Baredine (jama): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Baredine (jama)'''-->[[Slika:Beredine cave - 11.JPG|minijatura|desno|250px|Detalj iz jame]]
[[Slika:Beredine cave - 11.JPG|minijatura|desno|250px|Detalj iz jame]]
'''Jama Baredine''' [[geomorfologija|geomorfološki]] je [[spomenik prirode]] i prvi speleološki lokalitet na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu poluotoka [[Istra|Istre]] uređen za turističku namjenu, za posjete otvoren od [[1995.]] godine.
'''Jama Baredine''' [[geomorfologija|geomorfološki]] je [[spomenik prirode]] i prvi speleološki lokalitet na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu poluotoka [[Istra|Istre]] uređen za turističku namjenu, za posjete otvoren od [[1995.]] godine.


Redak 29: Redak 29:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Jama Baredine}}
 
* [http://www.baredine.com/?lang=hr Službene stranice Jame Baredine]
* [http://www.baredine.com/?lang=hr Službene stranice Jame Baredine]


[[Kategorija:Špilje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Špilje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Poreč]]
[[Kategorija:Poreč]]

Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 10:55

Detalj iz jame

Jama Baredine geomorfološki je spomenik prirode i prvi speleološki lokalitet na hrvatskom dijelu poluotoka Istre uređen za turističku namjenu, za posjete otvoren od 1995. godine.

Jama Baredine nazvana je imenom okolnog terena (baredine), a vjerojatno potječe od riječi bared, koja u lokalnom dijalektu označava zapušteno zemljište.

Smještena je u zapadnom dijelu Istre između Poreča, Višnjana i Tara, samo 5 km od obale mora. Krški teren, u kojem je nastala, morski je sediment kredne starosti prekriven zemljom crvenicom (terra rossa). Od vertikalnog ulaza jame, smještenog na 117 metara nadmorske visine, pruža se pogled preko uređenih nasada maslina i vinove loze sve do mora.

Povijest[uredi]

Prva istraživanja[uredi]

Iako je poznata i posjećivana od davnina, u novije vrijeme istraživanju jame Baredine posvećuju se porečki speleolozi Speleološkog društva Proteus.

Godine 1973., na -80 metara, (dubini već ranije zabilježenoj u istraživanjima tršćanskih speleologa iz 1928. godine), otkrivaju novi prolaz kojim su stigli do podzemnih jezera i do danas poznate dubine od 132 metra.

Temeljem tih istraživanja, 1986. godine biva zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.

Novija istraživanja i turistička valorizacija[uredi]

Početkom devedestih godina počinju konkretni radovi na njezinu uređenju, a od svibnja 1995. godine otvorena je za turističke posjete. U narednih nekoliko godina uređena je infrastruktura čime su stvoreni uvjeti za kvalitetniji boravak posjetitelja u jami i oko nje.

Od prvih istraživanja 1973. godine pa sve do današnjih dana jama se dodatno istraživala s ciljem pronalaska novih prostora te je prikupljena površinska keramika u zemljanim sedimentima što svjedoči o davnu ulasku i boravku čovjeka u istoimenoj jami, a time je ujedno istraživana i podzemna fauna.

Jama Baredine je prvi speleološki objekt ujedno i geomorfološki spomenik prirode u Istri valoriziran za posjetu turista.

Obilazak jame[uredi]

Obilazak jame traje 40 minuta, stazom duljine 300 metara, posjećuje se pet bogato ukrašenih dvorana i silazi se do podzemnog jezera na dubini 60 metara. Zanimljivost ovog pustolovnog pothvata je i susret s podzemnim živim svijetom: Čovječjom ribicom (lat. Proteus anguinus), endemom šireg područja dinarskog krša.

Ulazi se svakih pola sata u pratnji vodiča (uključeno u cijenu ulaznice), a jezici vođenja su hrvatski, talijanski, njemački, engleski i ruski. Jama je osvijetljena i uređena, staza i stepenice imaju čvrste rukohvate, temperatura je ugodnih 14 ˚C pa se može posjetiti i bez posebne obuće i odjeće.

Vanjske poveznice[uredi]