Razlika između inačica stranice »Predložak:Članak tjedna«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m |
m |
||
| (Nije prikazano 16 međuinačica 2 suradnika) | |||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
|00= | |00= | ||
|01= | |01= | ||
|02= | |02='''Matej Mamić''' (Tomislavgrad, 13. siječnja 1975.) je bivši hrvatski profesionalni košarkaš. Igrao je na poziciji niskog krila, a posljednji klub za koji je nastupao bila je njemačka ALBA iz Berlina. Danas je sportski direktor košarkaškog kluba Cedevita Zagreb.[[Matej Mamić|(opširnije u članku)]] | ||
|03= | |03='''Guido Del Mestri''' (Banja Luka, 13. siječnja 1911. - Nürnberg, 2. kolovoza 1993.) je bio talijanski kardinal, trostruki doktor znanosti i apostolski nuncij Svete Stolice. Koliko je poznato, on je prvi kardinal Katoličke crkve rođen na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. [[Guido Del Mestri|(opširnije u članku)]] | ||
|04= | |04= '''Luka Ignacije Antunov Sorkočević''' (tal. Luca Sorgo; Dubrovnik, 13. siječnja 1734. – Dubrovnik, 11. rujna 1789.), hrvatski skladatelj, iz dubrovačke patricijske obitelji Sorkočević.Glazbenu naobrazbu stekao je u Dubrovniku i Rimu. Obavljao je diplomske dužnosti te zastupao Dubrovačku Republiku u pregovorima s Francuskom i kod Josipa II. u Beču. Ujak Toma Basiljevića i brat erudita Miha Sorkočevića. [[Luka Sorkočević|(opširnije u članku)]] | ||
|05= | |05= '''Remigije iz Reimsa''' (lat. Remigius, tal. Remigio; oko 437. - 13. siječnja 533.), biskup Reimsa, poznat po tome što je 24. prosinca 496. krstio franačkog kralja Klodviga I., a čiji su primjer slijedili svi njegovi dotada poganski podanici. [[Remigije iz Reimsa|(opširnije u članku)]] | ||
|06= | |06='''Ivo Robić''' (Garešnica, 28. siječnja 1923. − Rijeka, 9. ožujka 2000.), bio je popularni hrvatski pjevač zabavnih melodija, skladatelj, pionir zabavne glazbe, i prvi koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru. Ploču Morgen prodao je u više od milijun primjeraka, te ga od tad zovu Mister Morgen, a ona je i danas najveći komercijalni uspjeh koji je neki hrvatski glazbenik postigao.[[Ivo Robić|(opširnije u članku)]] | ||
|07= | |07=Odbojku je osmislio William G. Morgan (1870. – 1942.), koji je rođen u državi New York. Igru je originalno nazvao "Mintonette". Godinu dana nakon što je diplomirao, Morgan odlazi na Holyoke (Massachusetts), gdje dobiva mjesto direktora fizičkog odgoja. To mjesto mu je omogućilo direktan utjecaj na vježbe za rekreaciju, te razvoj športa. [[Odbojka|(opširnije u članku)]] | ||
|08= | |08='''Balkanski pakt''' je bio vojno-politički savez koji je imao za cilj zadržati status quo na Balkanu nakon Prvog svjetskog rata. Ugovor je potpisan 9. veljače 1934. a zemlje članice su bile Kraljevina Jugoslavija, Grčka, Rumunjska i Turska. Stranke potpisnice suglasile su se okončati svoje međusobne teritorijalne zahtjeve nastale nakon prvog svjetskog rata. Ostale zemlje u regiji koje su odbile potpisati dokument bile su: Albanija, Bugarska, Italija, Mađarska i Sovjetski savez. Balkanski pakt je bio oblikovan kako bi se međusobno jamčila sigurnost svojih granica samo u slucaju napada iz drugih balkanskih država.[[Balkanski pakt|(opširnije u članku)]] | ||
|09= | |09='''Velimir Perasović''' (Stobreč, 9. veljače 1965.), hrvatski košarkaš i košarkaški trener. Bio je član KK Jugoplastike iz Splita. S Tonijem Kukočem i Dinom Rađom, uz trenera Božidara Maljkovića i ostale suigrače, osvojio je naslove Kupa europskih prvaka u sezonama 1988./89., 1989./90., 1990./91. te prvenstva države u iste tri sezone.[[Velimir Perasović|(opširnije u članku)]] | ||
|10= | |10='''Seljačka buna''' (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat) je buna koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora Franje Tahija, 1573. godine. Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Ustanici se nisu samo ograničili na rušenje nepravednog feudalnog poretka negoli su ustrojili program po kojemu su planirali ukinuti vladavinu plemstva te se boriti za stvaranje samostalne seljačke države sa sjedištem u Zagrebu, uspostavljanje seljačke vlade, koja će voditi skrb o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka.[[Seljačka buna|(opširnije u članku)]] | ||
