Predložak:Članak tjedna: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Nije prikazano 17 međuinačica | |||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
|29= [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|lijevo|120px|mini|Zastava Kraljevine Belgije]] Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. [[Belgija|Opširnije u članku]] | |29= [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|lijevo|120px|mini|Zastava Kraljevine Belgije]] Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. [[Belgija|Opširnije u članku]] | ||
|30=[[Datoteka:Eiffel_trocadero_i.jpg|lijevo|120px|mini|[[Eiffelov toranj]] u [[Pariz]]u]]Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu.[[Francuska|Opširnije u članku]] | |30=[[Datoteka:Eiffel_trocadero_i.jpg|lijevo|120px|mini|[[Eiffelov toranj]] u [[Pariz]]u]]Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu.[[Francuska|Opširnije u članku]] | ||
|31=[[Datoteka:Olympic rings without rims.svg|mini|desno| | |31=[[Datoteka:Olympic rings without rims.svg|mini|desno|200px]]'''Olimpijske igre''' (kratica: OI) su višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Pogrešno ih nazivamo i olimpijade, jer je olimpijadom u staroj [[Grčka|Grčkoj]] nazivano čitavo razdoblje između dviju Olimpijskih igara, pa tako početak jednih Olimpijskih igara označava početak olimpijade. U Parizu se trenutno odvijaju ljetnje Olimpijske igre. [[Olimpijske igre| Opširnije u članku]] | ||
|32=[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|mini|desno|120px|Zastava Velikog Vojvodstva Luksemburg]] '''Veliko Vojvodstvo Luksemburg''' (luks.: ''Groussherzogtom Lëtzebuerg'', njem.: ''Grossherzogtum Luxemburg'', fra.: ''Grand-Duché de Luxembourg'') je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.[[Luksemburg| Opširnije u članku]] | |32=[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|mini|desno|120px|Zastava Velikog Vojvodstva Luksemburg]] '''Veliko Vojvodstvo Luksemburg''' (luks.: ''Groussherzogtom Lëtzebuerg'', njem.: ''Grossherzogtum Luxemburg'', fra.: ''Grand-Duché de Luxembourg'') je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.[[Luksemburg| Opširnije u članku]] | ||
|33='''Imotski''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], središnjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] te administrativno pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. U blizini nalaze se ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupalište. Uređenim serpentinama kupači se spuštaju sve do jezera i plaže, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. [[Imotski| Opširnije u članku]] | |33='''Imotski''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], središnjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] te administrativno pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. U blizini nalaze se ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupalište. Uređenim serpentinama kupači se spuštaju sve do jezera i plaže, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. [[Imotski| Opširnije u članku]] | ||
| Redak 42: | Redak 42: | ||
Primarna prašuma je šuma na koju čovjek nije nikada bio utjecao. Za razliku od primarne, sekundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te ju se prepustilo neka se samoregulira. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim | Primarna prašuma je šuma na koju čovjek nije nikada bio utjecao. Za razliku od primarne, sekundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te ju se prepustilo neka se samoregulira. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim | ||
