More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz}} | |||
'''Tag''' (''[[engleski jezik|engl.]] tag'', [{{IPA|tæg}}] - oznaka, etiketa, stigma) [[informatika|informatički]] je termin pod kojim se najčešće podrazumijeva osnovni element HTML jezika, a može predstavljati i identifikacijsku oznaku koja se dodaje slogu u bazi podataka. | '''Tag''' (''[[engleski jezik|engl.]] tag'', [{{IPA|tæg}}] - oznaka, etiketa, stigma) [[informatika|informatički]] je termin pod kojim se najčešće podrazumijeva osnovni element HTML jezika, a može predstavljati i identifikacijsku oznaku koja se dodaje slogu u bazi podataka. | ||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
== Tagovi na Wikipediji == | == Tagovi na Wikipediji == | ||
Na [[ | Na [[Hrvatska internetska enciklopedija:Kako uređivati stranicu#Što sve možete s tekstom i slikama|Wikipediji]] se također koriste tagovi. Iako su naoko sasvim različiti od HTML oblika, funkcija im je identična, jer se wiki-kod pomoću [[Mediawiki]] softvera pretvara ("''parsira''") u HTML, zato što preglednici "ne razumiju" wiki-kod. | ||
Na primjer, ako napišete | Na primjer, ako napišete | ||
Posljednja izmjena od 20. svibanj 2025. u 03:08
Tag (engl. tag, [tæg] - oznaka, etiketa, stigma) informatički je termin pod kojim se najčešće podrazumijeva osnovni element HTML jezika, a može predstavljati i identifikacijsku oznaku koja se dodaje slogu u bazi podataka.
HTML tag
U jezicima za opis web stranice kao što su HTML, SGML ili XML tag je kratica ili engleska riječ koja se stavlja među izlomljene zagrade < i >, a preglednicima služi kao uputa, odnosno naredba kako prikazati pojedini element. Tagovi se uvijek (analogno zagradama u aritmetici) koriste u paru, imaju početni i završni dio, s tim što je završni tag označen kosom crtom. Na taj se način tagovi mogu ugnježđivati u strukturu stabla. Između tagova se stavlja podatak na koji se tag odnosi.
Na primjer,
<title> Wikipedija </title>
početni tag je <title>, završni tag je </title>, a "Wikipedija" je podatak koji treba prikazati, tj. naslov stranice u gornjem okviru preglednika.
Primjer ugniježđene strukture:
<center>
<strong>
Dobro došli na Wikipediju!
</strong>
</center>
tagovi <center> i <strong> su ugniježđeni, a primjer će se prikazati centrirano i podebljano:
Dobro došli na Wikipediju!
Izuzetci kad se tagovi ne koriste u paru su tagovi <br> (oznaka novog reda, break) i <hr> (vodoravna crta).
Tagovi na Wikipediji
Na Wikipediji se također koriste tagovi. Iako su naoko sasvim različiti od HTML oblika, funkcija im je identična, jer se wiki-kod pomoću Mediawiki softvera pretvara ("parsira") u HTML, zato što preglednici "ne razumiju" wiki-kod.
Na primjer, ako napišete
[[Wikipedija:Kafić|Postavite pitanje u Kafiću]]
Mediawiki softver će to pretvoriti u
<a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafić">Postavite pitanje u Kafiću</a>
Kako Mediawiki softver nije obuhvatio sve HTML tagove, u wiki-sintaksi je dozvoljeno koristiti većinu HTML tagova:
- zamjenski, npr. naslov poglavlja:
s dva znaka jednakosti u wiki obliku == Naslov ==
ili, isto to u HTML obliku <h2>Naslov</h2> - isključivo, npr. <s>, <sup>, <sub> (precrtavanje, eksponent, indeks)
- neki tagovi su onemogućeni zbog sigurnosti, npr. gore spomenuti tag <a>.
Meta tagovi
U bazama podataka tagovi su riječi ili fraze pridružene slogu baze, a služe za opis podatka, njegovu identifikaciju, sortiranje i pronalaženje. Razvojem trenda Web 2.0 postali su popularni u "javnim" bazama podataka, kao što su na primjer Flickr, YouTube ili Gmail, gdje korisnici mogu postaviti svoje tagove za kasniju lakšu identifikaciju ili pronalaženje podataka (slika, videa ili e-mailova).