More actions
m bnz |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|' |
||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
Od [[1990.]] do [[1991.]] godine bio je osobnim savjetnikom [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref name="Tko">Franjo Maletić, gl. ur.: ''Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia'', Zagreb : Golden marketing, 1993., {{ISBN|953-6168-00-6}}, str. 407.</ref> | Od [[1990.]] do [[1991.]] godine bio je osobnim savjetnikom [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref name="Tko">Franjo Maletić, gl. ur.: ''Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia'', Zagreb : Golden marketing, 1993., {{ISBN|953-6168-00-6}}, str. 407.</ref> | ||
Godine [[2000.]], Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,<ref>{{ | Godine [[2000.]], Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,<ref>{{citiranje weba|url=http://www.monitor.hr/clanci/najveci-broj-kandidata-za-predsjednicke-izbore/24594/|title=Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore|publisher=Monitor.hr|accessdate=29. kolovoza 2012}}</ref> a [[2003.]] izabran je na listi [[HSP]]-a za neovisnog zastupnika u [[Peti saziv Hrvatskog sabora|5. saziv Hrvatskog sabora]]. | ||
Preminuo je u Zagrebu, [[25. listopada]] [[2020.]] godine u 74. godini života.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/preminuo-slaven-letica-foto-20201025 |title=Preminuo Slaven Letica |website=tportal.hr |date=25. listopada 2020. |accessdate=25. listopada 2020.}}</ref> | Preminuo je u Zagrebu, [[25. listopada]] [[2020.]] godine u 74. godini života.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/preminuo-slaven-letica-foto-20201025 |title=Preminuo Slaven Letica |website=tportal.hr |date=25. listopada 2020. |accessdate=25. listopada 2020.}}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 00:45
Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947. – Zagreb, 25. listopada 2020.[1]) bio je hrvatski sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.
Životopis
Od 1980. godine je profesor sociologije na Medicinskome fakultetu u Zagrebu. Godine 1983. je stekao doktorat na Ekonomskom fakultetu – Zagreb disertacijom Faktori rasta (1960.–1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj pod mentorstvom Pere Jurkovića.[2]
Kasnih 1980-ih pred raspadom socijalističke Jugoslavije i novim mogućnostima pluralizma, Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i kolumne, te stupio u javni život.
Od 1990. do 1991. godine bio je osobnim savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.[3]
Godine 2000., Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,[4] a 2003. izabran je na listi HSP-a za neovisnog zastupnika u 5. saziv Hrvatskog sabora.
Preminuo je u Zagrebu, 25. listopada 2020. godine u 74. godini života.[5]
Djela
Nepotpun popis djela:
- Kriza i zdravstvo, Stvarnost, Zagreb, 1984.
- Intelektualac i kriza, August Cesarec, Zagreb, 1989.
- Četvrta Jugoslavija, CIP, Zagreb, 1990.
- JNA - rat protiv Hrvatske, Globus, Zagreb, 1991. (suautor Mario Nobilo)
- Izvori velikosrpske agresije: rasprave/dokumenti: kartografski prikazi, August Cesarec-Školska knjiga, Zagreb, 1991., (engl. izd., Centar za strane jezike Zagreb-AGM d.o.o., Zagreb, 1993.), (prir. Bože Čović), (suautori Bože Čović, Miroslav Brandt, Radovan Pavić, Zdravko Tomac, Mirko Valentić i Stanko Žuljić)
- Obećana zemlja: politički antimemoari, Globus, Zagreb, 1992.
- Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti, AGM, Zagreb, 1993.
- Habits of the Balkan Heart: Social Character and the Fall of Communism, Texas A&M University Press, College Station, 1993. (suautori Stjepan G. Meštrović i Miroslav Goreta)[6]
- Postmoderna i genocid u Bosni, Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb,1997. (suautor Bartol Letica) (engl. izd. Postmodernity and genocide in Bosnia, 1997.)
- Političko pleme, Jesenski i Turk, Zagreb, 1998. (2. izd. Političko pleme 2, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.)
- Strašni sud: kronika hrvatske apokalipse, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
- Let iznad kukavičjeg gnijezda, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.
- Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (suautorica Gordana Cerjan-Letica)
- Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku, Vuković & Runjić i 24sata d.o.o., Zagreb, 2013.
- Američke e-priče za Elenu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2014.
- Politički sasvim nekorektno, Profil, Zagreb, 2015.
- Vječni titoizam i ljudožderska politika, Večernji edicija, Zagreb, 2016.[7]
Literatura
Izvori
- ↑ "Jutarnji list - Umro je bivši saborski zastupnik Slaven Letica". 25. listopad 2020.. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/umro-je-bivsi-saborski-zastupnik-slaven-letica-15027708 Pristupljeno 25. listopad 2020.
- ↑ Slaven Letica: Faktori rasta (1960-1981) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj, Zagreb : Ekonomski fakultet – Zagreb, 1983., (COBISS.BH)
- ↑ Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407.
- ↑ "Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore". Monitor.hr. http://www.monitor.hr/clanci/najveci-broj-kandidata-za-predsjednicke-izbore/24594/ Pristupljeno 29. kolovoza 2012
- ↑ "Preminuo Slaven Letica". 25. listopada 2020.. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/preminuo-slaven-letica-foto-20201025 Pristupljeno 25. listopada 2020.
- ↑ (eng.) Texas A&M University Consortium Press: Habits of the Balkan Heart, preuzeto 23. studenoga 2012.
- ↑ „Vječni titoizam i ljudožderska politika“ – nova razorna knjiga Slavena Letice o pošastima komunizma, makarska-post.com, 22. travnja 2016., pristupljeno 30. travnja 2016.