Toggle menu
243,8 tis.
109
18
640,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'
 
(Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Nimba'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Nimba'''-->{{UNESCO svjetska baština
|ime mjesta = Strogi rezervat prirode planine Nimba
|ime mjesta = Strogi rezervat prirode planine Nimba
|slika = Mont Nimba landscape.jpg
|slika = Mont Nimba landscape.jpg
Redak 15: Redak 15:
Nacionalni park planine Nimba ima površinu od oko 180&nbsp;km² i upisan je 1981. godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao jedno od velikih utočišta divljih životinja kao što su: [[Cibetke]], [[Dujker antilope]], ali i ugrožene vrste poput [[Viviparnost|Vibiparne]] nimbske [[krastača|krastače]] (''Nimbaphrynoides occidentalis''), te jedinstvenih [[Čimpanze|čimpanzi]] koje rabe alatke.
Nacionalni park planine Nimba ima površinu od oko 180&nbsp;km² i upisan je 1981. godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao jedno od velikih utočišta divljih životinja kao što su: [[Cibetke]], [[Dujker antilope]], ali i ugrožene vrste poput [[Viviparnost|Vibiparne]] nimbske [[krastača|krastače]] (''Nimbaphrynoides occidentalis''), te jedinstvenih [[Čimpanze|čimpanzi]] koje rabe alatke.


Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priliv velikog broja izbjeglica na Gvinejskom dijelu parka dovelo je do upisivanja parka na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] 1992. godine<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/155 |title=Mount Nimba Strict Nature Reserve |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>.
Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priliv velikog broja izbjeglica na Gvinejskom dijelu parka dovelo je do upisivanja parka na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] 1992. godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/155 |title=Mount Nimba Strict Nature Reserve |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>.


==Izvori==
==Izvori==
Redak 24: Redak 24:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
* [http://www.tlcafrica.com/tlc_mountains.htm TLC Africa]
* [http://www.tlcafrica.com/tlc_mountains.htm TLC Africa]
* [http://maps.msn.com/%28bxh5nr55ij02yj45ygmqgn55%29/map.aspx?lats1=7.561111&lons1=-8.464444&alts1=14&regn1=2 MSN Map] {{fr}} Posjećeno 29. ožujka 2011.
* [http://maps.msn.com/%28bxh5nr55ij02yj45ygmqgn55%29/map.aspx?lats1=7.561111&lons1=-8.464444&alts1=14&regn1=2 MSN Map] {{fra oznaka}} Posjećeno 29. ožujka 2011.


{{coord|07|60|30|N|08|39|10|W|type:city_region:SA|display=title}}
{{coord|07|60|30|N|08|39|10|W|type:city_region:SA|display=title}}

Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 02:54

Strogi rezervat prirode planine Nimba
Svjetska baštinaUNESCO
Strogi rezervat prirode planine Nimba
Obala Bjelokosti
Gvineja
Godina uvrštenja: 1981. (5. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: ix, x
Ugroženost: 1992.-
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/155 UNESCO

Planina Nimba, Mont Nouon ili Mont Richard-Molard, poznat i kao Gvinejska kralježnica, je planinski masiv koji se proteže između triju država u zapadnoj Africi, Liberije, Gvineje i Obale Bjelokosti. Najviši vrh mu je Mont Nimba visine 1.752 m (najviši vrh Gvineje i Obale Bjelokosti), a najveća naselja su mu Yekepa na zapadu (Liberija) i Bossou (Gvineja). Odmah ispod gustih šuma na njezinim obroncima protežu se prostrane savane pašnjaka bogatih biljnim i životinjskim vrstama.

Čimpanza u rezervatu planine Nimba

Osim Liberijskog dijela cijela planina je danas strogi rezervat prirode planine Nimba, nacionalni park koji dijele Gvineja i Obala Bjelokosti; ali postoji prijedlog da mu se pripoji i dio u Liberiji.

Nacionalni park planine Nimba ima površinu od oko 180 km² i upisan je 1981. godine na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi kao jedno od velikih utočišta divljih životinja kao što su: Cibetke, Dujker antilope, ali i ugrožene vrste poput Vibiparne nimbske krastače (Nimbaphrynoides occidentalis), te jedinstvenih čimpanzi koje rabe alatke.

Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priliv velikog broja izbjeglica na Gvinejskom dijelu parka dovelo je do upisivanja parka na popis ugroženih mjesta svjetske baštine 1992. godine[1].

Izvori

  • Diedrich Westermann, Edwin William Smith i Cyril Daryll Forde, Africa, 1951., Oxford University Press. str. 335. OCLC 50238863
  • John Charles Pugh i W. B. Morgan, West Africa, 1969., London: Methuen. ISBN 0416269001

Vanjske poveznice