obilježjima postaje slična pravoj prašumi.[[Prašuma | Opširnije u članku]] | obilježjima postaje slična pravoj prašumi.[[Prašuma | Opširnije u članku]] | ||
|40= | |40='''Saborski vritnjak''' je naziv za događaj u kojem je za vrijeme velike rasprave, pravaški zastupnik Josip Gržanić, udario usred sabornice bana Károlyja Khuena Héderváryja nogom u stražnjicu. Ban Khuen je svoj pritisak pojačavao, i na izboru i u akciji protiv nepogodnih pojedinih ličnosti. Khuen provocira da bi mogao zgodnije udariti, a presudni dvoboj se vodi sa Strankom prava 1885. radi takozvanih Neoregistrata acta, što ih je ban Jelačić preko Ivana Kukuljevića Sakcinskoga vratio u Zagreb kad je 1848. sa vojskom zauzeo Budim.[[Saborski vritnjak|Opširnije u članku]] | ||
|41= | |41= | ||
|42= | |42='''Magazin''' je [[hrvatski]] [[pop]] sastav iz [[Split]]a. Osnovan je [[1979.]] godine, a sastav čine Željko Baričić, Nenad Vesanović - Keko i [[Andrea Šušnjara]], [[pjevanje|vokal]] sastava. Iste godine potpisuju diskografski ugovor s diskografskom kućom [[Jugoton]] i snimaju prve [[Long Play|LP]] singlove, ali i mijenjaju ime grupe u ''Dalmatinski magazin''. Potkraj iste godine sastav dobiva dva nova člana [[Tonči Huljić|Tončija Huljić]]a i Nenada Vesanovića Keku.Početkom [[1982.]] godine sastav napušta Majda Šoletić, a na njeno mjesto dolazi Marija Kuzmić. Iste godine sastav mijenja ime grupe u [[Magazin]] i snima svoje prvi album ''[[Slatko stanje]]. [[Magazin (sastav) | Opširnije u članku]] | ||
|43= | |43='''C-130 Hercules''' je transportni [[zrakoplov]] s četiri [[Mlazni motor#Turbo-propelerni motor|turbo-prop motora]]. Izrađen je u više od 40 modela i inačica koje lete u više od 50 zemalja svijeta. Američke zračne snage koriste ga neprekidno više od 50 godina.Prvi let prototipa pod oznakom YC-130 bio je [[23. kolovoza]] [[1954.]] godine u [[Lockheed]]ovoj bazi u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Nakon izgradnje dva prototipa proizvodnja seli u [[Mariett, Georgia|Mariettu]] u [[Georgia|Georgiji]] gdje je izrađeno više od 2.000 [[avion]]a C-130.[[C-130 Hercules| Opširnije u članku]] | ||
|44= | |44='''Pongo tapanuliensis''', vrsta [[orangutan]]a koja nastanjuje predjele Južnog Tapanulija na [[Indonezija|indonezijskom]] otoku [[Sumatra|Sumatri]]. Ovo je jedna od tri vrste orangutana, uz sumatranskog (''Pongo abelii'') koji nastanjuje sjeverozapadne predjele otoka i bornejskog orangutana (''[[Pongo pygmaeus]]''). Opisan je [[2. studenog]] [[2017.]] kao posebna vrsta i predstavlja prvu postojeću vrstu velikih čovjekolikih majmuna otkrivenu nakon bonoba (''Pan paniscus'') [[1929.]] godine. [[Pongo tapanuliensis | Opširnije u članku]] | ||
|45= | |45='''Zastava Republike Hrvatske''' jedan je od državnih simbola [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], službeno usvojena [[21. prosinca]] [[1990.]] godine. Sastoji se od triju jednako širokih vodoravnih pruga [[crvena|crvene]], [[bijela|bijele]] i [[plava|plave]] boje s [[Grb Republike Hrvatske|grbom Republike Hrvatske]] u sredini.[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|mini|lijevo|200px|Zastava Republike Hrvatske]][[Zastava Republike Hrvatske | Opširnije u članku]] | ||
