mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
|25= | |25= | ||
|26= | |26= | ||
|27= | |27='''Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni)''' ([[Cavtat]], [[4. srpnja]] [[1855.]] – [[Prag]], [[23. travnja]] [[1922.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[slikar]]. Jedan je od najznačajnijih hrvatskih slikara. Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatske [[moderna|moderne]] i ide u red najplodnijih hrvatskih slikara. Prošao je slikarske faze od [[Akademizam|akademizma]], [[Realizam (likovna umjetnost)|realizma]], [[Impresionizam|impresionizma]] i [[Simbolizam|simbolizma]] do [[Moderna|moderne]]. Osobito je poznat i priznat po [[portret]]ima. Najistaknutiji hrvatski slikar na prijelazu s [[19. stoljeće|19.]] na [[20. stoljeće]]. [[Vlaho Bukovac|Više u sljedećem članku ]] | ||
|28='''Ivan Kašić''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Giovanni Cassio'') ([[Nin]], oko [[1620.]] - [[Zadar]], [[27. prosinca]] [[1698.]]), [[hrvatski]] ljetopisac i povjesničar. Ivan Kašić pisac je povijesti Nina i Zadra, koje su izgubljene. Sačuvan je jedino rukopis o stanju Nina iz 1675. Pripisuje mu se [[pjesnik|pjesničko]] djelo na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], napisano u povodu razorenja Nina 1648. godine. Ostavio je svojm potomcima bogatu pismohranu i knjižnicu. [[Ivan Kašić|Više u sljedećem članku]] | |28='''Ivan Kašić''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Giovanni Cassio'') ([[Nin]], oko [[1620.]] - [[Zadar]], [[27. prosinca]] [[1698.]]), [[hrvatski]] ljetopisac i povjesničar. Ivan Kašić pisac je povijesti Nina i Zadra, koje su izgubljene. Sačuvan je jedino rukopis o stanju Nina iz 1675. Pripisuje mu se [[pjesnik|pjesničko]] djelo na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], napisano u povodu razorenja Nina 1648. godine. Ostavio je svojm potomcima bogatu pismohranu i knjižnicu. [[Ivan Kašić|Više u sljedećem članku]] | ||
|29= '''Ivan Slamnig''' ([[Metković]], [[24. lipnja]] [[1930.]] - [[Zagreb]], [[3. srpnja]] [[2001.]]) suvremeni je hrvatski pjesnik, prozni pisac, esejist, prevoditelj, sveučilišni profesor, komparatist književnosti. Njegova je poezija značajna po duhovitoj igri riječi, uporabi žargona i intoniranosti ironijom, a proza po temama o ratnom iskustvu dječaštva. Značajne su mu knjige pjesama (Aleja poslije svečanosti, Odron, Naronska siesta, Pjesme, Dronta i dr.) te proze (Neprijatelj i Povratnik s Mjeseca). [[Ivan Slamnig|Više u sljedećem članku ]] | |29= '''Ivan Slamnig''' ([[Metković]], [[24. lipnja]] [[1930.]] - [[Zagreb]], [[3. srpnja]] [[2001.]]) suvremeni je hrvatski pjesnik, prozni pisac, esejist, prevoditelj, sveučilišni profesor, komparatist književnosti. Njegova je poezija značajna po duhovitoj igri riječi, uporabi žargona i intoniranosti ironijom, a proza po temama o ratnom iskustvu dječaštva. Značajne su mu knjige pjesama (Aleja poslije svečanosti, Odron, Naronska siesta, Pjesme, Dronta i dr.) te proze (Neprijatelj i Povratnik s Mjeseca). [[Ivan Slamnig|Više u sljedećem članku ]] | ||
Posljednja izmjena od 4. srpanj 2023. u 09:16
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. - Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.Ostala je zapamćenom kao predvodnica nacionalno-reformske struje tijekom Hrvatskog proljeća, koje je omogućila s funkcije predsjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske: kraj Hrvatskog proljeća je naznačen njenom smjenom s te dužnosti 1971. godine i masovnim antihrvatskim[nedostaje izvor] progonom "proljećara" koji je uslijedio nakon te smjene. Više u sljedećem članku