Razlika između inačica stranice »Arnold Henry Guyot«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Arnold Henry Guyot'''-->{{Znanstvenik
{{Infookvir znanstvenik
| ime                    = {{PAGENAME}}
| ime                    = {{PAGENAME}}
| slika                  = Arnold Henry Guyot.jpg
| slika                  = Arnold Henry Guyot.jpg
Redak 9: Redak 9:
| državljanstvo          = [[SAD|američko]]
| državljanstvo          = [[SAD|američko]]
| narodnost              = [[Švicarska|Švicarac]]
| narodnost              = [[Švicarska|Švicarac]]
| polje                  = [[geologija]]<br/>[[geografija]]
| polje                  = [[geologija]]<br/>[[zemljopis]]
}}
}}
[[Datoteka:Arnold Guyot03.jpg|mini|<center>Karta Australije koju su sastavili Arnold Henry Guyot i [[Frederick Augustus Porter Barnard]]]]
[[Datoteka:Arnold Guyot03.jpg|mini|<center>Karta Australije koju su sastavili Arnold Henry Guyot i [[Frederick Augustus Porter Barnard]]]]
'''Arnold Henry Guyot''' ([[Boudevilliers]] blizu [[Neuchâtel]]a, [[Švicarska]], [[28. rujna]] [[1807.]] – [[8. veljače]] [[1884.]]), [[Švicarska|švicarsko]]-[[SAD|američki]] [[geolog]] i [[geograf]].
'''Arnold Henry Guyot''' ([[Boudevilliers]] blizu [[Neuchâtel]]a, [[Švicarska]], [[28. rujna]] [[1807.]] – [[8. veljače]] [[1884.]]), [[Švicarska|švicarsko]]-[[SAD|američki]] [[geolog]] i [[zemljopisac]].


Studirao je na fakultetu u [[Neuchâtel]]u, te u [[Berlin]]u ([[Njemačka]]) gdje je upoznao [[Louis Agassiz|Louisa Agassiza]] s kojim je održavao prijateljstvo do kraja života. Na kratkotrajnoj Akademiji u Neuchâtelu bio je profesor [[povijest]]i i [[fizička geografija|fizičke geografije]] od [[1839.]] do [[1848.]] godine kada se na Agassizov nagovor odselio u [[Cambridge, Massachusetts]], [[SAD]]. Nekoliko godina bio je predavač na [[Massachusetts State Board of Education]], a od [[1854.]] pa sve do smrti bio je profesor [[geologija|geologije]] i [[fizička geografija|fizičke geografije]] na [[Sveučilište u Princetonu|Princetonu]]. Zgrada u kojoj se nalazi Katedra za geoznanosti na Princetonu u njegovu čast danas nosi naziv Guyot Hall.
Studirao je na fakultetu u [[Neuchâtel]]u, te u [[Berlin]]u ([[Njemačka]]) gdje je upoznao [[Louis Agassiz|Louisa Agassiza]] s kojim je održavao prijateljstvo do kraja života. Na kratkotrajnoj Akademiji u Neuchâtelu bio je profesor [[povijest]]i i [[fizička geografija|fizičkog zemljopisac]] od [[1839.]] do [[1848.]] godine kada se na Agassizov nagovor odselio u [[Cambridge, Massachusetts]], [[SAD]]. Nekoliko godina bio je predavač na [[Massachusetts State Board of Education]], a od [[1854.]] pa sve do smrti bio je profesor [[geologija|geologije]] i [[fizička geografija|fizičkog zemljopisac]] na [[Sveučilište u Princetonu|Princetonu]]. Zgrada u kojoj se nalazi Katedra za geoznanosti na Princetonu u njegovu čast danas nosi naziv Guyot Hall.


Postigao je visoke rezultate kao geolog i [[meteorologija|meteorolog]]. Godine [[1838.]] odlučio se na Agassizov prijedlog za studij o [[ledenjak|ledenjacima]], te je bio prvi koji je u članku poslanom [[Geološko društvo Francuske|Geološkom društvu Francuske]] objavio određena važna promatranja povezana s [[glacijalno gibanje|glacijalnim gibanjem]] i strukturom. Među mnogim stvarima zapazio je da se centar ledenjaka brže giba od bočnih strana, kao i to da se vrh giba brže od dna ledenjaka. Opisao je laminiranu ili vrpčastu strukturu ledenjačkog leda, a gibanje je ledenjaka pripisao postupnom pomicanju molekula umjesto klizanja ledene mase kako je predlagao [[Horace-Bénédict de Saussure|de Saussure]]. Naposljetku je prikupio važne podatke o eratičnim stijenama.
Postigao je visoke rezultate kao geolog i [[meteorologija|meteorolog]]. Godine [[1838.]] odlučio se na Agassizov prijedlog za studij o [[ledenjak|ledenjacima]], te je bio prvi koji je u članku poslanom [[Geološko društvo Francuske|Geološkom društvu Francuske]] objavio određena važna promatranja povezana s [[glacijalno gibanje|glacijalnim gibanjem]] i strukturom. Među mnogim stvarima zapazio je da se centar ledenjaka brže giba od bočnih strana, kao i to da se vrh giba brže od dna ledenjaka. Opisao je laminiranu ili vrpčastu strukturu ledenjačkog leda, a gibanje je ledenjaka pripisao postupnom pomicanju molekula umjesto klizanja ledene mase kako je predlagao [[Horace-Bénédict de Saussure|de Saussure]]. Naposljetku je prikupio važne podatke o eratičnim stijenama.
Redak 24: Redak 24:
* ''Johnson’s Universal Cyclopaedia'' ([[1872.]]) - [[Frederick Augustus Porter Barnard]], Arnold Henry Guyot
* ''Johnson’s Universal Cyclopaedia'' ([[1872.]]) - [[Frederick Augustus Porter Barnard]], Arnold Henry Guyot


