Razlika između inačica stranice »Štefa Iskra Kršnjavi«
(Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Štefa Iskra Kršnjavi''' (Vrbovac 27. prosinca 1869. - Zagrebu 16. kolovoza 1952.) hrvatska pedagoginja, prevodilac i pjesnikinja....«.) |
Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Štefa Iskra Kršnjavi''' ( | '''Štefanija Štefa Iskra Kršnjavi''' ([[Vrbovec]] [[27. prosinca]] [[1869.]] - [[Zagreb]] [[16. kolovoza]] [[1952.]]) hrvatska pedagoginja, prevodilac i pjesnikinja.<ref>Dr. Buturac J., Vrbovec i Okolica 1134-1984. godine</ref> | ||
==Životopis== | |||
Rođena je u Vrbovcu. Kćer je Josipa Iskre Hrabova, inače pravnika i političara koji je jednom bio gradonačelnik Vrboveca. Inače Štefa je bila dijete iz prvog braka njenog oca. Štefanije je imala jednu sestru Ljubu, polusestru Jelku Iskra, i petero polubraće: Antuna, Lea, Konstantina, Josipa, i Karla.<ref>https://www.geni.com/people/%C5%9Atefanija-%C5%A0tefa-Kr%C5%A1njavi-prof/60000000180554551584 Geneološko stablo Śtefanija - Štefa Kršnjavi (Iskra), prof.</ref> [[Križevci]]ma je završila dva razreda Više djevojačke škole. Od [[1892.]] do [[1893.]] slušala je predavanja iz [[književnost]]i na Sorbonni, a od [[1893.]] do [[1895.]] studirala je na Sveučilištu u Bernu. Od [[1895.]] namjesna je učiteljica, a od [[1905.]] do umirovljenja [[1925.]] stalna učiteljica u Ženskom liceju u [[Zagreb]]u (''od [[1917.]] „Prva ženska realna gimnazija”''). Godine [[1919.]] udala se za [[Izidor Kršnjavi|Izidora Kršnjavoga]]. | |||
Svojim [[pjesma]]ma, [[crtica]]ma, [[feljton]]ima i [[novela]]ma te raznim prijevodima s [[mađarski|mađarskoga]] i [[francuski|francuskoga]] jezika javljala se u brojnim [[novine|novinama]] i [[časopisi]]ma. Između ostalih tu su: „Hrvatska” (1891., 1894.–95.), „Narodne novine” (1896.–1912.), „Pobratim” (1896.–97., 1899.–1904.), „Nada” (1897.–99., 1902.), „Domaće ognjište” (1902.–03., 1906.–11.), „Vienac” (1903.), „Hrvatska smotra” (1907.–08.), „Modni svijet” (1911.), „Savremenik” (1911.–12., 1915., 1919.), „Hrvatska prosvjeta” (1917.), „Ženski svijet” (1917.), „Vijenac” (1923.–26.), „Glasnik sv. Franje” (1924., 1928., 1930., 1932.–41.), „Glasnik sv. Josipa” (1928.), „Obitelj” (1932.), „Naša žena” (1935.), „Hrvatska straža” (1937.), „Salezijanski vjesnik” (1937.). | |||
Dijelove [[roman]]a „Teodora” objavljivala je u „Narodnim novinama” (1899.).{{sfn|Enciklopedija}} Za zagrebački [[HNK]] s [[francuski|francuskoga]] je prevela [[Pierre Corneille|Corneilleova]] „Cida” (1898.) te [[Edmond Rostand|Rostandove]] komedije „Cyrano de Bergerac” i „Samaritanka” (1898.). Prema [[talijanski|talijanskom]] izvorniku i [[njemački|njemačkom]] prijevodu priredila je knjigu autorice Valerie Bielak „Marija Terezija grofica Ledóchowska, utemeljiteljica Družbe Sv. Petra Klavera za afričke misije i otkup robova” (Zagreb, 1940). | |||
Također, surađivala je na [[Izidor Kršnjavi|suprugovu]] prijevodu [[Dante]]ove „Božanske komedije” (Zagreb, 1909.–15.) te, kako tvrde neki izvori, i na njegovim romanima o [[Franjo Asiški|Franji Asiškom]] „Božji vitez” (Zagreb, 1925.) i „Božji sirotan” (Zagreb, 1926). | |||
Pisala je i pod [[pseudonim]]ima '''Iva Rod''', '''Ivka Rod''' te '''sestra Isidora'''. | |||
Djela: | |||
* „Pjesme I.” (Zagreb, 1905.) | |||
* „Pjesme II.” (Zagreb, 1912.) | |||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Vrbovec]] | [[Kategorija:Životopisi, Vrbovec]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] | |||
Trenutačna izmjena od 09:16, 14. lipnja 2023.
