Razlika između inačica stranice »Predložak:Članak tjedna«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m |
|||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
|05= '''Remigije iz Reimsa''' (lat. Remigius, tal. Remigio; oko 437. - 13. siječnja 533.), biskup Reimsa, poznat po tome što je 24. prosinca 496. krstio franačkog kralja Klodviga I., a čiji su primjer slijedili svi njegovi dotada poganski podanici. [[Remigije iz Reimsa|(opširnije u članku)]] | |05= '''Remigije iz Reimsa''' (lat. Remigius, tal. Remigio; oko 437. - 13. siječnja 533.), biskup Reimsa, poznat po tome što je 24. prosinca 496. krstio franačkog kralja Klodviga I., a čiji su primjer slijedili svi njegovi dotada poganski podanici. [[Remigije iz Reimsa|(opširnije u članku)]] | ||
|06='''Ivo Robić''' (Garešnica, 28. siječnja 1923. − Rijeka, 9. ožujka 2000.), bio je popularni hrvatski pjevač zabavnih melodija, skladatelj, pionir zabavne glazbe, i prvi koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru. Ploču Morgen prodao je u više od milijun primjeraka, te ga od tad zovu Mister Morgen, a ona je i danas najveći komercijalni uspjeh koji je neki hrvatski glazbenik postigao.[[Ivo Robić|(opširnije u članku)]] | |06='''Ivo Robić''' (Garešnica, 28. siječnja 1923. − Rijeka, 9. ožujka 2000.), bio je popularni hrvatski pjevač zabavnih melodija, skladatelj, pionir zabavne glazbe, i prvi koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru. Ploču Morgen prodao je u više od milijun primjeraka, te ga od tad zovu Mister Morgen, a ona je i danas najveći komercijalni uspjeh koji je neki hrvatski glazbenik postigao.[[Ivo Robić|(opširnije u članku)]] | ||
|07= | |07=Odbojku je osmislio William G. Morgan (1870. – 1942.), koji je rođen u državi New York. Igru je originalno nazvao "Mintonette". Godinu dana nakon što je diplomirao, Morgan odlazi na Holyoke (Massachusetts), gdje dobiva mjesto direktora fizičkog odgoja. To mjesto mu je omogućilo direktan utjecaj na vježbe za rekreaciju, te razvoj športa. [[Odbojka|(opširnije u članku)]] | ||
|08= | |08='''Balkanski pakt''' je bio vojno-politički savez koji je imao za cilj zadržati status quo na Balkanu nakon Prvog svjetskog rata. Ugovor je potpisan 9. veljače 1934. a zemlje članice su bile Kraljevina Jugoslavija, Grčka, Rumunjska i Turska. Stranke potpisnice suglasile su se okončati svoje međusobne teritorijalne zahtjeve nastale nakon prvog svjetskog rata. Ostale zemlje u regiji koje su odbile potpisati dokument bile su: Albanija, Bugarska, Italija, Mađarska i Sovjetski savez. Balkanski pakt je bio oblikovan kako bi se međusobno jamčila sigurnost svojih granica samo u slucaju napada iz drugih balkanskih država.[[Balkanski pakt|(opširnije u članku)]] | ||
|09= | |09='''Velimir Perasović''' (Stobreč, 9. veljače 1965.), hrvatski košarkaš i košarkaški trener. Bio je član KK Jugoplastike iz Splita. S Tonijem Kukočem i Dinom Rađom, uz trenera Božidara Maljkovića i ostale suigrače, osvojio je naslove Kupa europskih prvaka u sezonama 1988./89., 1989./90., 1990./91. te prvenstva države u iste tri sezone.[[Velimir Perasović|(opširnije u članku)]] | ||
|10= | |10='''Seljačka buna''' (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat) je buna koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora Franje Tahija, 1573. godine. Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Ustanici se nisu samo ograničili na rušenje nepravednog feudalnog poretka negoli su ustrojili program po kojemu su planirali ukinuti vladavinu plemstva te se boriti za stvaranje samostalne seljačke države sa sjedištem u Zagrebu, uspostavljanje seljačke vlade, koja će voditi skrb o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka.[[Seljačka buna|(opširnije u članku)]] | ||
|11= | |11='''Horvatska domovina''', pjesma preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića, dala je riječi za hrvatsku državnu himnu "Lijepa naša domovino". Za himnu su uzeta prva i druga, te posljednja i pretposljednja kitica. Pjesma je prvi put objavljena u "Danici" br. 10, 14. ožujka 1835. godine. Postoji i prijevod na ruski jezik, koji je napravio Maksim Gorki. Mihanović je pjesmu napisao u Rijeci u staroj guvernerovoj palači. [[Horvatska domovina|opširnije u članku]] | ||
|12=[[Datoteka:Split.jpg|thumb|desno|200px]] Split je najveći grad na jugu Hrvatske, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, omeđen Kaštelanskim zaljevom sa zapada i sjevera, a Bračkim kanalom s juga te prostorno pokriva veći dio Splitskog poluotoka koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.[[Split|opširnije u članku]] | |12=[[Datoteka:Split.jpg|thumb|desno|200px]] Split je najveći grad na jugu Hrvatske, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, omeđen Kaštelanskim zaljevom sa zapada i sjevera, a Bračkim kanalom s juga te prostorno pokriva veći dio Splitskog poluotoka koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.[[Split|opširnije u članku]] | ||
|13= | |13='''Branko Borković''' (Prečno, 14. ožujka 1961.), umirovljeni brigadir Hrvatske vojske. Također poznat po svom ratnom nadimku Mladi jastreb, najpoznatiji je kao zamjenik zapovjednika 204. vukovarske brigade i obrane grada Vukovara tijekom bitke 1991. početkom Domovinskog rata, a kasnije je bio i zapovjednik brigade. [[Branko Borković|opširnije u članku]] | ||
''' | |||
|14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]] | |14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]] | ||
|15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]] | |15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]] | ||
Inačica od 23:50, 9. veljače 2023.