|11= | |11='''Horvatska domovina''', pjesma preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića, dala je riječi za hrvatsku državnu himnu "Lijepa naša domovino". Za himnu su uzeta prva i druga, te posljednja i pretposljednja kitica. Pjesma je prvi put objavljena u "Danici" br. 10, 14. ožujka 1835. godine. Postoji i prijevod na ruski jezik, koji je napravio Maksim Gorki. Mihanović je pjesmu napisao u Rijeci u staroj guvernerovoj palači. [[Horvatska domovina|opširnije u članku]] | ||
|12=[[Datoteka:Split.jpg|thumb|desno|200px]] Split je najveći grad na jugu Hrvatske, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, omeđen Kaštelanskim zaljevom sa zapada i sjevera, a Bračkim kanalom s juga te prostorno pokriva veći dio Splitskog poluotoka koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.[[Split|opširnije u članku]] | |12=[[Datoteka:Split.jpg|thumb|desno|200px]] Split je najveći grad na jugu Hrvatske, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, omeđen Kaštelanskim zaljevom sa zapada i sjevera, a Bračkim kanalom s juga te prostorno pokriva veći dio Splitskog poluotoka koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.[[Split|opširnije u članku]] | ||
|13= | |13='''Branko Borković''' (Prečno, 14. ožujka 1961.), umirovljeni brigadir Hrvatske vojske. Također poznat po svom ratnom nadimku Mladi jastreb, najpoznatiji je kao zamjenik zapovjednika 204. vukovarske brigade i obrane grada Vukovara tijekom bitke 1991. početkom Domovinskog rata, a kasnije je bio i zapovjednik brigade. [[Branko Borković|opširnije u članku]] | ||
''' | |||
|14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]] | |14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]] | ||
|15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]] | |15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]] | ||
| Redak 27: | Redak 26: | ||
|24=[[Datoteka:City of Knin.jpg|mini|120px]] Knin je grad koji je smješten u Šibensko-kninskoj županiji, Hrvatska.Jedan je od najstarijih gradova u Hrvatskoj, ali i u Europi. Prvi put se u pisanim izvorima kao grad (poleis) spominje 7. godine prije Krista u Strabonovoj Geografiji pod starim nazivom Ninia.[[Knin|Opširnije u članku]] | |24=[[Datoteka:City of Knin.jpg|mini|120px]] Knin je grad koji je smješten u Šibensko-kninskoj županiji, Hrvatska.Jedan je od najstarijih gradova u Hrvatskoj, ali i u Europi. Prvi put se u pisanim izvorima kao grad (poleis) spominje 7. godine prije Krista u Strabonovoj Geografiji pod starim nazivom Ninia.[[Knin|Opširnije u članku]] | ||
|25=Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, je hrvatski košarkaški klub iz Zagreba. Klub je 24. travnja 1946. osnovan pod imenom Sloboda. U početku je često mijenjao ime (Zagreb, Vihor, Polet), da bi 1950. pristupio SD Lokomotiva i uzeo njihovo ime. Iz Lokomotive istupaju 1975. i uzimaju sponzorsko ime Cibona po prehrambenom koncernu koji su činila poduzeća "Kraš", "Franck", "Badel" i "Voće".[[KK Cibona|Opširnije u članku]] | |25=Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, je hrvatski košarkaški klub iz Zagreba. Klub je 24. travnja 1946. osnovan pod imenom Sloboda. U početku je često mijenjao ime (Zagreb, Vihor, Polet), da bi 1950. pristupio SD Lokomotiva i uzeo njihovo ime. Iz Lokomotive istupaju 1975. i uzimaju sponzorsko ime Cibona po prehrambenom koncernu koji su činila poduzeća "Kraš", "Franck", "Badel" i "Voće".[[KK Cibona|Opširnije u članku]] | ||
|26= | |26='''Hrvatski nogometni klub Hajduk Split''' (HNK Hajduk Split) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni [[klub]] iz [[Split]]a. Najveće je športsko društvo u Splitu i jedno od većih u Hrvatskoj. Domaće utakmice igra na Gradskom stadionu u [[Poljud]]u. Kroz bogatu povijest klub je osvojio 18 prvenstava u pet država, 15 nacionalnih kupova i 5 superkupova, a najveći europski uspjesi su mu tri četvrtzavršnice Lige prvaka te po jedna poluzavršnica [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] i Kupa pobjednika kupova.[[Hajduk Split|Opširnije u članku]] | ||