|46= | |46='''Hrvatski sabor''' predstavničko je tijelo građana i nositelj [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Hrvatski je sabor jednodomno zakonodavno tijelo (''[[parlament]]'') s najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Na temelju općega i jednakoga biračkoga prava, zastupnike se bira tajnim glasovanjem na neposrednim izborima na razdoblje od četiri godine.[[Datoteka:Hrvatski sabor (2).jpg|mini|Pročelje zgrade Hrvatskog sabora]][[Hrvatski sabor | Opširnije u članku]] | ||
|47= | |47='''Neutrino''' ([[Talijanski jezik|talijanski]], od neutr[on] + -ino, talijanska [[umanjenica]]; oznaka ''ν'') je [[subatomska čestica]], [[lepton]] bez [[Električni naboj|električnoga naboja]], vrlo malo [[Relativna atomska masa|mase]], koji se giba brzinom bliskom [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]]. Neutrino je kao laku [[električni naboj|električki neutralnu česticu]] [[spin]]a ½ pretpostavio ([[Postulat|postulirao]]) [[Wolfgang Pauli|W. Pauli]] (1930.) kako bi objasnio [[Zakon očuvanja energije|očuvanje energije]] u nekim [[Nuklearna reakcija|nuklearnim procesima]].[[Datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg|lijevo|250px|Standardni model čestica 2016 (6 kvarkova, 6 leptona, 4 baždarna bozona i Higgsov bozon)]][[Neutrino | Opširnije u članku]] | ||
|48= | |48=[[Datoteka:Jandre Kuzmic i familija.jpg|thumb|right|Jandre Kuzmić i njegova familija u [[Štikapron]]u.]] | ||
|49= | '''Jandre (Andrija) Kuzmić''' ([[mađarski jezik|mađarski]] ''Kuzmich András'') ([[Mjenovo]], [[22. studenog]], [[1863.]] – [[Trajštof]], [[24. veljače]], [[1940.]]) [[Gradišćanski Hrvati|gradišćanski hrvatski]] je [[pisac]], [[učitelj]], [[kantor]], kulturni djelatnik i pedagoški pisac. U Šopronu 1910. nazočio sastanku Hrvata koji su pokrenuli tjednik [[Naše novine]], suosnivač Hrvatskoga kulturnoga društva 1921. godine te 1923. sudionik u osnivanju Hrvatske stranke.[[Jandre Kuzmić | Opširnije u članku]] | ||
|50= | |49='''Dora''' ili '''Hrvatski izbor za pjesmu Eurovizije''' ime je dobila po hrvatskoj skladateljici [[Dora Pejačević|Dori Pejačević]] (1885. – 1923.) i glazbeno je natjecanje u organizaciji [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. Održava se u mjesecu veljači ili ožujku, najčešće u Kristalnoj dvorani [[Grand Hotel Kvarner|Hotela Kvarner]] u [[Opatija|Opatiji]] ili u studiju HRT-a u [[Zagreb|Zagrebu]]. Dora 2019. seli se iz Kristalne dvorane u Sportsku dvoranu Marino Cvetković. Pobjedom na Dori, uz odlazak na Eurosong, dobiva se i statua Dore čiji je tvorac [[Ivica Propadalo]].[[Dora (natjecanje)| Opširnije u članku]] | ||
|50=Godine [[1979.]] sastav [[Magazin]], tada pod imenom ''Mladih batala'', osnovali su Željko Baričić Zoran Marinković, Miro Crnko, Igor Biočić i [[pjevanje|vokal]] Majda Šoletić. Iste godine potpisuju diskografski ugovor s diskografskom kućom [[Jugoton]] i snimaju prve [[Long Play|LP]] singlove, ali i mijenjaju ime grupe u ''Dalmatinski magazin''. Potkraj iste godine sastav dobiva dva nova člana [[Tonči Huljić|Tončija Huljić]]a i Nenada Vesanovića Keku.Početkom [[1982.]] godine sastav napušta Majda Šoletić, a na njeno mjesto dolazi Marija Kuzmić. Iste godine sastav mijenja ime grupe u [[Magazin]] i snima svoje prvi album ''[[Slatko stanje]]''<ref>[http://www.discogs.com/Magazin-Slatko-Stanje/release/2889411 Slatko stanje, 1982]</ref>, a nastupa i na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „Dišpetožo moja mala“, gdje osvajaju prvu nagradu stručnog žirija. Potkraj godine nastupaju i na [[Zagrebfest]]u s pjesmom „Moja mala mila“. [[Magazin (sastav)| Opširnije u članku]] | |||
