Razlika između inačica stranice »Barí«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Barí'''-->'''Dobocubi''' (Barí, Barira, Kunaguasaya, Cunaguasaya, Dobokubi, Motilon, Motilones Bravos, Motilones del Sur), pleme američkih Indijanaca porodice [[Chibchan]] naseljeno u [[Kolumbija|Kolumbiji]] na rijekama [[Catatumbo]] i río Oro, te u susjednom dijelu [[Venezuela|Venezuele]] u državi [[Zulia (država u Venezueli)|Zulia]] i na rezervatima Motilón-Barí i Gabarra-Cataluara.
'''Dobocubi''' (Barí, Barira, Kunaguasaya, Cunaguasaya, Dobokubi, Motilon, Motilones Bravos, Motilones del Sur), pleme američkih Indijanaca porodice [[Chibchan]] naseljeno u [[Kolumbija|Kolumbiji]] na rijekama [[Catatumbo]] i río Oro, te u susjednom dijelu [[Venezuela|Venezuele]] u državi [[Zulia (država u Venezueli)|Zulia]] i na rezervatima Motilón-Barí i Gabarra-Cataluara.


== Ime ==
== Ime ==

Trenutačna izmjena od 05:52, 15. svibnja 2022.

Dobocubi (Barí, Barira, Kunaguasaya, Cunaguasaya, Dobokubi, Motilon, Motilones Bravos, Motilones del Sur), pleme američkih Indijanaca porodice Chibchan naseljeno u Kolumbiji na rijekama Catatumbo i río Oro, te u susjednom dijelu Venezuele u državi Zulia i na rezervatima Motilón-Barí i Gabarra-Cataluara.

Ime

Barí i njihovi sjeverni susjedi Yukpe, zbog stila nošenja frizure nazivani su i Motilón, čije je značenje 'obrijana glava' [1]. Kako bi se ove dvije grupe razlikovale, Barí se nazivaju i Motilones Bravos ili divlji Motiloni a Yukpe za razliku od njih Motillones Mansos. Riječ Bari ili Barira u njihovom jeziku znači ljudi ("gente"; Castillo 1981:28). Ime Kunaguasaya dali su im Yukpe i znači 'ljudi vode' (gente de agua) [2].

Kultura

Kultura Motilona pripada tropskoj kišnoj šumi gdje ih na graničnom području Venezuele i Kolumbije uz rijeke Río Oro i Río Catatumbo 1989. živi oko 1,600, od čega oko 1,100 u Venezueli i 500 u Kolumbiji. Podijeljeni su po malenim skupinama od kojih 50 ljudi, od kojih svaka ima 100 do 1,000 četvornih kilometara i dvije do pet komunalnih kuća, udaljene jedna od drugih najmanje pola dana hoda kroz džunglu. Najmanje jedna kuća ima dobar ribarski položaj uz glavnu rijeku a ostale su bliže lovačkim područjima ili uz manje riječne pritoke. Uz ribolov koji Barí-Indijance opskrbljava sa 75% proteina [3] bave se i lovom i uzgojem raznih kultura, a najvažnija je slatka (neotrovna) manioka i musa. Riba se lovi tradicionalnim kopljem od palmina drveta poznatim kao shugda i podizanjem brana-kirora, koje konstruiraju od kamena i palmina lišća [4].

Izvori

Vanjske poveznice