More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Đ(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{slično|sudioniku Drugog svjetskog rata|novinara|Đermano Ćićo Senjanović}} | |||
[[Slika:Đermano Senjanović.jpg|250p0x|desno|mini|Đermano Senjanović]] | [[Slika:Đermano Senjanović.jpg|250p0x|desno|mini|Đermano Senjanović]] | ||
'''Đermano Senjanović''' ([[Split]], [[27. srpnja]] [[1923.]] - [[Krilo (Dugi Rat)|Krilo Jesenice]], [[21. veljače]] [[1942.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[antifašizam|antifašistički]] borac, revolucionar, [[komunizam|komunist]] i [[Narodni heroji Jugoslavije|Narodni heroj Jugoslavije]]. | '''Đermano Senjanović''' ([[Split]], [[27. srpnja]] [[1923.]] - [[Krilo (Dugi Rat)|Krilo Jesenice]], [[21. veljače]] [[1942.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[antifašizam|antifašistički]] borac, revolucionar, [[komunizam|komunist]] i [[Narodni heroji Jugoslavije|Narodni heroj Jugoslavije]]. | ||
Posljednja izmjena od 29. svibanj 2025. u 11:53

Đermano Senjanović (Split, 27. srpnja 1923. - Krilo Jesenice, 21. veljače 1942.), hrvatski antifašistički borac, revolucionar, komunist i Narodni heroj Jugoslavije.
Životopis
Kao mladi radnik pristupio je revolucionarnom naprednom omladinskom pokretu kao sindikalni aktivist. Godine 1937. istaknuo se sudjelovanjem u radničkom štrajku kada su sindikati uspjeli izboriti osmosatni radni dan i slobodnu nedjelju.[1]
Sa šesnaest godina, 1939. postaje član SKOJ-a, a godinu kasnije i član Komunističke partije zadužen za rad s radničkom omladinom Splita. Dana 17. prosinca 1939. sudjelovao je u velikom štrajku koji je organizirala Partija povodom ubojstva radnika komunista Vicka Buljanovića, prilikom čega je završio u pritvoru.[2]
U travnju 1941., po izbijanju rata na prostoru Kraljevine Jugoslavije, uključio se u priprema za oružani ustanak protiv okupacijske vojske te je aktivno sudjelovao u organiziranju udarne borbene grupe splitske omladine koja se sukobljavala s fašistima u gradu. Tako je 11. listopada 1941. u Viškoj ulici bacio bombu na automobil u kojem su bili splitski fašisti Alojz Presel i Antonio Krstulović.[2] Unatoč tome, što je, u međuvremenu, od strane fašističkih vlasti bio u odsutnosti osuđen na smrt zbog učestalih diverzantskih akcija, Senjanović je i dalje boravio u Splitu i odupirao se talijanskom okupatoru.
Polovicom veljače 1942. otišao je na omiško područje radi osnivanja Mosorskog partizanskog odreda, no pao je s ostalim partizanima u stupicu i poginuo pri proboju iz neprijateljskog obruča.
Dana 24. srpnja 1953. proglašen je narodnim herojem.[1]
Bilješke
- ↑ 1,0 1,1 Ratna kronika Splita
- ↑ 2,0 2,1 Kuzmić, Marin (ur.), Antifašistički Split, ratna kronika 1941.-1945., str. 207.
Literatura
- Kuzmić, Marin (ur.), Antifašistički Split, ratna kronika 1941.-1945., Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Splita, Split, 2011. ISBN 978-953-99372-0-9