Predložak:Hrvatski životopis tjedna: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
|08=Nadia Cvitanović (Split, 1988.), hrvatska filmska, televizijska i kazališna glumica.Rođena je 1988. godine u Splitu, svoja prva glumačka iskustva stekla je u dramskom studiju “Play drama”. Za vrijeme studija radi s renomiranim kazališnim redateljima/icama kao što su Dino Mustafić i Selma Spahić. Prvi profesionalni angažman dobiva u filmu redatelja Danisa Tanovića Smrt u Sarajevu. Diplomirala je 2015. godine na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a nedugo nakon diplome, ostvaruje ulogu Julije u filmu "Osmi povjerenik". [[Nadia Cvitanović|Više u sljedećem članku]] | |08=Nadia Cvitanović (Split, 1988.), hrvatska filmska, televizijska i kazališna glumica.Rođena je 1988. godine u Splitu, svoja prva glumačka iskustva stekla je u dramskom studiju “Play drama”. Za vrijeme studija radi s renomiranim kazališnim redateljima/icama kao što su Dino Mustafić i Selma Spahić. Prvi profesionalni angažman dobiva u filmu redatelja Danisa Tanovića Smrt u Sarajevu. Diplomirala je 2015. godine na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a nedugo nakon diplome, ostvaruje ulogu Julije u filmu "Osmi povjerenik". [[Nadia Cvitanović|Više u sljedećem članku]] | ||
|09=Boris Buzančić (Bjelovar, 13. ožujka 1929. - 9. listopada 2014.) bio je hrvatski glumac i političar, prvi gradonačelnik Zagreba nakon osamostaljenja Hrvatske.Glumom se počeo baviti od rane mladosti, a 1957. imao je glavnu ulogu u filmu Nije bilo uzalud. Specijalizirao se za ozbiljne uloge, u kojima je tumačio likove od autoriteta, ali mu je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih uloga bila Dotura Vice, šaljiva splitskog gradonačelnika u TV seriji Velo misto.[[Boris Buzančić|Više u sljedećem članku]] | |09=Boris Buzančić (Bjelovar, 13. ožujka 1929. - 9. listopada 2014.) bio je hrvatski glumac i političar, prvi gradonačelnik Zagreba nakon osamostaljenja Hrvatske.Glumom se počeo baviti od rane mladosti, a 1957. imao je glavnu ulogu u filmu Nije bilo uzalud. Specijalizirao se za ozbiljne uloge, u kojima je tumačio likove od autoriteta, ali mu je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih uloga bila Dotura Vice, šaljiva splitskog gradonačelnika u TV seriji Velo misto.[[Boris Buzančić|Više u sljedećem članku]] | ||
|10= | |10=Ratko Buljan (Runović, 21. travnja 1943. - Zagreb, 29. svibnja 1989.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac. Diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1969. Nastupao je u brojnim kazalištima i na festivalima, a široku popularnost stekao je kao radijski i TV spiker i voditelj.[[Ratko Buljan|Više u sljedećem članku]] | ||
|11= | |11=Mila Elegović (Zagreb, 13. lipnja 1970.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica i pjevačica.Završila je Akademiju dramskih umjetnosti i baletnu školu. Poznata je po mnogim ulogama, kako kazališnim tako i televizijskim, među kojima je i uloga Irene Grobnik u seriji Bitange i princeze. [[Mila Elegović |Više u sljedećem članku]] | ||
|12= | |12=Amar Bukvić (Zagreb, 10. lipnja 1981.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac. Član ansambla Kazališta Gavella. Sin je hrvatskog i bosanskog glumca, dramatičara i scenarista Amira Bukvića i brat Aide Bukvić redateljice i izvanredne profesorice na Akademiji dramski umjetnosti u Zagrebu.[[Amar Bukvić|Više u sljedećem članku]] | ||
|13= | |13=Inge Appelt (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.Osnovnu i srednju školu završila je u Osijeku, a potom u Zagrebu upisuje Akademiju za kazališnu umjetnost, gdje 1966. diplomira u klasi Georgija Para. Od 1. listopada 1966. članica je ansambla Zagrebačkog dramskog kazališta (danas GDK Gavella). U svom matičnom teatru debitira ulogom Marianne u Molierovu Škrcu, u režiji Božidara Violića. Slijede brojne nezaboravne uloge u predstavama kao što su Ibsenov Neprijatelj naroda i Kuća lutaka, Zločin i kazna F. M. Dostojevskog, Brechtov Život Galilejev i Majka Courage,... [[Inge Appelt |Više u sljedećem članku]] | ||
|14=[[Datoteka:Miroslav Krleža (Zagreb).jpg|mini|100px|Krležin kip u Zagrebu]] Miroslav Krleža ([[Zagreb]], [[7. srpnja]] [[1893.]] – [[Zagreb]], [[29. prosinca]] [[1981.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] i [[Enciklopedija|enciklopedist]], i jedan od važnijih [[Hrvati|hrvatskih]] pisac [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Njegova poznata prozna djela su: [[Hrvatski bog Mars]], [[Povratak Filipa Latinovicza]], [[Zastave (roman)|Zastave]] te drame Galicija, Golgota, [[Gospoda Glembajevi]], [[U agoniji]]. [[Miroslav Krleža|Više u sljedećem članku]] | |14=[[Datoteka:Miroslav Krleža (Zagreb).jpg|mini|100px|Krležin kip u Zagrebu]] Miroslav Krleža ([[Zagreb]], [[7. srpnja]] [[1893.]] – [[Zagreb]], [[29. prosinca]] [[1981.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] i [[Enciklopedija|enciklopedist]], i jedan od važnijih [[Hrvati|hrvatskih]] pisac [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Njegova poznata prozna djela su: [[Hrvatski bog Mars]], [[Povratak Filipa Latinovicza]], [[Zastave (roman)|Zastave]] te drame Galicija, Golgota, [[Gospoda Glembajevi]], [[U agoniji]]. [[Miroslav Krleža|Više u sljedećem članku]] | ||
|15=[[File:Spomenik Vladimira Nazora u Zagrebu.jpg|thumb|180px|[[Spomenik]] Vladimiru Nazoru u [[Zagreb]]u]] Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije. Predsjednik ZAVNOH-a, i prvi predsjednik Narodne Republike Hrvatske. U pedeset godina plodnog rada Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, priče za djecu, putopise, romane, dnevnike, rasprave i prevodio talijanske i njemačke pjesnike. | |15=[[File:Spomenik Vladimira Nazora u Zagrebu.jpg|thumb|180px|[[Spomenik]] Vladimiru Nazoru u [[Zagreb]]u]] Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije. Predsjednik ZAVNOH-a, i prvi predsjednik Narodne Republike Hrvatske. U pedeset godina plodnog rada Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, priče za djecu, putopise, romane, dnevnike, rasprave i prevodio talijanske i njemačke pjesnike. | ||
Inačica od 12. veljača 2023. u 06:37