Razlika između inačica stranice »Kordunaška buna«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Kordunaška buna''' (naziv u Hrvatskoj) odnosno '''Cazinska buna''' (naziv izvan Hrvatske), prva prava [[buna]] u [[Druga Jugoslavija|Titovoj Jugoslaviji]] protiv novog [[socijalizam|socijalističkog]] uređenja. Izbila je [[6. svibnja]] [[1950.]] godine. Seljaci su se opirali nasilnoj [[kolektivizacija|kolektivizaciji]]<ref name=enciklopedija/> i pobunili protiv nepravednih i agresivnih metoda [[otkup]]a poljoprivrednih proizvoda od strane tadašnje vlasti, s obzirom da se radilo o [[suša|sušnoj]] godini. Broj sudionika pobune kreće se oko 720. Oružana pobuna izbila je u tadašnjim kotarima [[Cazin]], [[Velika Kladuša]] i [[Slunj]]. Pobunili su se [[Muslimani (narod)|muslimani]], ali i [[Srbi]] i [[Hrvati]] na granici [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] u BiH i [[Kordun]]a u Hrvatskoj.<ref name=promocija>(boš.) [http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 Uskinfo.ba] Uskinfo/avaz.ba: ''U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950'', 7. svibnja 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Ugušila ju je u krvi milicija i [[JNA|vojska]] sljedećeg dana.<ref name=enciklopedija>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11079 Hrvatska enciklopedija] ''Cazin'' (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Vlasti su godinama bunu držale [[državna tajna|državnom tajnom]]. | |||
15 sudionika osuđeno na smrt [[strijeljanje]]m. Desetci ostalih osuđeni su na [[zatvor]]ske kazne i kazne [[prisilni rad|prisilnog]] [[društveno korisni rad|društveno korisnog rada]]. 115 obitelji s oko 700 članova osuđeno je na [[kolektivna kazna|kolektivnu]] kaznu [[prisilno preseljenje|prisilnog preseljenja]] na područje općine [[Srbac]].<ref name=promocija/> | 15 sudionika osuđeno na smrt [[strijeljanje]]m. Desetci ostalih osuđeni su na [[zatvor]]ske kazne i kazne [[prisilni rad|prisilnog]] [[društveno korisni rad|društveno korisnog rada]]. 115 obitelji s oko 700 članova osuđeno je na [[kolektivna kazna|kolektivnu]] kaznu [[prisilno preseljenje|prisilnog preseljenja]] na područje općine [[Srbac]].<ref name=promocija/> | ||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
* Vera Kržišnik Babić: ''[http://znaci.net/00003/7xx.php?bk=753 Cazinska buna 1950.'']. Znaci.net | * Vera Kržišnik Babić: ''[http://znaci.net/00003/7xx.php?bk=753 Cazinska buna 1950.'']. Znaci.net | ||
* Bošnjačka pismohrana sv.10, br. 32-33/2011 (Cazinska krajina u XX. stoljeću) - Grupa autora | * Bošnjačka pismohrana sv.10, br. 32-33/2011 (Cazinska krajina u XX. stoljeću) - Grupa autora | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige|last1=Petranović|first1=Branko|title=ISTORIJA JUGOSLAVIJE - SOCIJALISTIČKA JUGOSLAVIJA 1955-1988|volume=III|url=http://www.znaci.net/00001/138.htm}} | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige|last1=Petranović|first1=Branko|last2=Zečević|first2=Miodrag|title= JUGOSLAVIJA 1918-1988. TEMATSKA ZBIRKA DOKUMENATA|url=http://www.znaci.net/00001/95.htm}} | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige|language=boš.|last1=Mulaosmanović|first1=Admir|title=BIHAĆKA KRAJINA 1971. – 1991|date=2010|publisher=[[Institut za istoriju u Sarajevu]]|location=Sarajevo|isbn=978-9958-649-05-9}} | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
Trenutačna izmjena od 07:46, 10. veljače 2023.
Kordunaška buna (naziv u Hrvatskoj) odnosno Cazinska buna (naziv izvan Hrvatske), prva prava buna u Titovoj Jugoslaviji protiv novog socijalističkog uređenja. Izbila je 6. svibnja 1950. godine. Seljaci su se opirali nasilnoj kolektivizaciji[1] i pobunili protiv nepravednih i agresivnih metoda otkupa poljoprivrednih proizvoda od strane tadašnje vlasti, s obzirom da se radilo o sušnoj godini. Broj sudionika pobune kreće se oko 720. Oružana pobuna izbila je u tadašnjim kotarima Cazin, Velika Kladuša i Slunj. Pobunili su se muslimani, ali i Srbi i Hrvati na granici Cazinske krajine u BiH i Korduna u Hrvatskoj.[2] Ugušila ju je u krvi milicija i vojska sljedećeg dana.[1] Vlasti su godinama bunu držale državnom tajnom.
15 sudionika osuđeno na smrt strijeljanjem. Desetci ostalih osuđeni su na zatvorske kazne i kazne prisilnog društveno korisnog rada. 115 obitelji s oko 700 članova osuđeno je na kolektivnu kaznu prisilnog preseljenja na područje općine Srbac.[2]
U svezi s bunom se dovodi politički pad Stanka Opačića Čanice. Ljudi ovog kraja dugo poslije bune su se nosili s posljedicama bune. Mnoštvo je tragičnih pripovijesti iz bune i desetljeća poslije, jer se o njima desetljećima šuti.[3] Na temu bune Dževad Sabljaković objavio je 1985. roman Omaha 1950. Prvo je književno djelo koje se dotaklo teškog događaja Roman je otkrio mnoge nejasnoće u bližoj povijesti Cazinjana. Prvo izdanje postalo je prava rijetkost u bibliotekama i privatnim zbirkama, a drugo izdanje dočekalo je tek 2015. godine.[2]
2012. godine povodom obilježavanja 62. obljetnice bune RTV Cazin je pod pokroviteljstvom općine Cazina snimila dokumentarni film Cazinska buna - neispričana priča. Film je kratak presjek svibanjskih događaja 1950. godine. Skreće pozornost na mučna ubojstva ljudi.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Hrvatska enciklopedija Cazin (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 (boš.) Uskinfo.ba Uskinfo/avaz.ba: U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950, 7. svibnja 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
- ↑ 3,0 3,1 YouTube RTV Cazin: Cazinska buna - neispričana priča, 11. svibnja 2012. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
Literatura
- Vera Kržišnik Babić: Cazinska buna 1950.. Znaci.net
- Bošnjačka pismohrana sv.10, br. 32-33/2011 (Cazinska krajina u XX. stoljeću) - Grupa autora
- Petranović, Branko. ISTORIJA JUGOSLAVIJE - SOCIJALISTIČKA JUGOSLAVIJA 1955-1988. III. http://www.znaci.net/00001/138.htm
- Petranović, Branko; Zečević, Miodrag. JUGOSLAVIJA 1918-1988. TEMATSKA ZBIRKA DOKUMENATA. http://www.znaci.net/00001/95.htm
- Mulaosmanović, Admir (2010) (boš.). BIHAĆKA KRAJINA 1971. – 1991. Sarajevo: Institut za istoriju u Sarajevu. ISBN 978-9958-649-05-9
Vanjske poveznice
- YouTube Krajiške nezavisne sedmične novine ReprezenT: Cazinska buna 1950