Njegovim imenom je nazvano nekoliko geografskih obilježja među kojima su [[ledenjak Guyot]] na [[Aljaska|Aljaski]], [[Mount Guyot (Sjeverna Karolina)|Mount Guyot]] u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], te još jedan [[Mount Guyot (New Hampshire)|Mount Guyot]] u [[New Hampshire]]u.
Njegovim imenom je nazvano nekoliko zemljopisnih obilježja među kojima su [[ledenjak Guyot]] na [[Aljaska|Aljaski]], [[Mount Guyot (Sjeverna Karolina)|Mount Guyot]] u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], te još jedan [[Mount Guyot (New Hampshire)|Mount Guyot]] u [[New Hampshire]]u.


==Više informacija==
==Više informacija==
Redak 44: Redak 44:
[[Kategorija:Američki geolozi]]
[[Kategorija:Američki geolozi]]
[[Kategorija:Švicarski znanstvenici]]
[[Kategorija:Švicarski znanstvenici]]
[[Kategorija:Geografi]]
[[Kategorija:Zemljopisci]]
[[Kategorija:Geolozi]]
[[Kategorija:Geolozi]]

Trenutačna izmjena od 23:45, 16. kolovoza 2024.

Arnold Henry Guyot
Arnold Henry Guyot.jpg
Arnold Henry Guyot
Rođenje 28. rujna 1807.
Boudevilliers, Švicarska
Smrt 8. veljače 1884.
Državljanstvo američko
Narodnost Švicarac
Polje geologija
zemljopis
Karta Australije koju su sastavili Arnold Henry Guyot i Frederick Augustus Porter Barnard

Arnold Henry Guyot (Boudevilliers blizu Neuchâtela, Švicarska, 28. rujna 1807.8. veljače 1884.), švicarsko-američki geolog i zemljopisac.

Studirao je na fakultetu u Neuchâtelu, te u Berlinu (Njemačka) gdje je upoznao Louisa Agassiza s kojim je održavao prijateljstvo do kraja života. Na kratkotrajnoj Akademiji u Neuchâtelu bio je profesor povijesti i fizičkog zemljopisac od 1839. do 1848. godine kada se na Agassizov nagovor odselio u Cambridge, Massachusetts, SAD. Nekoliko godina bio je predavač na Massachusetts State Board of Education, a od 1854. pa sve do smrti bio je profesor geologije i fizičkog zemljopisac na Princetonu. Zgrada u kojoj se nalazi Katedra za geoznanosti na Princetonu u njegovu čast danas nosi naziv Guyot Hall.

Postigao je visoke rezultate kao geolog i meteorolog. Godine 1838. odlučio se na Agassizov prijedlog za studij o ledenjacima, te je bio prvi koji je u članku poslanom Geološkom društvu Francuske objavio određena važna promatranja povezana s glacijalnim gibanjem i strukturom. Među mnogim stvarima zapazio je da se centar ledenjaka brže giba od bočnih strana, kao i to da se vrh giba brže od dna ledenjaka. Opisao je laminiranu ili vrpčastu strukturu ledenjačkog leda, a gibanje je ledenjaka pripisao postupnom pomicanju molekula umjesto klizanja ledene mase kako je predlagao de Saussure. Naposljetku je prikupio važne podatke o eratičnim stijenama.

Opsežna meteorološka promatranja koja je provodio u Americi dovela su do osnivanja Ureda za vrijeme SAD-a (engl. United States Weather Bureau), dok su njegove Meteorološke i fizičke tablice (1852., obnovljeno izdanje 1884.) dugo vremena bile standard. Njegove vrhunske zbirke tekstova i zidne karte bile su važna pomagala u širenju i popularizaciji geoloških istraživanja u Americi. Uz knjige s tekstovima, glavne su mu publikacije bile:

Njegovim imenom je nazvano nekoliko zemljopisnih obilježja među kojima su ledenjak Guyot na Aljaski, Mount Guyot u Sjevernoj Karolini, te još jedan Mount Guyot u New Hampshireu.

Više informacija

Referencije

  • Memoir Jamesa Dwighta Dane u Biographical Memoirs of the National Academy of Science, vol. ii. (Washington, 1886).

Vanjske poveznice