Razlika između inačica stranice »Predložak:Članak tjedna«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m |
m |
||
(Nije prikazano 6 međuinačica istog suradnika) | |||
Redak 31: | Redak 31: | ||
|29= [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|lijevo|120px|mini|Zastava Kraljevine Belgije]] Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. [[Belgija|Opširnije u članku]] | |29= [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|lijevo|120px|mini|Zastava Kraljevine Belgije]] Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. [[Belgija|Opširnije u članku]] | ||
|30=[[Datoteka:Eiffel_trocadero_i.jpg|lijevo|120px|mini|[[Eiffelov toranj]] u [[Pariz]]u]]Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu.[[Francuska|Opširnije u članku]] | |30=[[Datoteka:Eiffel_trocadero_i.jpg|lijevo|120px|mini|[[Eiffelov toranj]] u [[Pariz]]u]]Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu.[[Francuska|Opširnije u članku]] | ||
|31=[[Datoteka:Olympic rings without rims.svg|mini|desno|200px]]Olimpijske igre (kratica: OI) su višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Pogrešno ih nazivamo i olimpijade, jer je olimpijadom u staroj [[Grčka|Grčkoj]] nazivano čitavo razdoblje između dviju Olimpijskih igara, pa tako početak jednih Olimpijskih igara označava početak olimpijade. U Parizu se trenutno odvijaju ljetnje | |31=[[Datoteka:Olympic rings without rims.svg|mini|desno|200px]]'''Olimpijske igre''' (kratica: OI) su višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Pogrešno ih nazivamo i olimpijade, jer je olimpijadom u staroj [[Grčka|Grčkoj]] nazivano čitavo razdoblje između dviju Olimpijskih igara, pa tako početak jednih Olimpijskih igara označava početak olimpijade. U Parizu se trenutno odvijaju ljetnje Olimpijske igre. [[Olimpijske igre| Opširnije u članku]] | ||
|32=[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|mini|desno|120px|Zastava Velikog Vojvodstva Luksemburg]] '''Veliko Vojvodstvo Luksemburg''' (luks.: ''Groussherzogtom Lëtzebuerg'', njem.: ''Grossherzogtum Luxemburg'', fra.: ''Grand-Duché de Luxembourg'') je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.[[Luksemburg| Opširnije u članku]] | |32=[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|mini|desno|120px|Zastava Velikog Vojvodstva Luksemburg]] '''Veliko Vojvodstvo Luksemburg''' (luks.: ''Groussherzogtom Lëtzebuerg'', njem.: ''Grossherzogtum Luxemburg'', fra.: ''Grand-Duché de Luxembourg'') je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.[[Luksemburg| Opširnije u članku]] | ||
|33='''Imotski''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], središnjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] te administrativno pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. U blizini nalaze se ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupalište. Uređenim serpentinama kupači se spuštaju sve do jezera i plaže, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. [[Imotski| Opširnije u članku]] | |33='''Imotski''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], središnjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] te administrativno pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. U blizini nalaze se ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupalište. Uređenim serpentinama kupači se spuštaju sve do jezera i plaže, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. [[Imotski| Opširnije u članku]] | ||
Redak 42: | Redak 42: | ||
Primarna prašuma je šuma na koju čovjek nije nikada bio utjecao. Za razliku od primarne, sekundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te ju se prepustilo neka se samoregulira. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim | Primarna prašuma je šuma na koju čovjek nije nikada bio utjecao. Za razliku od primarne, sekundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te ju se prepustilo neka se samoregulira. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim | ||
