Predložak:Hrvatski povijesni članak tjedna: razlika između inačica

← Starija izmjena

VizualnoWikitekst

Posljednja izmjena od 4. srpanj 2023. u 09:37

@@ Redak 13: / Redak 13: @@
 |11='''Operativna zona Jadransko primorje''' ([[njemački jezik|njem]]. ''Operationszone Adriatisches Küstenland'' ('''''OZAK''''') ili kolokvijalno ''Operationszone Adria'', [[talijanski jezik|tal]]. ''Zona d'operazioni del Litorale adriatico'', [[slovenski jezik|slov]]. ''Operacijska cona Jadransko primorje''), kao ''de facto'' upravna jedinica [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] na [[Jadransko more|sjevernojadranskoj]] obali stvoren 1. listopada 1943. godine<ref name="Bućin"/> tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Stvorena je od teritorija koji su prethodno bili pod kontrolom [[fašistička Italija|fašističke Italije]] sve do [[operacija Osovina|njemačke invazije]] na nju. [[Operativna zona Jadransko primorje | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
 |12='''Kordunaška buna''' (naziv u Hrvatskoj) odnosno '''Cazinska buna''' (naziv izvan Hrvatske), prva prava [[buna]] u [[Druga Jugoslavija|Titovoj Jugoslaviji]] protiv novog [[socijalizam|socijalističkog]] uređenja. Izbila je [[6. svibnja]] [[1950.]] godine. Seljaci su se opirali nasilnoj [[kolektivizacija|kolektivizaciji]]<ref name=enciklopedija/>  i pobunili protiv nepravednih i agresivnih metoda [[otkup]]a poljoprivrednih proizvoda od strane tadašnje vlasti, s obzirom da se radilo o [[suša|sušnoj]] godini. Broj sudionika pobune kreće se oko 720. Oružana pobuna izbila je u tadašnjim kotarima [[Cazin]], [[Velika Kladuša]] i [[Slunj]]. Pobunili su se [[Muslimani (narod)|muslimani]], ali i [[Srbi]] i [[Hrvati]] na granici [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] u BiH i [[Kordun]]a u Hrvatskoj.<ref name=promocija>(boš.) [http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 Uskinfo.ba] Uskinfo/avaz.ba: ''U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950'', 7. svibnja 2015.  (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Ugušila ju je u krvi milicija i [[JNA|vojska]] sljedećeg dana.<ref name=enciklopedija>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11079 Hrvatska enciklopedija] ''Cazin'' (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Vlasti su godinama bunu držale [[državna tajna|državnom tajnom]]. [[Kordunaška buna | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|13=
+|13='''"Bijela knjiga Stipe Šuvara"''' kolokvijalni je naziv za dokument je koji je načinio Centar za informiranje i [[propaganda|propagandu]] [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[SKH|Saveza komunista Hrvatske]] pod vodstvom [[Stipe Šuvar]]a i zaključen je [[21. ožujka]] [[1984.]] godine. Originalan naziv dokumenta je “''O nekim idejnim i političkim tendencijama u umjetničkom stvaralaštvu, književnoj, kazališnoj i filmskoj kritici, te o javnim istupima jednog broja kulturnih stvaralaca u kojima su sadržane politički neprihvatljive poruke''”. Naziv “Bijela knjiga” dobio je, prema Šuvarovim izjavama, po koricama koje su bile [[bijela boja|bijele boje]]. [[Bijela knjiga Stipe Šuvara| Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|14=
+|14='''Emigracija istarskih Hrvata u Hrvatsku''' je [[emigracija]] [[Hrvati|hrvatskog]] stanovništva s [[Istra|Istre]] i susjednih krajeva ([[Trst]], [[Julijska krajina]]) koji su bili prisiljeni napustiti te krajeve i izbjeći u Hrvatsku koja je onda bila u Kraljevini SHS ili drugamo u inozemstvo.Dolaskom talijanske vlasti, [[talijanizacija]] je postala još agresivnija. Dolaskom talijanskih vlasti u Julijsku krajinu i Istru označio je zauzimanje javnih ureda i ustanova. Školovani su slavenski ljudi napustili te krajeve, a ostali su od uglavnom slovenski
+i hrvatski svećenici i učitelji.[[Emigracija istarskih i primorskih Hrvata u Hrvatsku 1918.-1943.|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
 |15=[[Datoteka:Lipofsky-JDražen Petrović.jpg|150px|lijevo]] '''Dražen Petrović''' ([[Šibenik]], [[22. listopada]] [[1964.]] – [[Denkendorf, Bavarska|Denkendorf]] ([[Bavarska]]), [[7. lipnja]] [[1993.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarkaš]]. Bio je jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša te je uvršten među [[50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi]]. Spada u red najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Smatra se predvodnikom vala europskih košarkaša u [[NBA]].  [[Dražen Petrović|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
 |16=
@@ Redak 27: / Redak 28: @@
 |25=
 |26=
-|27=
+|27='''Ilirski pokret''' naziv je za politički pokret koji su, u ozračju [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] razvio najprije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. Pokret je trajao od [[1830.]] do [[1843.]]. Ilirski pokret nastao je pod utjecajem djela [[slovačka|slovačkoga]] preporoditelja [[Jan Kollár|Jana Kollára]] o [[Slaveni|slavenskom]] jedinstvu ([[panslavizam]]). Sam pojam „ilirski“ preuzet je iz [[humanizam|humanističke]] [[historiografija|historiografije]], a trebao je dokazati da su Slaveni autohton narod na tom prostoru.[[Ilirski pokret|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
 |28='''Krbavska bitka''' (nazvana i '''Bitka Hrvata'''){{fusg|1}} ([[9. rujna]] [[1493.]] godine) dogodila se je na [[Krbavsko polje (Lika)|Krbavskom polju]] u [[Lika|Lici]] ('''Krbavi'''), u kojoj je bosanski sandžak-beg [[Hadum Jakub-paša]] porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom [[ban]]a [[Emerik Derenčin|Emerika Derenčina]]. Po mnogim autorima se ova bitka smatra početkom [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Stogodišnjeg rata]] Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva.[[Krbavska bitka|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
 |29= '''Opsada Knina''' bila je opsada [[Kninska tvrđava|Kninske tvrđave]] godine 1522., nakon razaranja i masovnog iseljavanja grada [[Knin|Knina]] i Kninske okolice. Predstavlja posljednji udes Knina, koji je tokom srednjeg vijeka u određenim razdobljima bio glavni grad Kraljevine Hrvatske.[[Opsada Knina|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]