Toggle search
Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Koraljni greben Belizea: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Koraljni greben Belizea'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Koraljni greben Belizea'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Rezervat koraljnog grebena Belizea
|ime mjesta = Rezervat koraljnog grebena Belizea
|slika = Satellite image of Belize in May 2001.jpg
|slika = Satellite image of Belize in May 2001.jpg
Redak 11: Redak 11:
'''Koraljni greben Belizea''' čini serija [[koraljni greben|koraljnog grebenja]] koji se protežu uzduž obale [[Belize]]a, oko 300 metara na sjeveru do 40 km na jugu. Ovaj koraljni greben, dug oko 300 km, je dugi dio 900 km dugog Mezoameričkog koraljnog grebena koji se kontonuirano pruža od [[Cancún]]a na sjeveroistočnom vrhu [[Yucatán]]skog poluotoka, duž tzv. Rivijere Maya, do [[Honduras]]a, što ga čini drugim najvećim koraljnim grebenom na svijetu, nakon [[Veliki koraljni greben|Velikog koraljnog grebena]] u [[Australija|Australiji]].  
'''Koraljni greben Belizea''' čini serija [[koraljni greben|koraljnog grebenja]] koji se protežu uzduž obale [[Belize]]a, oko 300 metara na sjeveru do 40 km na jugu. Ovaj koraljni greben, dug oko 300 km, je dugi dio 900 km dugog Mezoameričkog koraljnog grebena koji se kontonuirano pruža od [[Cancún]]a na sjeveroistočnom vrhu [[Yucatán]]skog poluotoka, duž tzv. Rivijere Maya, do [[Honduras]]a, što ga čini drugim najvećim koraljnim grebenom na svijetu, nakon [[Veliki koraljni greben|Velikog koraljnog grebena]] u [[Australija|Australiji]].  


[[Rezervat prirode]] koraljnog grebena Belizea zauzima veliku većinu grebena, oko 960 km², uključujući 7 morskih rezervata (Hol Chan), 450 ''cay'' [[otoka]] (npr. Ambergris, Caye Caulker, Caye Chapel, St. George's Caye, Long Caye, Northern Caye i Sandbore Caye) i 3 [[atol]]a kao što je [[Velika Plava Rupa]]. Koraljni greben Belizea je jedno od [[bioraznolikost|biološki najraznovrsnijih]] [[ekosustav]]a na svijetu, te je dom za oko 70 vrsta tvrdih i 36 vrsta mekanih [[koralj]]a, 500 vrsta [[riba]] i stotine vrsta [[Beskralježnjaci|beskralješaka]]. No kako je tek 10% grebena istraženo, pretpostavlja se da 90% vrsta tek treba otkriti<ref>Sue Wells, ''[http://www.westminster.edu/staff/athrock/BELIZE/Reef.html Belize Barrier Reef Case Study]'' {{eng oznaka}} Posjećeno 24. ožujka 2011.</ref>. Zbog toga je Rezervat prirode koraljnog grebena Belizea upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] 1996. godine, a na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] je dospio 2009. godine zbog sječe [[šuma mangrova|šume mangrova]] i pretjeranog razvoja koji je doveo do rasipanja grebenja<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/764 |title=Belize Barrier Reef Reserve System |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=24. ožujka 2011.}}</ref> Znanstvenici vjeruju kako je uslijed oluja i globalnog zagrijavanja, što je izazvalo izbjeljivanje koralja, od 1998. godine oštećeno oko 40% koraljnog grebena Belizea. Kako se ovaj trend nastavlja, mnogi vjeruju kako greben nema mogućnost oporavka<ref>Brian Handwerk i Lauri Hafvenstein, [http://news.nationalgeographic.com/news/2003/03/0325_030325_belizereefs.html Belize Reef Die-Off Due to Climate Change?] National Geographic News
[[Rezervat prirode]] koraljnog grebena Belizea zauzima veliku većinu grebena, oko 960 km², uključujući 7 morskih rezervata (Hol Chan), 450 ''cay'' [[otoka]] (npr. Ambergris, Caye Caulker, Caye Chapel, St. George's Caye, Long Caye, Northern Caye i Sandbore Caye) i 3 [[atol]]a kao što je [[Velika Plava Rupa]]. Koraljni greben Belizea je jedno od [[bioraznolikost|biološki najraznovrsnijih]] [[ekosustav]]a na svijetu, te je dom za oko 70 vrsta tvrdih i 36 vrsta mekanih [[koralj]]a, 500 vrsta [[riba]] i stotine vrsta [[Beskralježnjaci|beskralješaka]]. No kako je tek 10% grebena istraženo, pretpostavlja se da 90% vrsta tek treba otkriti<ref>Sue Wells, ''[http://www.westminster.edu/staff/athrock/BELIZE/Reef.html Belize Barrier Reef Case Study]'' {{eng oznaka}} Posjećeno 24. ožujka 2011.</ref>. Zbog toga je Rezervat prirode koraljnog grebena Belizea upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] 1996. godine, a na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] je dospio 2009. godine zbog sječe [[šuma mangrova|šume mangrova]] i pretjeranog razvoja koji je doveo do rasipanja grebenja<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/764 |title=Belize Barrier Reef Reserve System |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=24. ožujka 2011.}}</ref> Znanstvenici vjeruju kako je uslijed oluja i globalnog zagrijavanja, što je izazvalo izbjeljivanje koralja, od 1998. godine oštećeno oko 40% koraljnog grebena Belizea. Kako se ovaj trend nastavlja, mnogi vjeruju kako greben nema mogućnost oporavka<ref>Brian Handwerk i Lauri Hafvenstein, [http://news.nationalgeographic.com/news/2003/03/0325_030325_belizereefs.html Belize Reef Die-Off Due to Climate Change?] National Geographic News
25. ožujka 2003. {{eng oznaka}} Posjećeno 24. ožujka 2011.</ref>.
25. ožujka 2003. {{eng oznaka}} Posjećeno 24. ožujka 2011.</ref>.


