Toggle menu
243,9 tis.
103
18
640,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tag: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Tag'''-->{{dz}}
{{dz}}
'''Tag''' (''[[engleski jezik|engl.]] tag'', [{{IPA|tæg}}] - oznaka, etiketa, stigma) [[informatika|informatički]] je termin pod kojim se najčešće podrazumijeva osnovni element HTML jezika, a može predstavljati i identifikacijsku oznaku koja se dodaje slogu u bazi podataka.
'''Tag''' (''[[engleski jezik|engl.]] tag'', [{{IPA|tæg}}] - oznaka, etiketa, stigma) [[informatika|informatički]] je termin pod kojim se najčešće podrazumijeva osnovni element HTML jezika, a može predstavljati i identifikacijsku oznaku koja se dodaje slogu u bazi podataka.


Redak 25: Redak 25:


== Tagovi na Wikipediji ==
== Tagovi na Wikipediji ==
Na [[Wikipedija:Kako uređivati stranicu#Što sve možete s tekstom i slikama|Wikipediji]] se također koriste tagovi. Iako su naoko sasvim različiti od HTML oblika, funkcija im je identična, jer se wiki-kod pomoću [[Mediawiki]] softvera pretvara ("''parsira''") u HTML, zato što preglednici "ne razumiju" wiki-kod.
Na [[Hrvatska internetska enciklopedija:Kako uređivati stranicu#Što sve možete s tekstom i slikama|Wikipediji]] se također koriste tagovi. Iako su naoko sasvim različiti od HTML oblika, funkcija im je identična, jer se wiki-kod pomoću [[Mediawiki]] softvera pretvara ("''parsira''") u HTML, zato što preglednici "ne razumiju" wiki-kod.


Na primjer, ako napišete
Na primjer, ako napišete

Posljednja izmjena od 20. svibanj 2025. u 03:08

Ovo je glavno značenje pojma Tag. Za druga značenja pogledajte Tag (razdvojba).

Tag (engl. tag, [tæg] - oznaka, etiketa, stigma) informatički je termin pod kojim se najčešće podrazumijeva osnovni element HTML jezika, a može predstavljati i identifikacijsku oznaku koja se dodaje slogu u bazi podataka.

HTML tag

U jezicima za opis web stranice kao što su HTML, SGML ili XML tag je kratica ili engleska riječ koja se stavlja među izlomljene zagrade < i >, a preglednicima služi kao uputa, odnosno naredba kako prikazati pojedini element. Tagovi se uvijek (analogno zagradama u aritmetici) koriste u paru, imaju početni i završni dio, s tim što je završni tag označen kosom crtom. Na taj se način tagovi mogu ugnježđivati u strukturu stabla. Između tagova se stavlja podatak na koji se tag odnosi.

Na primjer,

<title> Wikipedija </title>

početni tag je <title>, završni tag je </title>, a "Wikipedija" je podatak koji treba prikazati, tj. naslov stranice u gornjem okviru preglednika.

Primjer ugniježđene strukture:

<center>
  <strong>
    Dobro došli na Wikipediju!
  </strong>
</center>

tagovi <center> i <strong> su ugniježđeni, a primjer će se prikazati centrirano i podebljano:

Dobro došli na Wikipediju!

Izuzetci kad se tagovi ne koriste u paru su tagovi <br> (oznaka novog reda, break) i <hr> (vodoravna crta).

Tagovi na Wikipediji

Na Wikipediji se također koriste tagovi. Iako su naoko sasvim različiti od HTML oblika, funkcija im je identična, jer se wiki-kod pomoću Mediawiki softvera pretvara ("parsira") u HTML, zato što preglednici "ne razumiju" wiki-kod.

Na primjer, ako napišete

[[Wikipedija:Kafić|Postavite pitanje u Kafiću]]

Mediawiki softver će to pretvoriti u

<a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafić">Postavite pitanje u Kafiću</a>

Kako Mediawiki softver nije obuhvatio sve HTML tagove, u wiki-sintaksi je dozvoljeno koristiti većinu HTML tagova:

  • zamjenski, npr. naslov poglavlja:
    s dva znaka jednakosti u wiki obliku == Naslov ==
    ili, isto to u HTML obliku <h2>Naslov</h2>
  • isključivo, npr. <s>, <sup>, <sub> (precrtavanje, eksponent, indeks)
  • neki tagovi su onemogućeni zbog sigurnosti, npr. gore spomenuti tag <a>.

Meta tagovi

U bazama podataka tagovi su riječi ili fraze pridružene slogu baze, a služe za opis podatka, njegovu identifikaciju, sortiranje i pronalaženje. Razvojem trenda Web 2.0 postali su popularni u "javnim" bazama podataka, kao što su na primjer Flickr, YouTube ili Gmail, gdje korisnici mogu postaviti svoje tagove za kasniju lakšu identifikaciju ili pronalaženje podataka (slika, videa ili e-mailova).

Vanjske poveznice