Toggle menu
242,5 tis.
110
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Moravsko-šleski Beskidi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m Zamjena teksta - '<!--'''Mo(.*)'''-->' u ''
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Moravsko-šleski Beskidi'''-->{{Planina
{{Planina
| ime                = Moravsko-šleski Beskidi  
| ime                = Moravsko-šleski Beskidi  
| slika              = [[Datoteka:Smrk (Moravian-Silesian Beskids, CZE) - mountain in early spring.jpg|275px]]
| slika              = [[Datoteka:Smrk (Moravian-Silesian Beskids, CZE) - mountain in early spring.jpg|275px]]
Redak 79: Redak 79:
| isbn = 80-85999-29-3 }}
| isbn = 80-85999-29-3 }}


* {{cite web
* {{Citiranje weba


| last = CHKO Beskydy Management
| last = CHKO Beskydy Management

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 09:11

Moravsko-šleski Beskidi
Vrh Smrk u Moravsko-šleskim Beskidima
Visina Lysá hora - 1323 m
Država / pokrajina Datoteka:Flag of Slovakia.svg Slovačka:
Pogreška pri izradbi sličice: Češka:
Dio gorja Zapadni Beskidi
Datoteka:Moravian-Silesian Beskids - location map in Moravian-Silesian Region.svg
Položaj Moravsko-šleskih Beskidia

Moravsko-šleski Beskidi (češki: Moravskoslezské Beskydy, slovački: Moravsko-sliezske Beskydy) prostrana je planinska regija u Češkoj te manjim dijelom u Slovačkoj. Dio je Zapadnih Beskida koji su pak dio Karpata.

Planina je nastala tijekom alpske orogeneze u kenozoiku. Geološki se uglavnom sastoji od flišnih naslaga. Na sjeveru je strma i uzdiže se na gotovo 1.000 metara u odnosu na prilično ravan krajolik, na jugu se polako stapa s planinskim lancem Javorník. Na jugozapadu Moravsko-šleski Beskidi su odvojeni od Vsetínské vrchy dolinom rijeke Rožnovske Bečve, a na sjeveroistoku ih Jablunkov prijevoj dijeli od Šleskih Beskida.

Najviša točka planine je Lysá hora s 1.323 m, koja je jedno od najkišovitijih mjesta u Češkoj s oko 1500 mm padalina godišnje. Planine su 80% pod šumama, uglavnom nasadima smreke koja je na nekim dijelovima teško oštećena zbog industrije iz Ostrave. Izvorno je planina bila pokrivena mješovitom šumom s dominantnom bukvom. U planini obitavaju tri velike srednjoeuropske zvijeri ris, medvjeda i vuka.

Vrhovi

Reference

  • Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  • Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.


Ostali projekti

Datoteka:Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Moravsko-šleski Beskidi