od [[1987.]] do [[1991.]] godine i prvi sekretar ambasade bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] u [[Pariz]]u. Po izbijanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] vratio se u [[Sarajevo]].<ref> {{boš oznaka}} {{citiranje weba|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20160216/500/500.html?id=27555607|title=U Sarajevu umro Srđan Dizdarević|work=slobodnaevropa.org|accessdate=16. veljače 2016.}}</ref> Diplomirao je [[1976.]] godine na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Studirao je i političke znanosti u Parizu, a desetak godina profesionalno se bavio novinarstvom. Potječe iz poznate diplomatske obitelji trojice braće Dizdarevića: njegovog oca Nijaza, nekadašnjeg ambasadora u [[Bagdad]]u, [[Alžir]]u i Parizu; strica Faika, dugogodišnjeg ambasadora u [[Teheran]]u, Alžiru i [[Madrid]]u, te drugog strica [[Raif Dizdarević|Raifa Dizdarevića]], bivšeg ministra vanjskih poslova i [[Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva nekadašnje Jugoslavije]]. | ||
Za prvog predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH izabran je [[1995.]] godine, kao i člana Udruženja neovisnih intelektualaca [[Krug 99]]. Odlukom [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] 1998. godine je imenovan u radnu grupu za izradu stalnog izbornog zakona.<ref>{{boš oznaka}} {{ | Za prvog predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH izabran je [[1995.]] godine, kao i člana Udruženja neovisnih intelektualaca [[Krug 99]]. Odlukom [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] 1998. godine je imenovan u radnu grupu za izradu stalnog izbornog zakona.<ref>{{boš oznaka}} {{citiranje weba|url=http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-srdjan-dizdarevic|title=Preminuo Srđan Dizdarević|work=oslobodjenje.ba|accessdate=16. 2. 2016}}</ref> | ||
<ref>{{boš oznaka}}{{ | <ref>{{boš oznaka}}{{citiranje weba|url=https://eosmrtnice.ba/osmrtnica/srdan-dizdarevic/|title=Smrtovnica Srđan Dizdarević|work=eOsmrtnice.ba|accessdate=16. 2. 2016}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 01:15
| Srđan Dizdarević | |
| Rođenje | 29. rujna 1952. |
|---|---|
| Smrt | 16. veljače 2016. |
| Zanimanje | novinar, diplomat |
Srđan Dizdarević (Sarajevo, 29. rujna 1952. - Sarajevo, 16. veljače 2016.)[1] bio je bosanskohercegovački novinar i diplomat i dugogodišnji predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH koju je obnašao devet godina, a 2014. godine je podnio ostavku. Tijekom radnog staža bio je član Izvršnog komiteta Međunarodne helsinške federacije, član Alternativnog Vijeća ministara na funkciji ministra vanjskih poslova, direktor i glavni urednik Dječje i omladinske štampe 1978. godine, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Oslobođenja od 1987. do 1991. godine i prvi sekretar ambasade bivše Jugoslavije u Parizu. Po izbijanju Rata u Bosni i Hercegovini vratio se u Sarajevo.[2] Diplomirao je 1976. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Studirao je i političke znanosti u Parizu, a desetak godina profesionalno se bavio novinarstvom. Potječe iz poznate diplomatske obitelji trojice braće Dizdarevića: njegovog oca Nijaza, nekadašnjeg ambasadora u Bagdadu, Alžiru i Parizu; strica Faika, dugogodišnjeg ambasadora u Teheranu, Alžiru i Madridu, te drugog strica Raifa Dizdarevića, bivšeg ministra vanjskih poslova i predsjednika Predsjedništva nekadašnje Jugoslavije.
Za prvog predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH izabran je 1995. godine, kao i člana Udruženja neovisnih intelektualaca Krug 99. Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu 1998. godine je imenovan u radnu grupu za izradu stalnog izbornog zakona.[3] [4]
Izvori
- ↑ (boš.) Preminuo borac za ljudska prava Srđan Dizdarević, Al Jazeera Balkans, objavljeno 16. veljače 2016., pristupljeno 17. veljače 2016.
- ↑ (boš.) . U Sarajevu umro Srđan Dizdarević ID: u_sarajevu_umro_srdjan_dizdarevic.
- ↑ (boš.) . Preminuo Srđan Dizdarević ID: preminuo_srdjan_dizdarevic.
- ↑ (boš.). Smrtovnica Srđan Dizdarević ID: smrtovnica_srdjan_dizdarevic.