Razlika između inačica stranice »Šiljeg«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
'''Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref name="Vidović">{{Citiranje weba|author=Domagoj Vidović|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas|
'''Šiljeg''' je prezime u Hrvatskoj<ref name="Vidović">{{Citiranje weba|author=Domagoj Vidović|title=Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas|
accessdate=27. siječnja 2018|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Acta Croatica">{{Citiranje weba|author=Acta Croatica|title=Prezime Šiljeg|accessdate=27. travnja 2023.|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/ }}</ref><ref>Domagoj Vidović,
accessdate=27. siječnja 2018|url=http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/}}</ref><ref name="Acta Croatica">{{Citiranje weba|author=Acta Croatica|title=Prezime Šiljeg|accessdate=27. travnja 2023.|url=https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/ }}</ref><ref>Domagoj Vidović,
PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Prema drugom izvoru, prezime Šiljeg je ogranak roda Franići koji su bili starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselini na prostor Vine kod Vrgorca.. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina|Čapljini, Mostaru]],Gabeli  i  [[Vašarovići|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72|accessdate=27. siječnja 2018.}}
PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)</ref>, Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: [[Metković]], [[Opuzen]], [[Vid]], [[Ploče]], i [[Zagreb]]u. Prema drugom izvoru, prezime Šiljeg je ogranak roda Franići koji su bili starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselili na prostor Vine kod Vrgorca. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u [[Čapljina|Čapljini, Mostaru]],Gabeli  i  [[Vašarovići|Vašarovićima]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]]<ref>{{Citiranje weba|title=Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade|url=http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72|accessdate=27. siječnja 2018.}}
Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe).  
Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe).  


Redak 9: Redak 9:
Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>  
Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje [[Mijatovići]] kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja [[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]] u 17. stoljeću.<ref name="Vidović"/>  


Isto tako postoji ogranak prezime Šiljeg koja je nastala iz porodice [[Franović]].
Isto tako postoji ogranak prezime Šiljeg koja je nastala iz porodice [[Franić]] inače starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselili na prostor Vine kod Vrgorca.


===Etimologija ===
===Etimologija ===

Trenutačna izmjena od 06:26, 27. travnja 2023.

Šiljeg je prezime u Hrvatskoj[1][2][3], Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj prezime Šiljeg zastupljeno je u mjestima: Metković, Opuzen, Vid, Ploče, i Zagrebu. Prema drugom izvoru, prezime Šiljeg je ogranak roda Franići koji su bili starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselili na prostor Vine kod Vrgorca. Dok u Bosni i Hercegovini, prezime Šiljeg može se naći u Čapljini, Mostaru,Gabeli i Vašarovićima kod Ljubuškog[4][5] Prezime Šiljeg odnosno anglicirano Siljeg, moguće je pronaći u drugim zemljama svijeta kao: SAD[6]i Australiji.

Porijeklo

Prezime Šiljeg nastalo je od nadimka jednog ogranka prezimena Mijatović koji koje je bilo jako rašireno u srednjoj Bosni tj. u Bosanskoj Posavini i tuzlanskoj regiji. Postoji naselje Mijatovići kod Skender Vakufa, u kojem je svaki drugi stanovnik imao to prezime. Pleme Mijatovići migriralo je pod pritiskom Otomanske vojske prema Hercegovini i Dalmaciji. Jedan se ogranak kasnije doselio u područje južne Dalmacije u zaselak Iskisli/Šiljegi koji su dio naselja Nova Sela u 17. stoljeću.[1]

Isto tako postoji ogranak prezime Šiljeg koja je nastala iz porodice Franić inače starosjedoci u Dušinu u okolici Zadra i koji su se kasnije preselili na prostor Vine kod Vrgorca.

Etimologija

Šiljeg označava ovcu od godinu dana gdje se za mužjaka koristi šiljeg ili šilježe, a žensku jedinku šiljica ili šiljegvica. Albanski naziv shilegë (‘dvogodišnji ovan’) sličan je pojam i ima sličan izgovor kao šiljeg.