Štefanija Štefa Iskra Kršnjavi (Vrbovec 27. prosinca 1869. - Zagreb 16. kolovoza 1952.) hrvatska pedagoginja, prevodilac i pjesnikinja.[1]
Životopis
Rođena je u Vrbovcu. Kćer je Josipa Iskre Hrabova, inače pravnika i političara koji je jednom bio gradonačelnik Vrboveca. Inače Štefa je bila dijete iz prvog braka njenog oca. Štefanije je imala jednu sestru Ljubu, polusestru Jelku Iskra, i petero polubraće: Antuna, Lea, Konstantina, Josipa, i Karla.[2] Križevcima je završila dva razreda Više djevojačke škole. Od 1892. do 1893. slušala je predavanja iz književnosti na Sorbonni, a od 1893. do 1895. studirala je na Sveučilištu u Bernu. Od 1895. namjesna je učiteljica, a od 1905. do umirovljenja 1925. stalna učiteljica u Ženskom liceju u Zagrebu (od 1917. „Prva ženska realna gimnazija”). Godine 1919. udala se za Izidora Kršnjavoga.
Svojim pjesmama, crticama, feljtonima i novelama te raznim prijevodima s mađarskoga i francuskoga jezika javljala se u brojnim novinama i časopisima. Između ostalih tu su: „Hrvatska” (1891., 1894.–95.), „Narodne novine” (1896.–1912.), „Pobratim” (1896.–97., 1899.–1904.), „Nada” (1897.–99., 1902.), „Domaće ognjište” (1902.–03., 1906.–11.), „Vienac” (1903.), „Hrvatska smotra” (1907.–08.), „Modni svijet” (1911.), „Savremenik” (1911.–12., 1915., 1919.), „Hrvatska prosvjeta” (1917.), „Ženski svijet” (1917.), „Vijenac” (1923.–26.), „Glasnik sv. Franje” (1924., 1928., 1930., 1932.–41.), „Glasnik sv. Josipa” (1928.), „Obitelj” (1932.), „Naša žena” (1935.), „Hrvatska straža” (1937.), „Salezijanski vjesnik” (1937.).
Dijelove romana „Teodora” objavljivala je u „Narodnim novinama” (1899.).Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Za zagrebački HNK s francuskoga je prevela Corneilleova „Cida” (1898.) te Rostandove komedije „Cyrano de Bergerac” i „Samaritanka” (1898.). Prema talijanskom izvorniku i njemačkom prijevodu priredila je knjigu autorice Valerie Bielak „Marija Terezija grofica Ledóchowska, utemeljiteljica Družbe Sv. Petra Klavera za afričke misije i otkup robova” (Zagreb, 1940).
Također, surađivala je na suprugovu prijevodu Danteove „Božanske komedije” (Zagreb, 1909.–15.) te, kako tvrde neki izvori, i na njegovim romanima o Franji Asiškom „Božji vitez” (Zagreb, 1925.) i „Božji sirotan” (Zagreb, 1926).
Pisala je i pod pseudonimima Iva Rod, Ivka Rod te sestra Isidora.
Djela:
- „Pjesme I.” (Zagreb, 1905.)
- „Pjesme II.” (Zagreb, 1912.)
Izvori
- ↑ Dr. Buturac J., Vrbovec i Okolica 1134-1984. godine
- ↑ https://www.geni.com/people/%C5%9Atefanija-%C5%A0tefa-Kr%C5%A1njavi-prof/60000000180554551584 Geneološko stablo Śtefanija - Štefa Kršnjavi (Iskra), prof.