No, kako je Belize uveo [[moratorij]] na istraživanje nafte u cijeloj pomorskoj zoni Belizea i ojačao propise koji omogućuju bolju zaštitu mangrova, UNESCO je 26. lipnja 2018. godine uklonio Koraljni greben Belizea s popisa ugroženih mjesta svjetske baštine<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/1838 |title=Belize Barrier Reef Reserve System removed from the List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. lipnja 2018.}}</ref>
No, kako je Belize uveo [[moratorij]] na istraživanje nafte u cijeloj pomorskoj zoni Belizea i ojačao propise koji omogućuju bolju zaštitu mangrova, UNESCO je 26. lipnja 2018. godine uklonio Koraljni greben Belizea s popisa ugroženih mjesta svjetske baštine<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1838 |title=Belize Barrier Reef Reserve System removed from the List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. lipnja 2018.}}</ref>


Koraljni greben Belizea je vitalno [[ribolov]]no područje i najveće turističko odredište Belizea i svake godine posjeti ga oko 260.000 [[ronioc]]a iz cijeloga svijeta<ref>Roger Harrabin, ''[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/5064870.stm Reef at forefront of CO2 battle]'', BBC News, Belize, 12. lipnja 2006. {{eng oznaka}} Posjećeno 24. ožujka 2011.</ref>.
Koraljni greben Belizea je vitalno [[ribolov]]no područje i najveće turističko odredište Belizea i svake godine posjeti ga oko 260.000 [[ronioc]]a iz cijeloga svijeta<ref>Roger Harrabin, ''[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/5064870.stm Reef at forefront of CO2 battle]'', BBC News, Belize, 12. lipnja 2006. {{eng oznaka}} Posjećeno 24. ožujka 2011.</ref>.
Redak 27: Redak 27:


==Izvori==
==Izvori==
{{commonscat|Belize Barrier Reef}}
 
{{izvori}}
{{izvori}}


Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 02:33

Rezervat koraljnog grebena Belizea
Svjetska baština – UNESCO
Rezervat koraljnog grebena Belizea
Belize
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, ix, x
Ugroženost: 1992.-2018.
Poveznica: 764 UNESCO

Koraljni greben Belizea čini serija koraljnog grebenja koji se protežu uzduž obale Belizea, oko 300 metara na sjeveru do 40 km na jugu. Ovaj koraljni greben, dug oko 300 km, je dugi dio 900 km dugog Mezoameričkog koraljnog grebena koji se kontonuirano pruža od Cancúna na sjeveroistočnom vrhu Yucatánskog poluotoka, duž tzv. Rivijere Maya, do Hondurasa, što ga čini drugim najvećim koraljnim grebenom na svijetu, nakon Velikog koraljnog grebena u Australiji.

Rezervat prirode koraljnog grebena Belizea zauzima veliku većinu grebena, oko 960 km², uključujući 7 morskih rezervata (Hol Chan), 450 cay otoka (npr. Ambergris, Caye Caulker, Caye Chapel, St. George's Caye, Long Caye, Northern Caye i Sandbore Caye) i 3 atola kao što je Velika Plava Rupa. Koraljni greben Belizea je jedno od biološki najraznovrsnijih ekosustava na svijetu, te je dom za oko 70 vrsta tvrdih i 36 vrsta mekanih koralja, 500 vrsta riba i stotine vrsta beskralješaka. No kako je tek 10% grebena istraženo, pretpostavlja se da 90% vrsta tek treba otkriti[1]. Zbog toga je Rezervat prirode koraljnog grebena Belizea upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1996. godine, a na popis ugroženih mjesta svjetske baštine je dospio 2009. godine zbog sječe šume mangrova i pretjeranog razvoja koji je doveo do rasipanja grebenja[2] Znanstvenici vjeruju kako je uslijed oluja i globalnog zagrijavanja, što je izazvalo izbjeljivanje koralja, od 1998. godine oštećeno oko 40% koraljnog grebena Belizea. Kako se ovaj trend nastavlja, mnogi vjeruju kako greben nema mogućnost oporavka[3].

No, kako je Belize uveo moratorij na istraživanje nafte u cijeloj pomorskoj zoni Belizea i ojačao propise koji omogućuju bolju zaštitu mangrova, UNESCO je 26. lipnja 2018. godine uklonio Koraljni greben Belizea s popisa ugroženih mjesta svjetske baštine[4]

Koraljni greben Belizea je vitalno ribolovno područje i najveće turističko odredište Belizea i svake godine posjeti ga oko 260.000 ronioca iz cijeloga svijeta[5].

Izvori

  1. ↑ Sue Wells, Belize Barrier Reef Case Study (eng.) Posjećeno 24. ožujka 2011.
  2. ↑ "Belize Barrier Reef Reserve System". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/764 Pristupljeno 24. ožujka 2011. 
  3. ↑ Brian Handwerk i Lauri Hafvenstein, Belize Reef Die-Off Due to Climate Change? National Geographic News 25. ožujka 2003. (eng.) Posjećeno 24. ožujka 2011.
  4. ↑ "Belize Barrier Reef Reserve System removed from the List of World Heritage in Danger". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/news/1838 Pristupljeno 28. lipnja 2018. 
  5. ↑ Roger Harrabin, Reef at forefront of CO2 battle, BBC News, Belize, 12. lipnja 2006. (eng.) Posjećeno 24. ožujka 2011.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Koraljni_greben_Belizea&oldid=557454"