Poznati Šiljezi

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Domagoj Vidović. "Stanovništvo sela Vid od srednjovjekovlja do danas". http://www.matica.hr/kolo/309/stanovnistvo-sela-vid-od-srednjovjekovlja-do-danas-20518/ Pristupljeno 27. siječnja 2018 
  2. ↑ Acta Croatica. "Prezime Šiljeg". https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/ Pristupljeno 27. travnja 2023. 
  3. ↑ Domagoj Vidović, PREZIMENA U ŽUPI SVETOGA STJEPANA,https://bib.irb.hr/datoteka/829163.17_prezimena.pdf, pristupljeno=27. siječnja 2018. Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli (M. Vidović 2005:88). Kao posjednike Mijatoviće nalazimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima (Glibota 2006:152–153). Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i. Moguće je da je riječ o dijelu popovskih Dobroslavića koji su se s Trebimlje nakon mletačko–turskih ratova preselili na zapad (Dobroslavići se spominju kao posjednici u Gabeli i Slivnu 1725.; Glibota 2006:172). ....Za razliku od Trnova u Podgradinu su se nastavili doseljavati stanovnici iz (i)jekavskih krajeva istočno od Neretve, od Zažablja (Salacan) i Popova (Šešelji) do Dubrovnika (Prlenderi), ali je među novim doseljenicima bilo više onih koji potječu iz ikavskoga područja u zapadnome dijelu Neretvanske krajine (Mijatovići-Šiljezi iz Novih Sela) te Vrgorske krajine (Mušani i Šimići te Vukmiri) i Makarskoga primorja (Cvitanovići i Mačukati iz Drašnica)
  4. ↑ "Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade". http://www.rb-donjahercegovina.ba/default.aspx?page=72 Pristupljeno 27. siječnja 2018.  Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe). Župi Humac pripadaju i susjedne Lisice, pa su u tom pogledu jedna zajednica. Na ovom primjeru je vidljivo nepodudaranje granica crkvenih i svjetovnih upravnih jedinica. Već spomenuti Kraljevići su upravo rod koji živi na razmeđu sela Lisice i Vašarovići. Neposredno u prostoru i krvno vezani, jedni pripadaju prvom a jedni drugom selu. Taj prostor je do u nazad 200 godina bio potpuno ne naseljen, da bi tada najprije došli Jeličići s prostora vrgorskog Jezera (stare župe Podjezerje, a tu prije 300 g. iz Broćna), te u novom naselju vremenom promijeniše prezime u Kraljeviće (ispočetka se to novo njihovo naselje zove C. Grm, poslije Lisice, a kasnijim upravnim podjelama i seoskim razgraničenjima jedni ostadoše u Lisicama, a jedni u Vašarovićima. Valja još istaknuti da su istovremeno s ovim Jeličićima došli i drugi Jeličići, koji se danas također prezivaju Kraljević, a nastanjeni su u drugom dijelu Lisica i u današnjem C. Grmu. Valja još istaći da ovi Kraljevići nemaju nikakve veze s Kraljevićima u Grabu, niti onima u selima okolo Širokog Briga. Upravo su od ovih Kraljevića s lisičko-vašarovske međe jedni odselili prije oko 100 g. u Studence i danas prebivaju na putu koji vodi prema vodopadu Kravice, u zaseoku Trseljevina). Iza njih su, kojih 30-ak godina kasnije, došli Šiljezi, starinom Franići iz Vine kod Vrgorca. Najprije u Vitinu, a nakon nekog vremenu beg ih premjesti u Lošče (današnji zaselak Vašarovića). Do kraja 19. st. tu su im još pridošli Marinovići, Alerići i Dodizi. Zanimljivo je da se tu rijeka ne zove Mlade, već Trebižat ili «Novi prokop» ili jednostavno «Prokop». Tek od sljedećeg mosta uzvodno (od Otunja) koji povezuje Grabovnik i Vašaroviće, više je u uporabi naziv Mlade, a od sljedećeg mosta nizvodno (koji nema određenog imena i koji se pogrešno naziva Bagin most – taj je stotinjak metara dalje na istoj cesti, kod restorana Bago, i to ne na toj rijeci već na jednom kanalu koji se od nje odvaja u Lisicama i preko Teskere ide za Hardomilje) više se rabi ime Trebižat. Tako sve do ušća. Da bi došli na naš most (Crvengrski, u «mjestu Šiljezi», potrebno je cestom iz Ljubuškog poći prema Pločama i Vrgorcu, preći ova dva maloprije spomenuta mosta i kad se dođe do raskrižja sa semaforima okrenuti desno prema Lisicama. Nakon otprilike 3 km dolazi se da kraja Lisica i onda se od toga glavnog puta opet odvaja desno, kroz Šiljege (Lošče), tristotinjak metara, put do mosta.
  5. ↑ "Prezime Šiljeg". https://actacroatica.com/hr/surname/%C5%A0iljeg/ Pristupljeno 27. siječnja 2018. 
  6. ↑ "Locate Family". https://www.locatefamily.com/S/SIL/SILJEG-1.html Pristupljeno 27. siječnja 2018. 
  7. ↑ "CHARLES EDWARD SILJEG". http://www.legacy.com/obituaries/seattletimes/obituary.aspx?pid=154037555 Pristupljeno 27. siječnja 2018. 
  8. ↑ "The Righteous Among The Nations, Siljeg Family". http://db.yadvashem.org/righteous/family.html?language=en&itemId=4411200 Pristupljeno 27. siječnja 2018. 
  9. ↑ "Mario Šiljeg". https://www.biografija.com/mario-siljeg/ Pristupljeno 27. siječnja 2018. 
  10. ↑ "Šiljeg i potomci – pravili štafetu za Tita i pušku za Tuđmana". http://balkans.aljazeera.net/vijesti/siljeg-i-potomci-pravili-stafetu-za-tita-i-pusku-za-tudmana Pristupljeno 27. siječnja 2018. 
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Šiljeg&oldid=519521"