More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Tvrdi kositar'''-->[[ | <!--'''Tvrdi kositar'''-->[[Datoteka:Drikkekanne Norsk Folkemuseum NF.1896-0039.jpg|thumb|right|Vrč za pivu od tvrdog kositra (eng.pewter,njem. hartzinn),1736.,Norveška]] | ||
'''Tvrdi kositar''' je skupni naziv za [[kositar|kositrene]] [[slitina|slitine]], koje su tradicionalno sastavljene od oko 96 % kositra dok je ostatak [[bakar]] ili [[olovo]] (no nekada su korištene i slitine s većim postotkom olova). Suvremene slitine ovog tipa ne sadrže olovo, nego [[antimon]], ili [[bizmut]]. Ove su slitine pretežno korištene za [[lijev]] odnosno izradu [[kositrena folija|kositrene folije]] ili [[lim]]a. Do početka 20. stoljeća ove su slitine služile za izradu [[kuhinjsko posuđe|kuhinjskog posuđa]] i [[pribor za jelo|jedaćeg pribora]] te [[vrč za pivo|vrčeva za pivu]]. Danas se najviše koriste u tehničke svrhe te za jeftini [[nakit]] i [[suvenir]]e. | '''Tvrdi kositar''' je skupni naziv za [[kositar|kositrene]] [[slitina|slitine]], koje su tradicionalno sastavljene od oko 96 % kositra dok je ostatak [[bakar]] ili [[olovo]] (no nekada su korištene i slitine s većim postotkom olova). Suvremene slitine ovog tipa ne sadrže olovo, nego [[antimon]], ili [[bizmut]]. Ove su slitine pretežno korištene za [[lijev]] odnosno izradu [[kositrena folija|kositrene folije]] ili [[lim]]a. Do početka 20. stoljeća ove su slitine služile za izradu [[kuhinjsko posuđe|kuhinjskog posuđa]] i [[pribor za jelo|jedaćeg pribora]] te [[vrč za pivo|vrčeva za pivu]]. Danas se najviše koriste u tehničke svrhe te za jeftini [[nakit]] i [[suvenir]]e. | ||
==Povijest== | ==Povijest== | ||
Najstariji primjeri uporabe slitina ovog tipa pronađeni su u Egiptu,datira ih se oko [[1450. pr. Kr.|1450. godine prije Krista]]. Tvrdi je kositar u Europi do 19. stoljeća označavan [[žig za finoću slitine|žigovima za finoću slitine]], identično kao i kod zlatnih i srebrnih predmeta (žig majstora, žig grada proizvodnje, [[žig]] za finoću slitine). Kao i [[Zlatar (obrtnik)|zlatar]]i i [[srebrnar]]i i [[ljevač kositra|ljevači kositra]] imali su svoje [[ceh]]ove - obrtničke strukovne udruge. Kod nas je ljevača kositra bilo u Zagrebu i Varaždinu.<ref>www.mgz.hr/UserFiles/file/Gradec-obrtnici.pdf</ref><ref>hrcak.srce.hr/file/156208</ref> | Najstariji primjeri uporabe slitina ovog tipa pronađeni su u Egiptu,datira ih se oko [[1450. pr. Kr.|1450. godine prije Krista]]. Tvrdi je kositar u Europi do 19. stoljeća označavan [[žig za finoću slitine|žigovima za finoću slitine]], identično kao i kod zlatnih i srebrnih predmeta (žig majstora, žig grada proizvodnje, [[žig]] za finoću slitine). Kao i [[Zlatar (obrtnik)|zlatar]]i i [[srebrnar]]i i [[ljevač kositra|ljevači kositra]] imali su svoje [[ceh]]ove - obrtničke strukovne udruge. Kod nas je ljevača kositra bilo u Zagrebu i Varaždinu.<ref>www.mgz.hr/UserFiles/file/Gradec-obrtnici.pdf</ref><ref>hrcak.srce.hr/file/156208</ref> | ||
[[ | [[Datoteka:ZinnmarkenLübeck.jpg|thumb|right|žigovi za kositar grada Lübecka]] | ||
==Sastav nekih od slitina== | ==Sastav nekih od slitina== | ||
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 10:05
Tvrdi kositar je skupni naziv za kositrene slitine, koje su tradicionalno sastavljene od oko 96 % kositra dok je ostatak bakar ili olovo (no nekada su korištene i slitine s većim postotkom olova). Suvremene slitine ovog tipa ne sadrže olovo, nego antimon, ili bizmut. Ove su slitine pretežno korištene za lijev odnosno izradu kositrene folije ili lima. Do početka 20. stoljeća ove su slitine služile za izradu kuhinjskog posuđa i jedaćeg pribora te vrčeva za pivu. Danas se najviše koriste u tehničke svrhe te za jeftini nakit i suvenire.
Povijest
Najstariji primjeri uporabe slitina ovog tipa pronađeni su u Egiptu,datira ih se oko 1450. godine prije Krista. Tvrdi je kositar u Europi do 19. stoljeća označavan žigovima za finoću slitine, identično kao i kod zlatnih i srebrnih predmeta (žig majstora, žig grada proizvodnje, žig za finoću slitine). Kao i zlatari i srebrnari i ljevači kositra imali su svoje cehove - obrtničke strukovne udruge. Kod nas je ljevača kositra bilo u Zagrebu i Varaždinu.[1][2]
Sastav nekih od slitina
- 96 - 99 % Sn, 1 - 4 % Cu za jedaći pribor i posuđe
- 92 - 96 % Sn, 0 - 4 % Cu, 4 % Pb za posude za piće
- 85 % Sn, 15 % Pb za druge primijene,odnosno za predmete koji ne dolaze u dodir sa hranom ili pićima
Englezi za slitine ovog tipa koriste naziv pewter odnosno Britanija metal
- Britanija metal: Sn 65–97 %, Sb 1–24 %, Cu 1–5 %, Bizmut 1–5 %
- Pewter: Sn 81 %, Sb 6 %, Cu 6 %, Pb 7 %
- Queens metal: Sn 88 %, Sb 8 %, Cu 2 %, Bizmut 2 %
| Naziv | Sastav | |
|---|---|---|
| Blockzinn | Bez dodatka olova ,ili pretopljenih predmeta | |
| Klarzinn, CL, LZ | Čisti kositar,poput engleskog | |
| Kronzinn | 15 dijelova kositra : 1 dio olova | |
| Feinzinn, Fini kositar,Feingut, Engleski kositar Reichsprobe, Nürnberger Probe |
9 ili 10 dijelova kositra : 1 dio olova | |
| Engleski kositar | 100 dijelova kositra : 1 dio bakra | |
| Vollgut | 5 dijelova kositra : 1 dio olova | |
| Halbgut (Nürnberg) | 5 dijelova kositra : 1 dio olova | |
| Halbgut (sjeverna Njemačka) | 2½ dijelova kositra : 1 dio olova | |
| Mankgut | 3 dijela kositra : 1 dio olova | |
Dodatna literatura
- Karl Richter (Hrsg.): Zink, Zinn und Blei. Eine ausführliche Darstellung der Eigenschaften dieser Metalle, ihrer Legierungen untereinander und mit anderen Metallen sowie ihrer Verarbeitung auf physikalischem und chemischem Wege. Für Metallarbeiter und Kunst-Industrielle. ,Wien/ Leipzig 1927.
- Hull,C. Pewter ,Oxford 1992.