More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18' |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Karl Landsteiner''' ([[Baden]] kraj [[Beč]]a, [[14. lipnja]] [[medicina u 1868.]] - [[New York]], [[26. lipnja]] [[medicina u 1943.]]), [[Austrija|austrijski]] [[biolog]] i [[liječnik]]. | |||
Poznat je po razvoju modernog sustava klasifikacije krvnih grupa prema prepoznavanju prisutnosti [[aglutinin]]a u [[krv]]i i 1930. godine je primio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu]] za svoj rad. | Poznat je po razvoju modernog sustava klasifikacije krvnih grupa prema prepoznavanju prisutnosti [[aglutinin]]a u [[krv]]i i 1930. godine je primio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu]] za svoj rad. | ||
[[Alexander S. Wiener]] i Landsteiner indentificirali su [[Rh faktor]] [[1937.]] godine. Karl Landsteiner dobio je nagradu [[Lasker]] posthumno 1946. godine. | [[Alexander S. Wiener]] i Landsteiner indentificirali su [[Rh faktor]] [[medicina u 1937.]] godine. Karl Landsteiner dobio je nagradu [[Lasker]] posthumno 1946. godine. | ||
==Životopis== | ==Životopis== | ||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
Surađivao je s poznatim hrvatskim oftalmologom [[Albert Botteri|Albertom Botterijem]], s kojim je 1906. objavio znanstveni rad. | Surađivao je s poznatim hrvatskim oftalmologom [[Albert Botteri|Albertom Botterijem]], s kojim je 1906. objavio znanstveni rad. | ||
[[1908.]] g. postao je [[profesor]] [[patologije]] na Sveučilištu u Beču. [[1916.]]g. Oženio je Helen Wlasto, i s njome imao jednog sina. | [[medicina u 1908.]] g. postao je [[profesor]] [[patologije]] na Sveučilištu u Beču. [[medicina u 1916.]]g. Oženio je Helen Wlasto, i s njome imao jednog sina. | ||
Nakon početka [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pobjegao je u Nizozemsku. | Nakon početka [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pobjegao je u Nizozemsku. | ||
1922.g. pridružio se [[Rockefeller Institut|Rockefeller Institutu za medicinska istraživanja]] u [[New York]]u, gdje je ostao do kraja života i nakon umirovljenja (1939.g.). Postao je državljan [[SAD]]a. Preminuo je od srčanog udara dok je radio u svom laboratoriju. | 1922.g. pridružio se [[Rockefeller Institut|Rockefeller Institutu za medicinska istraživanja]] u [[New York]]u, gdje je ostao do kraja života i nakon umirovljenja (1939.g.). Postao je državljan [[SAD]]a. Preminuo je od srčanog udara dok je radio u svom laboratoriju. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
*''Asimov's Biographical Encyclopedia of Science and Technology'', [[Isaac Asimov]], Doubleday & Co., Inc., [[1972 in literature|1972]], {{ISBN|0-385-17771-2}}. | *''Asimov's Biographical Encyclopedia of Science and Technology'', [[Isaac Asimov]], Doubleday & Co., Inc., [[medicina u 1972 in literature|1972]], {{ISBN|0-385-17771-2}}. | ||
*[http://www.mef.unizg.hr/studmef/znanost/ucimo-znanost/albert-botteri-2.html Prof. dr. sc. Albert Botteri] | *[http://www.mef.unizg.hr/studmef/znanost/ucimo-znanost/albert-botteri-2.html Prof. dr. sc. Albert Botteri] | ||
Posljednja izmjena od 22. svibanj 2025. u 22:45
Karl Landsteiner (Baden kraj Beča, 14. lipnja medicina u 1868. - New York, 26. lipnja medicina u 1943.), austrijski biolog i liječnik.
Poznat je po razvoju modernog sustava klasifikacije krvnih grupa prema prepoznavanju prisutnosti aglutinina u krvi i 1930. godine je primio Nobelovu nagradu za svoj rad. Alexander S. Wiener i Landsteiner indentificirali su Rh faktor medicina u 1937. godine. Karl Landsteiner dobio je nagradu Lasker posthumno 1946. godine.
Životopis
Rođen je u Beču. Otac mu je bio Leopold Landsteiner, novinar i novinski urednik, koji je usto bio i doktor prava, a majka Fanny Hess. Otac je preminuo kada je Karlu bilo svega šest godina. Diplomirao je medicinu 1891. g. na Sveučilištu u Beču. Također je odlično poznavao kemiju (predavao mu je Hermann Emil Fischer).
Surađivao je s poznatim hrvatskim oftalmologom Albertom Botterijem, s kojim je 1906. objavio znanstveni rad. medicina u 1908. g. postao je profesor patologije na Sveučilištu u Beču. medicina u 1916.g. Oženio je Helen Wlasto, i s njome imao jednog sina. Nakon početka Prvog svjetskog rata pobjegao je u Nizozemsku. 1922.g. pridružio se Rockefeller Institutu za medicinska istraživanja u New Yorku, gdje je ostao do kraja života i nakon umirovljenja (1939.g.). Postao je državljan SADa. Preminuo je od srčanog udara dok je radio u svom laboratoriju.
Izvori
- Asimov's Biographical Encyclopedia of Science and Technology, Isaac Asimov, Doubleday & Co., Inc., 1972, ISBN 0-385-17771-2.
- Prof. dr. sc. Albert Botteri