|27= | |27='''Sjedinjene Američke Države''', također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), [[savezna]] je [[republika]] u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od [[Atlantik]]a na [[istok]]u do [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na [[zapad]]u. Graniče na kopnu s [[Kanada|Kanadom]] na [[sjever]]u i [[Meksiko|Meksikom]] na [[jug]]u, dijele morsku granicu s [[Rusija|Rusijom]] na [[zapad]]u i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo [[Amerikanci]]ma. Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija [[1776.]] godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.[[Sjedinjene Američke Države|Opširnije u članku]] | ||
|28= [[Datoteka:Mazar-e sharif - Steve Evans.jpg|lijevo|120px|mini|Plava džamija u Mazar-e Šarifu]]Afganistan (službeno Islamska Republika Afganistan) je kontinentalna država u Aziji. Na zapadu graniči s Iranom, na sjeveru s Turkmenistanom, Uzbekistanom i Tadžikistanom, na krajnjem istoku s Kinom, na istoku i jugu s Pakistanom. Afganistan je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. [[Afganistan|Opširnije u članku]] | |28= [[Datoteka:Mazar-e sharif - Steve Evans.jpg|lijevo|120px|mini|Plava džamija u Mazar-e Šarifu]]Afganistan (službeno Islamska Republika Afganistan) je kontinentalna država u Aziji. Na zapadu graniči s Iranom, na sjeveru s Turkmenistanom, Uzbekistanom i Tadžikistanom, na krajnjem istoku s Kinom, na istoku i jugu s Pakistanom. Afganistan je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. [[Afganistan|Opširnije u članku]] | ||
|29= [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|lijevo|120px|mini|Zastava Kraljevine Belgije]] Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. [[Belgija|Opširnije u članku]] | |29= [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|lijevo|120px|mini|Zastava Kraljevine Belgije]] Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. [[Belgija|Opširnije u članku]] | ||
|30=[[Datoteka:Eiffel_trocadero_i.jpg|lijevo|120px|mini|[[Eiffelov toranj]] u [[Pariz]]u]]Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu.[[Francuska|Opširnije u članku]] | |30=[[Datoteka:Eiffel_trocadero_i.jpg|lijevo|120px|mini|[[Eiffelov toranj]] u [[Pariz]]u]]Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu.[[Francuska|Opširnije u članku]] | ||
|31=[[Datoteka: | |31=[[Datoteka:Olympic rings without rims.svg|mini|desno|200px]]'''Olimpijske igre''' (kratica: OI) su višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Pogrešno ih nazivamo i olimpijade, jer je olimpijadom u staroj [[Grčka|Grčkoj]] nazivano čitavo razdoblje između dviju Olimpijskih igara, pa tako početak jednih Olimpijskih igara označava početak olimpijade. U Parizu se trenutno odvijaju ljetnje Olimpijske igre. [[Olimpijske igre| Opširnije u članku]] | ||
|32=[[Flag of Luxembourg.svg|mini|desno|120px|Zastava Velikog Vojvodstva Luksemburg]] Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks.: Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem.: Grossherzogtum Luxemburg, fra.: Grand-Duché de Luxembourg) je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.[[Luksemburg| Opširnije u članku]] | |32=[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|mini|desno|120px|Zastava Velikog Vojvodstva Luksemburg]] '''Veliko Vojvodstvo Luksemburg''' (luks.: ''Groussherzogtom Lëtzebuerg'', njem.: ''Grossherzogtum Luxemburg'', fra.: ''Grand-Duché de Luxembourg'') je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.[[Luksemburg| Opširnije u članku]] | ||
|33='''Imotski''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], središnjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] te administrativno pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. U blizini nalaze se ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupalište. Uređenim serpentinama kupači se spuštaju sve do jezera i plaže, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. [[Imotski| Opširnije u članku]] | |33='''Imotski''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], središnjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] te administrativno pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. U blizini nalaze se ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupalište. Uređenim serpentinama kupači se spuštaju sve do jezera i plaže, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. [[Imotski| Opširnije u članku]] | ||
|34= Berislav Klobučar (Zagreb, 28. kolovoza 1924. – Beč, 13. lipnja 2014.) bio je hrvatski dirigent koji je kasnije postao stalni dirigent Bečke državne opere. Surađivao je s mnogim uglednim solistima i najpoznatijim svjetskim orkestrima. Osobito su zapažene bile njegove interpretacije djela Beethovena, Wagnera, Richarda Straussa, Puccinija, Verdija, Berga, Hindemitha, Milhauda, Franka Martina, te djela slavenskih skladatelja. Stariji je brat skladatelja i orguljaša Anđelka Klobučara.[[Berislav Klobučar | Opširnije u članku]] | |34= Berislav Klobučar (Zagreb, 28. kolovoza 1924. – Beč, 13. lipnja 2014.) bio je hrvatski dirigent koji je kasnije postao stalni dirigent Bečke državne opere. Surađivao je s mnogim uglednim solistima i najpoznatijim svjetskim orkestrima. Osobito su zapažene bile njegove interpretacije djela Beethovena, Wagnera, Richarda Straussa, Puccinija, Verdija, Berga, Hindemitha, Milhauda, Franka Martina, te djela slavenskih skladatelja. Stariji je brat skladatelja i orguljaša Anđelka Klobučara.[[Berislav Klobučar | Opširnije u članku]] | ||
| Redak 43: | Redak 42: | ||
Primarna prašuma je šuma na koju čovjek nije nikada bio utjecao. Za razliku od primarne, sekundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te ju se prepustilo neka se samoregulira. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim | Primarna prašuma je šuma na koju čovjek nije nikada bio utjecao. Za razliku od primarne, sekundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te ju se prepustilo neka se samoregulira. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim | ||
obilježjima postaje slična pravoj prašumi.[[Prašuma | Opširnije u članku]] | obilježjima postaje slična pravoj prašumi.[[Prašuma | Opširnije u članku]] | ||
|40= | |40='''Saborski vritnjak''' je naziv za događaj u kojem je za vrijeme velike rasprave, pravaški zastupnik Josip Gržanić, udario usred sabornice bana Károlyja Khuena Héderváryja nogom u stražnjicu. Ban Khuen je svoj pritisak pojačavao, i na izboru i u akciji protiv nepogodnih pojedinih ličnosti. Khuen provocira da bi mogao zgodnije udariti, a presudni dvoboj se vodi sa Strankom prava 1885. radi takozvanih Neoregistrata acta, što ih je ban Jelačić preko Ivana Kukuljevića Sakcinskoga vratio u Zagreb kad je 1848. sa vojskom zauzeo Budim.[[Saborski vritnjak|Opširnije u članku]] | ||
|41= | |41= | ||
|42= | |42='''Magazin''' je [[hrvatski]] [[pop]] sastav iz [[Split]]a. Osnovan je [[1979.]] godine, a sastav čine Željko Baričić, Nenad Vesanović - Keko i [[Andrea Šušnjara]], [[pjevanje|vokal]] sastava. Iste godine potpisuju diskografski ugovor s diskografskom kućom [[Jugoton]] i snimaju prve [[Long Play|LP]] singlove, ali i mijenjaju ime grupe u ''Dalmatinski magazin''. Potkraj iste godine sastav dobiva dva nova člana [[Tonči Huljić|Tončija Huljić]]a i Nenada Vesanovića Keku.Početkom [[1982.]] godine sastav napušta Majda Šoletić, a na njeno mjesto dolazi Marija Kuzmić. Iste godine sastav mijenja ime grupe u [[Magazin]] i snima svoje prvi album ''[[Slatko stanje]]. [[Magazin (sastav) | Opširnije u članku]] | ||
|43= | |43='''C-130 Hercules''' je transportni [[zrakoplov]] s četiri [[Mlazni motor#Turbo-propelerni motor|turbo-prop motora]]. Izrađen je u više od 40 modela i inačica koje lete u više od 50 zemalja svijeta. Američke zračne snage koriste ga neprekidno više od 50 godina.Prvi let prototipa pod oznakom YC-130 bio je [[23. kolovoza]] [[1954.]] godine u [[Lockheed]]ovoj bazi u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Nakon izgradnje dva prototipa proizvodnja seli u [[Mariett, Georgia|Mariettu]] u [[Georgia|Georgiji]] gdje je izrađeno više od 2.000 [[avion]]a C-130.[[C-130 Hercules| Opširnije u članku]] | ||
