Zatvoreni crkveni redovi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Z(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zatvoreni crkveni redovi'''-->[[Datoteka:Klaryska.JPG|320px|desno|thumb|Redovnica zatvorenog crkvenog reda.]]
[[Datoteka:Klaryska.JPG|320px|desno|thumb|Redovnica zatvorenog crkvenog reda.]]
'''Zatvoreni crkveni redovi''' prakticiraju strogu odvojenost od vanjskog [[svijet]]a.  
'''Zatvoreni crkveni redovi''' prakticiraju strogu odvojenost od vanjskog [[svijet]]a.  



Posljednja izmjena od 12. lipanj 2025. u 20:03

Datoteka:Klaryska.JPG
Redovnica zatvorenog crkvenog reda.

Zatvoreni crkveni redovi prakticiraju strogu odvojenost od vanjskog svijeta.

Pojam klauzura je sinonim za zatvoren prostor. U Katoličkoj Crkvi zatvoreni crkveni redovi regulirani su Kodeksom kanonskoga prava, bilo latinskim kodeksom ili orijentalnim kodeksom, kao i supsidijarnim zakonima.[1] U prošlosti je bilo ograničeno, barem u slučaju redovnica, sada se prakticira šire i prema karizmi dotične zajednice.

Navedena svrha takvoga ograđivanja je spriječiti ometanje molitve i vjerskoga života. Ovisno o razlogu i duljini vremena, obično se dobiva odobrenje od mjesnog biskupa i/ili Svete Stolice; može se ponekad dopustiti redovnicima koji tako žive da napuste odaje zbog važnog razloga i uz suglasnost nadređenih. Ovo pitanje regulirano je u okviru Kanonskog zakona[2] i posebnih statuta koje je odobrila Sveta Stolica.

Zatvoreni redovi uključuju redovnike koji slijede Pravilo svetog Benedikta, kao što su grane Reda samog Benedikta, cistercitskog reda i trapističkog reda, ali i redovnici Karmurskog reda, hijeronimitski redovnici i neke grane karmelićanske braće, zajedno s pripadnicima Betlehemske samostanske obitelji, dok zatvoreni redovnički redovi žena uključuju redovnice koje pripadaju benediktinskim, cistercitskim, trapističkim i karmurskim redovima, također i klarise, kapucinske klarise, dominikanke, karmelićanke, augustinke, i dr.

Izvori