More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''G(.*)'''-->'' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
''Galaktički halo''' (eng. ''galactic halo'') je pojam iz [[astronomija|astronomije]]. Nalazi se iznad i ispod [[galaktički disk|diska]] spiralnih galaktika, tako i kod naše [[Kumova slama|Kumove slame]]. Halo je građen od vrlo rijetkog [[plin]]a i disk je uronjen u njega. U halou je nekoliko stotina [[kuglasti skup|kuglastih skupova]], čija se međusobna zgusnutost povećava prema [[galaktičko središte|galaktičkom središtu]]. Oko haloa prostire se mnogo veće područje zvano [[tamni halo]] ili [[galaktička korona]]. U halou se tijela gibaju u svim smjerovima i relativno sporije.<ref name="Vujnović">Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., {{ISBN|953-0-40024-1}}, str. 56-57</ref> | |||
Razlika haloa od diska najviše se vidi kod spiralnih galaktika, gdje kuglasti oblik halo je suprotnost ravnom disku. Kod eliptičnih galaktika nema oštre granice odnosno prijelaza tijela galaktike i haloa. | Razlika haloa od diska najviše se vidi kod spiralnih galaktika, gdje kuglasti oblik halo je suprotnost ravnom disku. Kod eliptičnih galaktika nema oštre granice odnosno prijelaza tijela galaktike i haloa. | ||
Posljednja izmjena od 29. svibanj 2025. u 11:07
Galaktički halo' (eng. galactic halo) je pojam iz astronomije. Nalazi se iznad i ispod diska spiralnih galaktika, tako i kod naše Kumove slame. Halo je građen od vrlo rijetkog plina i disk je uronjen u njega. U halou je nekoliko stotina kuglastih skupova, čija se međusobna zgusnutost povećava prema galaktičkom središtu. Oko haloa prostire se mnogo veće područje zvano tamni halo ili galaktička korona. U halou se tijela gibaju u svim smjerovima i relativno sporije.[1] Razlika haloa od diska najviše se vidi kod spiralnih galaktika, gdje kuglasti oblik halo je suprotnost ravnom disku. Kod eliptičnih galaktika nema oštre granice odnosno prijelaza tijela galaktike i haloa.
Masa u halou Kumove slame dosta je slabo vidljiva i te vidljive mase vrlo je malo. Glede dinamičnog ponašanja udaljenih tijela, daje osnova zaključku da je u halou prisutno mnogo tamne tvari. Procjenjuje se da je masa tamne tvari unutar promjera od dvjesta do trista tisuća svjetlosnih godina oko 700 do tisuću milijarda Sunčevih masa (M0= 2 * 1030 kg). "Nevidljiva" masa je deseterostruko veća od mase vidljivih objekata.[1]
Galaktički halo tvore galaktički sferoid (zvijezde), oko njega galaktička korona (vrući plin i plazma) te halo tamne tvari.
Vidi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 56-57
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||