|51='''Hrvatski nogometni savez''', krovno tijelo [[šport]]a [[nogomet]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Uz nogomet krovno je tijelo srodnih športova malog nogometa, dvoranskog nogometa, nogometa na pijesku i sl. Osnovan je [[13. lipnja]] [[1912.]] godine. Postao je članom [[FIFA]] [[17. srpnja]] [[1941.]] godine, a nakon što je [[Republika Hrvatska]] ostvarila neovisnost, potvrđeno je članstvo u Svjetskoj nogometnoj organizaciji (FIFA) 3. srpnja 1992. godine. U Europsku nogometnu organizaciju [[UEFA]] HNS je primljen u punopravno članstvo [[17. lipnja]] [[1993.]] godine, tako da je UEFA Euro '96 prvo međunarodno natjecanje na koje je Hrvatska nogometna reprezentacija stekla pravo sudjelovanja kroz kvalifikacije, a potom i u završnici u Engleskoj. [[Hrvatski nogometni savez | Opširnije u članku]] | |51='''Hrvatski nogometni savez''', krovno tijelo [[šport]]a [[nogomet]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Uz nogomet krovno je tijelo srodnih športova malog nogometa, dvoranskog nogometa, nogometa na pijesku i sl. Osnovan je [[13. lipnja]] [[1912.]] godine. Postao je članom [[FIFA]] [[17. srpnja]] [[1941.]] godine, a nakon što je [[Republika Hrvatska]] ostvarila neovisnost, potvrđeno je članstvo u Svjetskoj nogometnoj organizaciji (FIFA) 3. srpnja 1992. godine. U Europsku nogometnu organizaciju [[UEFA]] HNS je primljen u punopravno članstvo [[17. lipnja]] [[1993.]] godine, tako da je UEFA Euro '96 prvo međunarodno natjecanje na koje je Hrvatska nogometna reprezentacija stekla pravo sudjelovanja kroz kvalifikacije, a potom i u završnici u Engleskoj. [[Hrvatski nogometni savez | Opširnije u članku]] | ||
|52='''Nova godina''' je prvi dan u kalendaru (1. siječnja) i prvi dan u godini. Po julijanskom kalendaru, kojega se drže neke crkve, datum 1. siječnja pa i Nova godina dolazi 13 dana poslije. Židovska Nova godina (Roš hašana) počinje 1. ili 2. dana 7. mjeseca (tišrija) te pada u rujan ili listopad. Doček Nove godine na tzv. staru godinu 31. prosinca (zadnji dan u godini) slavi se diljem svijeta. Često se po većim gradskim trgovima slavi vatrometom, pjevanjem i plesom. Zadnjih se deset sekundi odbrojava do ponoći kad se ispaljuju rakete. [[Nova godina | Opširnije u članku]] | |52='''Nova godina''' je prvi dan u kalendaru (1. siječnja) i prvi dan u godini. Po julijanskom kalendaru, kojega se drže neke crkve, datum 1. siječnja pa i Nova godina dolazi 13 dana poslije. Židovska Nova godina (Roš hašana) počinje 1. ili 2. dana 7. mjeseca (tišrija) te pada u rujan ili listopad. Doček Nove godine na tzv. staru godinu 31. prosinca (zadnji dan u godini) slavi se diljem svijeta. Često se po većim gradskim trgovima slavi vatrometom, pjevanjem i plesom. Zadnjih se deset sekundi odbrojava do ponoći kad se ispaljuju rakete. [[Nova godina | Opširnije u članku]] | ||
Posljednja izmjena od 1. prosinac 2024. u 19:27
Dora ili Hrvatski izbor za pjesmu Eurovizije ime je dobila po hrvatskoj skladateljici Dori Pejačević (1885. – 1923.) i glazbeno je natjecanje u organizaciji Hrvatske radiotelevizije. Održava se u mjesecu veljači ili ožujku, najčešće u Kristalnoj dvorani Hotela Kvarner u Opatiji ili u studiju HRT-a u Zagrebu. Dora 2019. seli se iz Kristalne dvorane u Sportsku dvoranu Marino Cvetković. Pobjedom na Dori, uz odlazak na Eurosong, dobiva se i statua Dore čiji je tvorac Ivica Propadalo. Opširnije u članku