obilježjima postaje slična pravoj prašumi.[[Prašuma | Opširnije u članku]] | obilježjima postaje slična pravoj prašumi.[[Prašuma | Opširnije u članku]] | ||
|40= | |40='''Saborski vritnjak''' je naziv za događaj u kojem je za vrijeme velike rasprave, pravaški zastupnik Josip Gržanić, udario usred sabornice bana Károlyja Khuena Héderváryja nogom u stražnjicu. Ban Khuen je svoj pritisak pojačavao, i na izboru i u akciji protiv nepogodnih pojedinih ličnosti. Khuen provocira da bi mogao zgodnije udariti, a presudni dvoboj se vodi sa Strankom prava 1885. radi takozvanih Neoregistrata acta, što ih je ban Jelačić preko Ivana Kukuljevića Sakcinskoga vratio u Zagreb kad je 1848. sa vojskom zauzeo Budim.[[Saborski vritnjak|Opširnije u članku]] | ||
|41= | |41= | ||
|42= | |42='''Magazin''' je [[hrvatski]] [[pop]] sastav iz [[Split]]a. Osnovan je [[1979.]] godine, a sastav čine Željko Baričić, Nenad Vesanović - Keko i [[Andrea Šušnjara]], [[pjevanje|vokal]] sastava. Iste godine potpisuju diskografski ugovor s diskografskom kućom [[Jugoton]] i snimaju prve [[Long Play|LP]] singlove, ali i mijenjaju ime grupe u ''Dalmatinski magazin''. Potkraj iste godine sastav dobiva dva nova člana [[Tonči Huljić|Tončija Huljić]]a i Nenada Vesanovića Keku.Početkom [[1982.]] godine sastav napušta Majda Šoletić, a na njeno mjesto dolazi Marija Kuzmić. Iste godine sastav mijenja ime grupe u [[Magazin]] i snima svoje prvi album ''[[Slatko stanje]]. [[Magazin (sastav) | Opširnije u članku]] | ||
|43= | |43='''C-130 Hercules''' je transportni [[zrakoplov]] s četiri [[Mlazni motor#Turbo-propelerni motor|turbo-prop motora]]. Izrađen je u više od 40 modela i inačica koje lete u više od 50 zemalja svijeta. Američke zračne snage koriste ga neprekidno više od 50 godina.Prvi let prototipa pod oznakom YC-130 bio je [[23. kolovoza]] [[1954.]] godine u [[Lockheed]]ovoj bazi u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Nakon izgradnje dva prototipa proizvodnja seli u [[Mariett, Georgia|Mariettu]] u [[Georgia|Georgiji]] gdje je izrađeno više od 2.000 [[avion]]a C-130.[[C-130 Hercules| Opširnije u članku]] | ||
|44= | |44='''Pongo tapanuliensis''', vrsta [[orangutan]]a koja nastanjuje predjele Južnog Tapanulija na [[Indonezija|indonezijskom]] otoku [[Sumatra|Sumatri]]. Ovo je jedna od tri vrste orangutana, uz sumatranskog (''Pongo abelii'') koji nastanjuje sjeverozapadne predjele otoka i bornejskog orangutana (''[[Pongo pygmaeus]]''). Opisan je [[2. studenog]] [[2017.]] kao posebna vrsta i predstavlja prvu postojeću vrstu velikih čovjekolikih majmuna otkrivenu nakon bonoba (''Pan paniscus'') [[1929.]] godine. [[Pongo tapanuliensis | Opširnije u članku]] | ||
|45= | |45='''Zastava Republike Hrvatske''' jedan je od državnih simbola [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], službeno usvojena [[21. prosinca]] [[1990.]] godine. Sastoji se od triju jednako širokih vodoravnih pruga [[crvena|crvene]], [[bijela|bijele]] i [[plava|plave]] boje s [[Grb Republike Hrvatske|grbom Republike Hrvatske]] u sredini.[[Zastava Republike Hrvatske | Opširnije u članku]] | ||
|46= | |46='''Hrvatski sabor''' predstavničko je tijelo građana i nositelj [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Hrvatski je sabor jednodomno zakonodavno tijelo (''[[parlament]]'') s najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Na temelju općega i jednakoga biračkoga prava, zastupnike se bira tajnim glasovanjem na neposrednim izborima na razdoblje od četiri godine.[[Hrvatski sabor | Opširnije u članku]] | ||
|47= | |47= | ||
|48= | |48= |
Trenutačna izmjena od 05:50, 2. studenoga 2024.
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine. Sastoji se od triju jednako širokih vodoravnih pruga crvene, bijele i plave boje s grbom Republike Hrvatske u sredini. Opširnije u članku