Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dobrotska čipka: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 3: Redak 3:
Izrađuje ju se jednom iglom i jednim koncem na lanenom platnu, čupajući potku (tkaninu), a u usnovi radeći uzorak koji čipkarica ima u svojoj glavi.<ref name=nematerijalna/>
Izrađuje ju se jednom iglom i jednim koncem na lanenom platnu, čupajući potku (tkaninu), a u usnovi radeći uzorak koji čipkarica ima u svojoj glavi.<ref name=nematerijalna/>


Istraživali su ju jedna je od najznačajnijih hrvatskih etnologica [[Marijana Heneberg Gušić]] i njen suprug [[Branimir Gušić]], otorinolaringolog, antropogeograf i planinar. Gušić je bavila se njome kao suradnica JAZU, u Odboru za narodni život i običaje. Pomagali su joj pri pretraživanju arhivskih fondova dr [[Miloš Milošević]] i don [[Gracija Ivanović]]. Najznačajnija zbirka dobrotske čipke se čuva u [[crkva sv. Eustarhija u Dobroti|crkvi sv. Eustahija gg u Dobroti, a nju je po suvremenim muzejskim načelima Gušić obradila 1958. godine istaknuvši 54 jedinstvena i iznimna primjerka. Odatle je krenulo da se zbirku zaštiti kao kulturno dobro još 1963. godine.<ref name=nitima>BokaNews: [https://bokanews.me/nitima-kroz-vrijeme-dobrotska-cipka/ ''Nitima kroz vrijeme – Dobrotska čipka '']. BokaNews. 1. prosinca 2024. Pristupljeno 8. prosinca 2024.</ref><ref name=nematerijalna>BokaNews: [https://bokanews.me/28518-2/ ''Dobrotska čipka, nematerijalna kulturna baština – kraj ili početak? '']. BokaNews. 27. ožujka 2016. Pristupljeno 8. prosinca 2024.</ref> Nekoliko lijepih primjeraka dobrotske čipke čuva se u dobrotskoj matičnoj crkvi, [[crkva sv. Mateja u Dobroti|crkvi sv. Mateja]].<ref>[http://www.kotorskabiskupija.me/dobrota-sv-matej/ Kotorska biskupija] Don Ante Dragobratović: ''Dobrota – Sv. Matej'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref>  
Istraživali su ju jedna je od najznačajnijih hrvatskih etnologica [[Marijana Heneberg Gušić]] i njen suprug [[Branimir Gušić]], otorinolaringolog, antropogeograf i planinar. Gušić je bavila se njome kao suradnica JAZU, u Odboru za narodni život i običaje. Pomagali su joj pri pretraživanju arhivskih fondova dr [[Miloš Milošević]] i don [[Gracija Ivanović]]. Najznačajnija zbirka dobrotske čipke se čuva u [[crkva sv. Eustahija u Dobroti|crkvi sv. Eustahija]] u Dobroti, a nju je po suvremenim muzejskim načelima Gušić obradila 1958. godine istaknuvši 54 jedinstvena i iznimna primjerka. Odatle je krenulo da se zbirku zaštiti kao kulturno dobro još 1963. godine.<ref name=nitima>BokaNews: [https://bokanews.me/nitima-kroz-vrijeme-dobrotska-cipka/ ''Nitima kroz vrijeme – Dobrotska čipka '']. BokaNews. 1. prosinca 2024. Pristupljeno 8. prosinca 2024.</ref><ref name=nematerijalna>BokaNews: [https://bokanews.me/28518-2/ ''Dobrotska čipka, nematerijalna kulturna baština – kraj ili početak? '']. BokaNews. 27. ožujka 2016. Pristupljeno 8. prosinca 2024.</ref> Nekoliko lijepih primjeraka dobrotske čipke čuva se u dobrotskoj matičnoj crkvi, [[crkva sv. Mateja u Dobroti|crkvi sv. Mateja]].<ref>[http://www.kotorskabiskupija.me/dobrota-sv-matej/ Kotorska biskupija] Don Ante Dragobratović: ''Dobrota – Sv. Matej'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref>  


Dobrotska čipka je 2013. proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore.<ref name=nitima/>
Dobrotska čipka je 2013. proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore.<ref name=nitima/>

Posljednja izmjena od 8. prosinac 2024. u 03:27

Dobrotska čipka je čipka koja se izrađuje u Dobroti, mjestu u Boki kotorskoj u Crnoj Gori. Dio je nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori te je dio tradicije čipkarstva u Hrvata.

Izrađuje ju se jednom iglom i jednim koncem na lanenom platnu, čupajući potku (tkaninu), a u usnovi radeći uzorak koji čipkarica ima u svojoj glavi.[1]

Istraživali su ju jedna je od najznačajnijih hrvatskih etnologica Marijana Heneberg Gušić i njen suprug Branimir Gušić, otorinolaringolog, antropogeograf i planinar. Gušić je bavila se njome kao suradnica JAZU, u Odboru za narodni život i običaje. Pomagali su joj pri pretraživanju arhivskih fondova dr Miloš Milošević i don Gracija Ivanović. Najznačajnija zbirka dobrotske čipke se čuva u crkvi sv. Eustahija u Dobroti, a nju je po suvremenim muzejskim načelima Gušić obradila 1958. godine istaknuvši 54 jedinstvena i iznimna primjerka. Odatle je krenulo da se zbirku zaštiti kao kulturno dobro još 1963. godine.[2][1] Nekoliko lijepih primjeraka dobrotske čipke čuva se u dobrotskoj matičnoj crkvi, crkvi sv. Mateja.[3]

Dobrotska čipka je 2013. proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 BokaNews: Dobrotska čipka, nematerijalna kulturna baština – kraj ili početak? . BokaNews. 27. ožujka 2016. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
  2. 2,0 2,1 BokaNews: Nitima kroz vrijeme – Dobrotska čipka . BokaNews. 1. prosinca 2024. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
  3. Kotorska biskupija Don Ante Dragobratović: Dobrota – Sv. Matej (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
Sadržaj