More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''La(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Varaždin - lapidarium.jpg|mini|desno|250px|<center>Lapidarij u Varaždinu]] | |||
'''Lapidarij''' (''[[latinski jezik|lat]]. Lapidarius'' = kameni) je naziv za zbirku radova u [[kamen]]u, kao što su [[skulptura|skulpture]] i [[arheologija|arheološki]] [[spomenik|spomenici]]. Zbirka može biti samostalna, kad su eksponati izloženi na mjestu gdje su iskopani, ili u okviru povijesnih, arheoloških ili gradskih [[muzej]]a. Najčešće su eksponati na otvorenom prostoru oko muzeja ili u dvorištu.<ref name="lzmk">"Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 6, str. 431 ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža'', Zagreb 2004. {{ISBN|953-6036-36-3}}</ref> | '''Lapidarij''' (''[[latinski jezik|lat]]. Lapidarius'' = kameni) je naziv za zbirku radova u [[kamen]]u, kao što su [[skulptura|skulpture]] i [[arheologija|arheološki]] [[spomenik|spomenici]]. Zbirka može biti samostalna, kad su eksponati izloženi na mjestu gdje su iskopani, ili u okviru povijesnih, arheoloških ili gradskih [[muzej]]a. Najčešće su eksponati na otvorenom prostoru oko muzeja ili u dvorištu.<ref name="lzmk">"Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 6, str. 431 ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža'', Zagreb 2004. {{ISBN|953-6036-36-3}}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 08:55

Lapidarij (lat. Lapidarius = kameni) je naziv za zbirku radova u kamenu, kao što su skulpture i arheološki spomenici. Zbirka može biti samostalna, kad su eksponati izloženi na mjestu gdje su iskopani, ili u okviru povijesnih, arheoloških ili gradskih muzeja. Najčešće su eksponati na otvorenom prostoru oko muzeja ili u dvorištu.[1]
Lapidariji se javljaju već u starih naroda, a česti su od humanizma i renesanse, tako da su praktički začetci muzeja.
Mnogi muzeji u Hrvatskoj imaju lapidarije, na primjer Arheološki muzej u Zagrebu, Gradski muzej u Varaždinu, Augustov hram u Puli, Muzej Lapidarium u Novigradu i Muzej Međimurja u Čakovcu. Prvi lapidarij u Hrvatskoj bio je u Splitu iz 16. stoljeća u kojemu se čuvaju solinski epigrafski spomenici koje su sakupili Marko Marulić i Dmine Papalić[2].
Jedan od najpoznatijih svjetskih lapidarija je u Vatikanskome muzeju u Rimu.
Vidi još
Izvori
- ↑ "Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 6, str. 431 Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004. ISBN 953-6036-36-3
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, XII. knjiga, Pro Leksis, Večernji List, Zagreb, 2006., str. 52. ISBN 953-7224-12-0