Razlika između inačica stranice »Barbara Baehr«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Barbara Baehr'''-->{{Infookvir znanstvenik
{{Infookvir znanstvenik
| ime              = Barbara Baehr<br><small>rođena kao Barbara C. Hoffmann</small>
| ime              = Barbara Baehr<br><small>rođena kao Barbara C. Hoffmann</small>
| slika            =
| slika            =
Redak 25: Redak 25:
| fusnote          =
| fusnote          =
}}
}}
'''Barbara Baehr''' (r. Hoffmann, [[Pforzheim]], [[Njemačka]], [[25. veljače]] [[1953.]]) je [[Entomologija|entomologinja]], [[Arahnologija|arahnologinja]] i [[Taksonomija (biologija)|taksonomistica]] pauka. Opisala je preko 400 novih vrsta pauka, uglavnom iz Australije.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.qm.qld.gov.au/Research/People/People/Profile/B/Barbara+Baehr#.W033adhKjVo|title=Dr Barbara Baehr|publisher=[[Muzej Queenslanda]]|website=www.qm.qld.gov.au|access-date=2018-07-17}}</ref> Porijeklom je iz [[Pforzheim]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]].<ref>{{Cite web|url=https://150-years-of-discovery-emerging-research.thinkable.org/users/barbarabaehr|title=Barbara Baehr|website=thinkable.org|access-date=2018-07-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20180717183845/https://150-years-of-discovery-emerging-research.thinkable.org/users/barbarabaehr|archive-date=2018-07-17|url-status=dead}}</ref>
'''Barbara Baehr''' (r. Hoffmann, [[Pforzheim]], [[Njemačka]], [[25. veljače]] [[1953.]]) je [[Entomologija|entomologinja]], [[Arahnologija|arahnologinja]] i [[Taksonomija (biologija)|taksonomistica]] pauka. Opisala je preko 400 novih vrsta pauka, uglavnom iz Australije.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=http://www.qm.qld.gov.au/Research/People/People/Profile/B/Barbara+Baehr#.W033adhKjVo|title=Dr Barbara Baehr|publisher=[[Muzej Queenslanda]]|website=www.qm.qld.gov.au|access-date=2018-07-17}}</ref> Porijeklom je iz [[Pforzheim]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://150-years-of-discovery-emerging-research.thinkable.org/users/barbarabaehr|title=Barbara Baehr|website=thinkable.org|access-date=2018-07-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20180717183845/https://150-years-of-discovery-emerging-research.thinkable.org/users/barbarabaehr|archive-date=2018-07-17|url-status=dead}}</ref>




Redak 32: Redak 32:
Barbara Baehr stekla je i ''[[Staatsexamen]]'' i [[Doktor Filozofije|doktorat]] iz [[Zoologija|zoologije]] / [[Ekologija|ekologije]] na [[Sveučilište u Tübingenu|Sveučilištu u Tübingenu]] u Njemačkoj.
Barbara Baehr stekla je i ''[[Staatsexamen]]'' i [[Doktor Filozofije|doktorat]] iz [[Zoologija|zoologije]] / [[Ekologija|ekologije]] na [[Sveučilište u Tübingenu|Sveučilištu u Tübingenu]] u Njemačkoj.


Od 1984. do 1998. je radila kao znanstvena suradnica u [[Bavarska državna zbirka zoologije|Bavarskoj državnoj zoološkoj zbirci]] u Münchenu u Njemačkoj. U to je vrijeme predavala i zoologiju beskičmenjaka na [[Sveučilište Ludvig Maksimilijan u Münchenu|Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu]] (LMU) od 1996. do 1998. godine, te izvodila izlete proučavanja pauka za studente.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.australasian-arachnology.org/arachnologists/baehr/|title=AAS – Australasian Arachnologists – Dr Barbara Baehr|publisher=[[Australasian Arachnological Society]]|access-date=2018-07-17}}</ref>
Od 1984. do 1998. je radila kao znanstvena suradnica u [[Bavarska državna zbirka zoologije|Bavarskoj državnoj zoološkoj zbirci]] u Münchenu u Njemačkoj. U to je vrijeme predavala i zoologiju beskičmenjaka na [[Sveučilište Ludvig Maksimilijan u Münchenu|Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu]] (LMU) od 1996. do 1998. godine, te izvodila izlete proučavanja pauka za studente.<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=http://www.australasian-arachnology.org/arachnologists/baehr/|title=AAS – Australasian Arachnologists – Dr Barbara Baehr|publisher=[[Australasian Arachnological Society]]|access-date=2018-07-17}}</ref>
Nakon nekoliko istraživačkih posjeta Australiji ([[Muzej zapadne Australije]], Perth, 1994.; [[Muzej Queenslanda]], Brisbane i [[Australski muzej]], Sydney, 1999.), u siječnju 2000. je postala  znanstveni novak u muzeju Queensland. Njezin rad ondje se fokusirao na interaktivni ključ potporodica pauka, a financirala ga je [[australska studija bioloških resursa]].<ref name=":1" />
Nakon nekoliko istraživačkih posjeta Australiji ([[Muzej zapadne Australije]], Perth, 1994.; [[Muzej Queenslanda]], Brisbane i [[Australski muzej]], Sydney, 1999.), u siječnju 2000. je postala  znanstveni novak u muzeju Queensland. Njezin rad ondje se fokusirao na interaktivni ključ potporodica pauka, a financirala ga je [[australska studija bioloških resursa]].<ref name=":1" />


Njezino istraživanje bilo je fokusirano na taksonomiju obitelji [[Pauk mrav|Zodariidae]],<ref name=ABC>{{Cite news|url=http://www.abc.net.au/news/2017-02-14/scientist-finds-ant-eating-spider-with-lock-and-key-genitals/8266434|title=Discovery of ant-eating spider with 'lock and key' genitals|date=2017-02-14|work=[[ABC News (Australia)|ABC News]]|location=Australia|access-date=2018-07-17}}</ref> [[Hersiliidae]] i Prodidomidae (od tada prebačene u [[Gnaphosidae]] kao potporodica [[Prodidominae]]).<ref name=":0" /><ref name=ABC /><ref>{{Cite web|url=https://wsc.nmbe.ch/familydetail/81|title=NMBE - World Spider Catalog|website=wsc.nmbe.ch|access-date=2019-06-04}}</ref>
Njezino istraživanje bilo je fokusirano na taksonomiju obitelji [[Pauk mrav|Zodariidae]],<ref name=ABC>{{Cite news|url=http://www.abc.net.au/news/2017-02-14/scientist-finds-ant-eating-spider-with-lock-and-key-genitals/8266434|title=Discovery of ant-eating spider with 'lock and key' genitals|date=2017-02-14|work=[[ABC News (Australia)|ABC News]]|location=Australia|access-date=2018-07-17}}</ref> [[Hersiliidae]] i Prodidomidae (od tada prebačene u [[Gnaphosidae]] kao potporodica [[Prodidominae]]).<ref name=":0" /><ref name=ABC /><ref>{{Citiranje weba|url=https://wsc.nmbe.ch/familydetail/81|title=NMBE - World Spider Catalog|website=wsc.nmbe.ch|access-date=2019-06-04}}</ref>


== Publikacije ==
== Publikacije ==

Trenutačna izmjena od 09:43, 13. svibnja 2022.

Barbara Baehr
rođena kao Barbara C. