Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tiskarstvo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
 
Redak 34: Redak 34:
* [[Tipografija]]
* [[Tipografija]]
* [[Grafička dorada]]
* [[Grafička dorada]]
* [[Tiskar]]
* [[Slagar]]


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 4. srpanj 2024. u 01:18

Tisak novina
Tiskari u 16. stoljeću

Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.

Početci tiskanja knjiga padaju na prijelaz iz 1447. na 1448. i povezani su s izumom tipografije Johannesa Gutenberga. Iako je mehanička reprodukcija pisanih tekstova bila poznata već od 8. stoljeća u Kini, tek se Gutenbergov izum počeo sredinom 15. stoljeća brzo širiti po Europi, a potom i po cijelom svijetu.[1][2]

Visoki tisak, plošni tisak, propusni tisak i duboki tisak su načini umnožavanja tiskanih izdanja. U visoki tisak spadaju knjigotisak, fleksotisak i čelični tisak. Offsetni tisak spada u plošni tisak, bakrotisak u duboki tisak, dok je sitotisak oblik propusnog tiska.[nedostaje izvor]

Tisak je također skupni pojam za tiskana izdanja koja nazivamo novine, časopisi, revije, magazini, itd. Najbrojnija vrsta tiska su dnevne novine.

Tiskarstvo u Hrvatskoj

Prvi hrvatski tiskar je Ambroz Kacitić od plemena Kolunića.[3] Prva tiskara u Hrvatskoj i u jugoistočkoj Europi uopće nalazila se u Kosinju, a osnovali su ju knezovi Frankopani. U njoj je 1483. tiskan glagoljski misal, najstarija hrvatska tiskana knjiga. Sve dotad tiskane knjige bile su na latinskom jeziku i pismu, pa je Misal iz 1483. prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu uopće. Druga tiskara u Hrvatskoj je osnovana u gradu Senju, gdje su je 1494. osnovali glagoljaši.[4]

Tiskarstvo u Europi

Tijekom 15. stoljeća Gutenbergova tehnologija tiska širila se u Europi vrlo brzo. To je bilo uglavnom moguće zbog dobro razvijenih trgovačkih puteva. Jedan od pionira tiskarstva u Europi, koji je najveći dio svog života proveo u Mletačkoj Republici, bio je Dobrić Dobričević.[5]

Povezani članci

Izvori

  1. M. Sophia Newman (19. lipanj 2019.). "So, Gutenberg Didn’t Actually Invent the Printing Press" (engl.). lithub.com. Literary Hub. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. prosinac 2020.. https://lithub.com/so-gutenberg-didnt-actually-invent-the-printing-press/ Pristupljeno 10. siječanj 2021. 
  2. Marijana Jakšić (2002.). "Senjske inkunabule i senjska tiskara". croatianhistory.net. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpanj 2020.. http://www.croatianhistory.net/etf/senj.html Pristupljeno 10. siječanj 2021. 
  3. N.M.: PRIKUPLJAJU SE DONACIJE Planira se postavljanje spomenika prvom hrvatskom tiskaru Ambrozu Kacitiću . Dalmatinski portal. 3. srpnja 2024. 4. srpnja 2024.
  4. "Glagoljica – senjska tiskara". visitsenj.com. Turistička zajednica grada Senja.. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. siječanj 2021.. http://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/ Pristupljeno 10. siječanj 2021. 
  5. Thomas Hartwell Horne: An Introduction to the Study of Bibliography