Razlika između inačica stranice »Salanta«
m (bnz) |
|||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Salanta''' <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}} </ref> (mađ. ''Szalánta'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. | '''Salanta''' <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}} </ref> (mađ. ''Szalánta'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. | ||
{{Infookvir naselje u Mađarskoj | {{Infookvir naselje u Mađarskoj | ||
|ime = Salanta | |ime = Salanta | ||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
== Upravna organizacija == | == Upravna organizacija == | ||
Upravno pripada [[Pečuška mikroregija|Pečuškoj mikroregiji]] u [[Baranjska županija|Baranjskoj županiji]]. 1977. se selo [[Nijemet]] upravno pripojilo Salanti, tako da danas i crkveno tvore jedinstvenu cjelinu <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik28i.pdf Hrv. glasnik br.28/2006.] Zlatna misa Stjepana Zagorca, 13. srpnja 2006. </ref>.. | Upravno pripada [[Pečuška mikroregija|Pečuškoj mikroregiji]] u [[Baranjska županija|Baranjskoj županiji]]. 1977. se selo [[Nijemet]] upravno pripojilo Salanti, tako da danas i crkveno tvore jedinstvenu cjelinu <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik28i.pdf Hrv. glasnik br.28/2006.] Zlatna misa Stjepana Zagorca, 13. srpnja 2006. </ref>.. | ||
U sastavu Salante je i selo [[Ištrak]].<ref>Živko Mandić: [http://hrcak.srce.hr/file/11541 ''Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj'']. Folia onomastica croatica 14/2005., str. 56.</ref> | |||
Delegat [[Hrvatska državna samouprava|Hrvatske državne samouprave]] u Mađarskoj za Salantu ulazi kao predstavnik [[Baranja|Baranje]]. U sastavu od ožujka 2007. je to ''Mijo Štandovar'' <ref>[http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/63793/ ÖRF] Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.</ref>. | Delegat [[Hrvatska državna samouprava|Hrvatske državne samouprave]] u Mađarskoj za Salantu ulazi kao predstavnik [[Baranja|Baranje]]. U sastavu od ožujka 2007. je to ''Mijo Štandovar'' <ref>[http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/63793/ ÖRF] Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.</ref>. | ||
Trenutačna izmjena od 22:03, 18. listopada 2023.
Salanta [1] (mađ. Szalánta) je selo u južnoj Mađarskoj.
| Salanta | |||
|---|---|---|---|
  Salanta | |||
| |||
| Regija | Južno Zadunavlje | ||
| Županija | Baranjska | ||
| Mikroregija | Pečuška mikroregija | ||
| Najbliži (veći) grad | Pečuh | ||
| Površina | 17,08 km2 | ||
| Zemljopisne koordinate | 45°56′N 18°14′E / 45.94°N 18.23°E | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Ukupno | 1178 | ||
| Pošta | 7811 | ||
| Pozivni broj | +36 72 | ||
| Službena stranica | http://www.szalánta.hu | ||
Zemljopisni položaj
Nalazi se na 45° 58' 48" sjeverne zemljopisne širine i 18° 15' 36" istočne zemljopisne dužine. Ata je 3 km istočno, Sukit je 3 km sjeveroistočno, Suka je 3 km zapadno, Boštin je 1 km zapadno, Ovčar je 6 km zapadno, Silvaš je 2 km zapadno, a Pogan se nalazi 3 km južno-jugozapadno od Salante.
Upravna organizacija
Upravno pripada Pečuškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. 1977. se selo Nijemet upravno pripojilo Salanti, tako da danas i crkveno tvore jedinstvenu cjelinu [2]..
U sastavu Salante je i selo Ištrak.[3]
Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Salantu ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Mijo Štandovar [4].
Povijest
U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. -1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.
Stanovništvo
U Salanti djeluje jedinica hrvatske manjinske samouprave.
Mjesni Hrvati pripadaju skupini bošnjačkih Hrvata. U ove krajeve su došli 1690-ih.
Dio ovdašnjih Hrvata je podrijetlom iz Maraze, u koju su Hrvati došli iz goranskog i ogulinskog kraja [5].
2001. je u Salanti bilo 55,1% Mađara, 0,3% Bugara, 2,6% Roma, 32,2% Hrvata, 0,3% Poljaka, 1,7% Nijemaca, 2,1% Srba, ostalih 1,8%. Nakon 10 godina žive u selu: 983 Mađari, 4 Bugari, 86 Roma, 336 Hrvata, 23 Nijemaca, 3 Rumunji, 5 Srba, 3 Rusi i 11 ostalih osoba.
Po vjerskoj strukturi je 2001. bilo 81,6% rimokatolika, 0,7% grkokatolika, 5,1% reformiranih, 1% evangelista te ostali.[6]
Poznate osobe
- Đuro Pavić, hrvatski književnik (1940.)
- Začasni kanonik Đakovsko-srijemske biskupije Stjepan Zagorac 40 je godina bio župnik župe Nijemet-Salanta.[7][8]
Partnerstva i pobratimstva
Zbratimljena je sa Strizivojnom u RH.
Izvori
- ↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
- Preusmjeri Predložak:PDF
- ↑ Hrv. glasnik br.28/2006. Zlatna misa Stjepana Zagorca, 13. srpnja 2006.
- ↑ Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj. Folia onomastica croatica 14/2005., str. 56.
- ↑ ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
- ↑ Hrv. glasnik br.30/2006. U potrazi za korijenima, 27. srpnja 2006.
- ↑ (mađ.) Mađarski središnji statistički ured Stanovništvo
- ↑ Preminuo preč. Stjepan Zagorac, Hrvatska matica iseljenika/IKA, 3. rujna 2013., pristupljeno 15. lipnja 2014.
- ↑ M. Kuveždanin: Preminuo preč. Stjepan Zagorac , Đakovačko-osječka nadbiskupija, pristupljeno 15. lipnja 2014.
Vanjske poveznice
- (mađ.) Szalánta önkormányzatának honlapja
- (mađ.) Szalánta képekben
- (mađ.) KSH adata a településről
- (mađ.) az iskola honlapja
- Salanta na fallingrain.com