|44= | |44='''Pongo tapanuliensis''', vrsta [[orangutan]]a koja nastanjuje predjele Južnog Tapanulija na [[Indonezija|indonezijskom]] otoku [[Sumatra|Sumatri]]. Ovo je jedna od tri vrste orangutana, uz sumatranskog (''Pongo abelii'') koji nastanjuje sjeverozapadne predjele otoka i bornejskog orangutana (''[[Pongo pygmaeus]]''). Opisan je [[2. studenog]] [[2017.]] kao posebna vrsta i predstavlja prvu postojeću vrstu velikih čovjekolikih majmuna otkrivenu nakon bonoba (''Pan paniscus'') [[1929.]] godine. [[Pongo tapanuliensis | Opširnije u članku]] | ||
|45= | |45='''Zastava Republike Hrvatske''' jedan je od državnih simbola [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], službeno usvojena [[21. prosinca]] [[1990.]] godine. Sastoji se od triju jednako širokih vodoravnih pruga [[crvena|crvene]], [[bijela|bijele]] i [[plava|plave]] boje s [[Grb Republike Hrvatske|grbom Republike Hrvatske]] u sredini.[[Zastava Republike Hrvatske | Opširnije u članku]] | ||
|46= | |46='''Hrvatski sabor''' predstavničko je tijelo građana i nositelj [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Hrvatski je sabor jednodomno zakonodavno tijelo (''[[parlament]]'') s najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Na temelju općega i jednakoga biračkoga prava, zastupnike se bira tajnim glasovanjem na neposrednim izborima na razdoblje od četiri godine.[[Hrvatski sabor | Opširnije u članku]] | ||
|47= | |47= | ||
|48= | |48= | ||
|49= | |49= | ||
|50= | |50= | ||
|51='''Hrvatski nogometni savez''', krovno tijelo [[šport]]a [[ | |51='''Hrvatski nogometni savez''', krovno tijelo [[šport]]a [[nogomet]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Uz nogomet krovno je tijelo srodnih športova malog nogometa, dvoranskog nogometa, nogometa na pijesku i sl. Osnovan je [[13. lipnja]] [[1912.]] godine. Postao je članom [[FIFA]] [[17. srpnja]] [[1941.]] godine, a nakon što je [[Republika Hrvatska]] ostvarila neovisnost, potvrđeno je članstvo u Svjetskoj nogometnoj organizaciji (FIFA) 3. srpnja 1992. godine. U Europsku nogometnu organizaciju [[UEFA]] HNS je primljen u punopravno članstvo [[17. lipnja]] [[1993.]] godine, tako da je UEFA Euro '96 prvo međunarodno natjecanje na koje je Hrvatska nogometna reprezentacija stekla pravo sudjelovanja kroz kvalifikacije, a potom i u završnici u Engleskoj. [[Hrvatski nogometni savez | Opširnije u članku]] | ||
|52='''Nova godina''' je prvi dan u kalendaru (1. siječnja) i prvi dan u godini. Po julijanskom kalendaru, kojega se drže neke crkve, datum 1. siječnja pa i Nova godina dolazi 13 dana poslije. Židovska Nova godina (Roš hašana) počinje 1. ili 2. dana 7. mjeseca (tišrija) te pada u rujan ili listopad. Doček Nove godine na tzv. staru godinu 31. prosinca (zadnji dan u godini) slavi se diljem svijeta. Često se po većim gradskim trgovima slavi vatrometom, pjevanjem i plesom. Zadnjih se deset sekundi odbrojava do ponoći kad se ispaljuju rakete. [[Nova godina | Opširnije u članku]] | |52='''Nova godina''' je prvi dan u kalendaru (1. siječnja) i prvi dan u godini. Po julijanskom kalendaru, kojega se drže neke crkve, datum 1. siječnja pa i Nova godina dolazi 13 dana poslije. Židovska Nova godina (Roš hašana) počinje 1. ili 2. dana 7. mjeseca (tišrija) te pada u rujan ili listopad. Doček Nove godine na tzv. staru godinu 31. prosinca (zadnji dan u godini) slavi se diljem svijeta. Često se po većim gradskim trgovima slavi vatrometom, pjevanjem i plesom. Zadnjih se deset sekundi odbrojava do ponoći kad se ispaljuju rakete. [[Nova godina | Opširnije u članku]] | ||
|}} | |}} | ||
Trenutačna izmjena od 05:50, 2. studenoga 2024.
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine. Sastoji se od triju jednako širokih vodoravnih pruga crvene, bijele i plave boje s grbom Republike Hrvatske u sredini. Opširnije u članku