Razlika između inačica stranice »Bartol Felbinger«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (file u datoteka)
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bartol Felbinger'''-->'''Bartol Felbinger''' ([[Cheb]], [[Češka]], [[15. rujna]] [[1785.]] - [[Zagreb]], [[17. veljače]] [[1871.]]), [[zagreb]]ački graditelj.  
'''Bartol Felbinger''' ([[Cheb]], [[Češka]], [[15. rujna]] [[1785.]] - [[Zagreb]], [[17. veljače]] [[1871.]]), [[zagreb]]ački graditelj.  


Najznačajniji je domaći graditelj u prvoj polovici 19. stoljeća, te istaknuti predstavnik arhitekture [[Klasicizam|klasicizma]] u [[Zagreb]]u i kontinentalnoj Hrvatskoj. U [[Beč]]u je radio kao zidarski pomoćnik kod F. Wipplingera te F. Zaunera, direktora Akademije likovnih umjetnosti, a zatim kao crtač na izgradnji dvorca Laxenburg. Nakon šest godina boravka u Beču, postao je vrhunski crtač arhitektonskih nacrta. U Zagreb je došao 1809. godine, od kada se javlja na svim većim javnim i brojnim privatnim projektima.  
Najznačajniji je domaći graditelj u prvoj polovici 19. stoljeća, te istaknuti predstavnik arhitekture [[Klasicizam|klasicizma]] u [[Zagreb]]u i kontinentalnoj Hrvatskoj. U [[Beč]]u je radio kao zidarski pomoćnik kod F. Wipplingera te F. Zaunera, direktora Akademije likovnih umjetnosti, a zatim kao crtač na izgradnji dvorca Laxenburg. Nakon šest godina boravka u Beču, postao je vrhunski crtač arhitektonskih nacrta. U Zagreb je došao 1809. godine, od kada se javlja na svim većim javnim i brojnim privatnim projektima.  

Trenutačna izmjena od 05:19, 15. svibnja 2022.

Bartol Felbinger (Cheb, Češka, 15. rujna 1785. - Zagreb, 17. veljače 1871.), zagrebački graditelj.

Najznačajniji je domaći graditelj u prvoj polovici 19. stoljeća, te istaknuti predstavnik arhitekture klasicizma u Zagrebu i kontinentalnoj Hrvatskoj. U Beču je radio kao zidarski pomoćnik kod F. Wipplingera te F. Zaunera, direktora Akademije likovnih umjetnosti, a zatim kao crtač na izgradnji dvorca Laxenburg. Nakon šest godina boravka u Beču, postao je vrhunski crtač arhitektonskih nacrta. U Zagreb je došao 1809. godine, od kada se javlja na svim većim javnim i brojnim privatnim projektima. Među brojnim njegovim radovima reprezentativnošću se osobito ističu nerealizirani projekti za đakovačku katedralu.

Projekti i izvedbe

Stara ljekarna u Kamenitoj 9, s Felbingerovim pročeljem iz 1823. godine
Općinska vijećnica u Samoboru (1824.-26.)
  • kuća u Basaričekovoj 3 (1816.)
  • dogradnja župne crkve u Đakovu (1819.)[1]
  • kuća u Habdelićevoj 2 (1821.)
  • pročelje ljekarne u Kamenitoj 9 (1823.)
  • pregradnja ljetnikovca biskupa Alagovića u Novoj vesi 86 (1824.)
  • dogradnja vlastite kuće u Radićevoj 70 (1820-24.)
  • uglovnica u Mesničkoj 49 (1826.)
  • zgrada na Trgu bana Jelačića 15 (1827.)
  • dogradnja grkokatoličkog sjemeništa u Ćirilometodskoj (1827.) i kapele sv. Vasilija uz nju (1828.)
  • skladišna zgrada u Kožarskoj (prije 1830., pripada kući u Radićevoj 32)
  • škola u Opatičkoj 32 (1839.)
  • dogradnja lječilišne zgrade u Varaždinskim Toplicama (1820.)
  • općinska vijećnica u Samoboru (1824.-26.)

Nerealizirani projekti

Atribuirani projekti

  • župna crkva u Glini (1824.-26.)
  • trijem na ulazu u Jurjevsko groblje (1825.-27.)
  • kuća u Opatičkoj 16 (1824.)
  • kuća na Markovićevu trgu 1 (1826.)
  • kuća u Vlaškoj 40 (1826.-29.)
  • kuća na Tuškancu 100 (1826.-29.)
  • kuća u Opatičkoj 23 (1826.-29.)
  • trijem i ulični portal na palači Magdalenić-Drašković u Demetrovoj 7 (1834.)
  • kuća u Demetrovoj 9 (1832.-33.)

Izvedbe

Literatura

  • Lelja Dobronić: Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb, 1971.
  • Đurđica Cvitanović: Bartol Felbinger i mogućnost njegova utjecaja na postbaroknu sakralnu arhitekturu Banije, Radovi Arhiva JAZU br. 2, Zagreb, 1975.
  • Dragan Damjanović: Projekti za izgradnju đakovačke katedrale s kraja 18. i iz prve polovine 19. stoljeća, Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti, br. 50., Zagreb, 2007., str. 141 – 156.