Razlika između inačica stranice »Josip Britvić (arheolog)«
(Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Bepo Britvić''' (1917. — 1982.), hrvatski nogometni entuzijast i arheolog amater iz Sinja. Poznat po tome što je polovicu života dok...«.) |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bepo Britvić''' ([[1917.]] — [[1982.]]), hrvatski nogometni entuzijast i arheolog amater iz [[Sinj]]a. Poznat po tome što je polovicu života dokazivao da je [[nogomet]] nastao upravo u Cetinskoj krajini. Njegov rad urodio je plodom. Svjetska krovna nogometna organizacija [[FIFA]] mu je priznala otkriće te je na naslovnici 71. broja Fifina biltena ''News'' iz 1969. godine, tema bila arheološki nalaz iz [[Trilj]]a i rad Bepa Britvića. Službeno potvrđujući Britvićevo otkriće, FIFA mu je ponudila pomoć te ga je potakla na daljnja istraživanja o nepoznatoj povijesti nogometne igre. FIFA je prihvatila da je Tilurij bio mjestom igranja nogometa još prije 2000 godina.<ref name=muzej>RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/sport/osnovati-muzej-nogometa-u-trilju-3694906 '' Osnovati Muzej nogometa u Trilju'']. Hrvatski radio Split. 12. srpnja 2018. Pristupljeno 19. rujna 2023.</ref> | '''Bepo Britvić''' ([[1917.]] — [[1982.]]), hrvatski nogometni entuzijast i arheolog amater<ref name=muzej/> iz [[Sinj]]a, te sakupljač antiknih predmeta.<ref name="otkriće"/> Poznat po tome što je polovicu života dokazivao da je [[nogomet]] nastao upravo u Cetinskoj krajini. Njegov rad urodio je plodom. Svjetska krovna nogometna organizacija [[FIFA]] mu je priznala otkriće te je na naslovnici 71. broja Fifina biltena ''News'' iz 1969. godine, tema bila arheološki nalaz iz [[Trilj]]a i rad Bepa Britvića. Službeno potvrđujući Britvićevo otkriće, FIFA mu je ponudila pomoć te ga je potakla na daljnja istraživanja o nepoznatoj povijesti nogometne igre. FIFA je prihvatila da je Tilurij bio mjestom igranja nogometa još prije 2000 godina.<ref name=muzej>RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/sport/osnovati-muzej-nogometa-u-trilju-3694906 '' Osnovati Muzej nogometa u Trilju'']. Hrvatski radio Split. 12. srpnja 2018. Pristupljeno 19. rujna 2023.</ref> | ||
Otkriće koje ga je proslavilo je kameni kipić igrača s loptom koja datira iz starorimskog doba. Kipić je pronađen polovinom 19. stoljeća u Gardunu kod Trilja, gdje je u rimsko doba bio [[Tilurij]] i sjedište 7. rimske legije. Kip je [[stela]], dio nadgrobna spomenika sedmogodišnjem dječaku Gaju Laberiju Valensu. Danas je ugrađen na pročelje stambena objekta, kuće Perković u Vrličkoj 10 u Sinju. Najstariji je dokaz postojanja nogometne igre.<ref name=muzej/> | Otkriće koje ga je proslavilo je kameni kipić igrača s loptom koja datira iz starorimskog doba. Kipić je pronađen polovinom 19. stoljeća u Gardunu kod Trilja, gdje je u rimsko doba bio [[Tilurij]] i sjedište 7. rimske legije. Kip je [[stela]], dio nadgrobna spomenika sedmogodišnjem dječaku Gaju Laberiju Valensu. Danas je ugrađen na pročelje stambena objekta, kuće Perković u Vrličkoj 10 u Sinju. Najstariji je dokaz postojanja nogometne igre.<ref name=muzej/> Tu je ploču prvi detaljnije analizirao i proučavao Britvić te napokon i odgonetnuo.<ref name="otkriće">J.Šp.: ''Nogomet od prije 2000 godina''. Slobodna Dalmacija. 5. listopada 1968., str. 9.</ref> | ||
Britvić, koji je također živio i u Kaštel Sućurcu, zaslužan je za obogaćivanje fundusa muzeja na splitskom području. Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika darivao je glavu kamenog lava koju je pronašao u dvorištu u Kaštel Novom (glava je davno donesena iz Bijaća) među razbacanim kamenjem, starohrvatskih mač izvađen iz Cetine kod Otoka, prag oltarne pregrade sa starohrvatskim plutejem koji je iskopao na mjestu starokršćanskih i starohrvatskih bazilika koje je sam pronašao u Grabu kod Trilja, Arheološkom muzeju darovao je veću ploču ispisanu arvaticom, pronađenoj na Klisu prigodom iskapanja na mjesnom groblju te ilirsku sjekiru koju su radnici pronašli u ilirskim grobovima iznad Graba kod Trilja i t.d..<ref>J.Šp.: ''Pokloni muzejima''. Slobodna Dalmacija. 1. listopada 1969., str. 4.</ref> | |||
== Izvori, referencije i bilješke == | == Izvori, referencije i bilješke == |
Inačica od 01:35, 19. rujna 2023.
Bepo Britvić (1917. — 1982.), hrvatski nogometni entuzijast i arheolog amater[1] iz Sinja, te sakupljač antiknih predmeta.[2] Poznat po tome što je polovicu života dokazivao da je nogomet nastao upravo u Cetinskoj krajini. Njegov rad urodio je plodom. Svjetska krovna nogometna organizacija FIFA mu je priznala otkriće te je na naslovnici 71. broja Fifina biltena News iz 1969. godine, tema bila arheološki nalaz iz Trilja i rad Bepa Britvića. Službeno potvrđujući Britvićevo otkriće, FIFA mu je ponudila pomoć te ga je potakla na daljnja istraživanja o nepoznatoj povijesti nogometne igre. FIFA je prihvatila da je Tilurij bio mjestom igranja nogometa još prije 2000 godina.[1]
Otkriće koje ga je proslavilo je kameni kipić igrača s loptom koja datira iz starorimskog doba. Kipić je pronađen polovinom 19. stoljeća u Gardunu kod Trilja, gdje je u rimsko doba bio Tilurij i sjedište 7. rimske legije. Kip je stela, dio nadgrobna spomenika sedmogodišnjem dječaku Gaju Laberiju Valensu. Danas je ugrađen na pročelje stambena objekta, kuće Perković u Vrličkoj 10 u Sinju. Najstariji je dokaz postojanja nogometne igre.[1] Tu je ploču prvi detaljnije analizirao i proučavao Britvić te napokon i odgonetnuo.[2]
Britvić, koji je također živio i u Kaštel Sućurcu, zaslužan je za obogaćivanje fundusa muzeja na splitskom području. Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika darivao je glavu kamenog lava koju je pronašao u dvorištu u Kaštel Novom (glava je davno donesena iz Bijaća) među razbacanim kamenjem, starohrvatskih mač izvađen iz Cetine kod Otoka, prag oltarne pregrade sa starohrvatskim plutejem koji je iskopao na mjestu starokršćanskih i starohrvatskih bazilika koje je sam pronašao u Grabu kod Trilja, Arheološkom muzeju darovao je veću ploču ispisanu arvaticom, pronađenoj na Klisu prigodom iskapanja na mjesnom groblju te ilirsku sjekiru koju su radnici pronašli u ilirskim grobovima iznad Graba kod Trilja i t.d..[3]