Pejzaž (likovni): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{likovnimotivi}}' u '{{Likovni motivi}}'
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 25: Redak 25:




{{likovnimotivi}}
{{Likovni motivi}}


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Landscape paintings}}
 
* [http://www.abbeville.com/factsheets/F06_Fctsht_Landscapes.pdf Nils Büttner, "Povijest pejsažnog slikarstva", New/York/London 2006.]
* [http://www.abbeville.com/factsheets/F06_Fctsht_Landscapes.pdf Nils Büttner, "Povijest pejsažnog slikarstva", New/York/London 2006.]
*[https://www.academia.edu/22722613/Virtuoz_pejza%C5%BEnog_slikarstva_Claude_Lorrain_Hrvatska_revija_3_2005 Claude Lorrain - Virtuoz pejzažnog slikarstva, Hrvatska revija, 3/2005, 112-115]
*[https://www.academia.edu/22722613/Virtuoz_pejza%C5%BEnog_slikarstva_Claude_Lorrain_Hrvatska_revija_3_2005 Claude Lorrain - Virtuoz pejzažnog slikarstva, Hrvatska revija, 3/2005, 112-115]
*[https://www.academia.edu/39576914/Predgovor_izlo%C5%BEbi_Skriveno_blago_Velimira_Trnskog_u_Galeriji_Kralu%C5%A1_POU_Sv._Ivan_Zelina_24._6._-_7._7._2019?fbclid=IwAR1koLloVOhKDaBKCQZaPvPiHjxkAPrho-3dQ54o-w4CpJZo-oLcgtz4t_E Neretvanski pejsaži Velimira Trnskog, 24. 6. 2019.]
*[https://www.academia.edu/39576914/Predgovor_izlo%C5%BEbi_Skriveno_blago_Velimira_Trnskog_u_Galeriji_Kralu%C5%A1_POU_Sv._Ivan_Zelina_24._6._-_7._7._2019?fbclid=IwAR1koLloVOhKDaBKCQZaPvPiHjxkAPrho-3dQ54o-w4CpJZo-oLcgtz4t_E Neretvanski pejsaži Velimira Trnskog, 24. 6. 2019.]
[[Kategorija:Likovni motivi]]
[[Kategorija:Likovni motivi]]

Posljednja izmjena od 28. travanj 2025. u 22:12

Datoteka:Annibale Carracci 003.jpg
Annibale Carracci, Bijeg u Egipat, 1603., ulje na platnu, 122 × 230 cm, Rim. Iako se u zapadnoj umjetnosti pojavio u Renesansi, tek se u Baroku pejsaž osamostalio kao likovni motiv.

Pejzaž, pejsaž (francuski: paysage) ili krajolik je likovni motiv s prikazom krajobraza ili dijela krajolika. Prema kraju u kojem je rađen može biti: planinski, šumski, poljski, riječni ili pejzaž mora zvan marina; panorama je široki pogled na grad, a veduta je prikaz gradskih trgova i ulica. Posebna vrsta pejzaža je ruinizam, tj. slikanje starih arhitektonskih spomenika u ruševnom stanju. Osim po mjestu gdje je naslikan, pejzaž dobiva nazive i po vremenu kada je naslikan: proljetni, ljetni, jesenski, zimski, jutarnji, podnevni i sutonski - od kojih svaki ima svoje karakteristike i svoje majstore. Napokon, pejzaže dijelimo i po načinu slikanja: vizualni (nastao izravnim promatranjem prirode) i imaginarni (stvoren maštovitim kombiniranjem elemenata viđenog pejzaža). Pejzaž je u svojoj osnovi slika duha svoga autora i epohe u kojoj autor živi.

U likovnoj umjetnosti motiv koji prikazuje krajolik kao samostalnu temu poznat je bio u antici (Umjetnost starog Rima), no tijekom srednjeg vijeka postaje samo okvirom vjerskih motiva, a preporod doživljava u europskom slikarstvu od 16. stoljeća (Renesansa).

U Kini i Japanu prisutan je od 6. i 7. stoljeća i smatra se među njihova najvrednija ostvarenja.

Prvi krajolici slikani izravno u prirodi (plenerizam) javljaju se tek u impresionizmu.

Bliski motivi

  • Veduta je talijanski izraz za pogled, i često se koristi za pejzažni prikaz grada koji je čest motiv slikarstva 18. stoljeća.
  • Marina je čest motiv koji prikazuje luku s brodovima.
  • Nebeski prizor (engl. Skyscape) je slika oblaka, klimatskih formacija i atmosferskih prilika.


Primjeri u umjetnosti



Vanjske poveznice