Toggle menu
243,1 tis.
110
18
645,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Psihodijagnostika: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Psihodijagnostika'''-->{{mrva}}
<!--'''Psihodijagnostika'''-->{{mrva}}
{{wikipedizirati}}
{{HIEpedizirati}}
{{kat?}}
{{kat?}}
Psihodijagnostika je specijalistički postupak za koji su obrazovani i specijalizirani psiholozi. Prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti u Hrvatskoj, psihodijagnostika je jedan od osnovnih ciljeva psihološke djelatnosti, i eksplicitno je zabranjeno tvrditi da se stručnjaci nepsiholozi bave nekim aspektima (pa tako i psihodijagnostikom) psihološke djelatnosti.  
Psihodijagnostika je specijalistički postupak za koji su obrazovani i specijalizirani psiholozi. Prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti u Hrvatskoj, psihodijagnostika je jedan od osnovnih ciljeva psihološke djelatnosti, i eksplicitno je zabranjeno tvrditi da se stručnjaci nepsiholozi bave nekim aspektima (pa tako i psihodijagnostikom) psihološke djelatnosti.  


Cilj psihodijagnostike je dijagnostika, klasifikacija i kategorizacija psihičkih poremećaja, psihičkih problema i poteškoća, prognoza i predikcija budućeg ponašanja, opisivanje ličnosti, neuropsiholoških karakteristika, i drugih kognitivnih sposobnosti.
Cilj psihodijagnostike je dijagnostika, klasifikacija i kategorizacija psihičkih poremećaja, psihičkih problema i poteškoća, prognoza i predikcija budućeg ponašanja, opisivanje ličnosti, neuropsiholoških karakteristika, i drugih kognitivnih sposobnosti.

Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 03:37


Psihodijagnostika je specijalistički postupak za koji su obrazovani i specijalizirani psiholozi. Prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti u Hrvatskoj, psihodijagnostika je jedan od osnovnih ciljeva psihološke djelatnosti, i eksplicitno je zabranjeno tvrditi da se stručnjaci nepsiholozi bave nekim aspektima (pa tako i psihodijagnostikom) psihološke djelatnosti.

Cilj psihodijagnostike je dijagnostika, klasifikacija i kategorizacija psihičkih poremećaja, psihičkih problema i poteškoća, prognoza i predikcija budućeg ponašanja, opisivanje ličnosti, neuropsiholoških karakteristika, i drugih kognitivnih sposobnosti.