Razlika između inačica stranice »Crișana«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Crișana'''-->[[Datoteka:Crisana.svg|mini|300px|Položaj pokrajine Crișana]]
[[Datoteka:Crisana.svg|mini|300px|Položaj pokrajine Crișana]]
'''Crișana''' ([[mađarski]]: '''Körösvidék''', [[njemački]]: '''Kreischgebiet''') je rumunjska povijesna pokrajina smještena u sjeverozapadnoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
'''Crișana''' ([[mađarski]]: '''Körösvidék''', [[njemački]]: '''Kreischgebiet''') je rumunjska povijesna pokrajina smještena u sjeverozapadnoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]].



Trenutačna izmjena od 06:56, 15. svibnja 2022.

Položaj pokrajine Crișana

Crișana (mađarski: Körösvidék, njemački: Kreischgebiet) je rumunjska povijesna pokrajina smještena u sjeverozapadnoj Rumunjskoj.

Ime

Ime "Crișana" potječe od rumunjskoga naziva za rijeku "Criș" (hrv. "Karaš"). Kroz središnju Crișanu protječu tri "mala" Karaša koji tvore rijeku Kereš u blizini granice s Mađarskom, koja se nizvodno ulijeva u Tisu.

Drugi, više mađarski naziv za ovu pokrajinu je Bihor po planinskoj regiji Bihor.

Zemljopis

Crișana je danas najudaljeniji dio rumunjske države od glavnog grada Bukurešta. Pokrajina ima prirodne granice na istoku planina Bihor prema Transilvaniji, na jugu je rijeka Moriš prema Banatu i na sjeveru rijeka Samoš prema Maramurešu. Zapadna granica prema Mađarskoj je političkog podrijetla i nastala je 1918. godine.

Danas pokrajina ne postoji kao samoupravna jedinica, a njeno područje podijeljeno je između nekoliko županija.

Stanovništvo

Većinsko stanovništvo pokrajine su Rumunji, ali postoji značajna mađarska manjina (oko 20%). Rumunji su tradicionalni stanovnici planinskog i brdskog djela Crișane ka istoku, a Mađari nizinskoga zapadnog dijela uz granicu s Mađarskom. Od ostalih naroda tu još žive Romi i Nijemci.

Upravna podjela

Pokrajina se prostire na na nekoloko rumunjskih županija:

  • Bihor (cijela županije)
  • Arad (gotovo cijela županija osim najjužnijih dijelova)
  • Sălaj (veći dio županije osim istočne trećine)
  • Satu Mare (južna polovica županije)

Najveći grad povijesno i kulturno središte pokrajine je grad Oradea. Grad Arad približne je veličine kao i Oradea, ali je podijeljen na dio u Crișani i dio u Banatu. Od ostalih većih gradova tu je Zalău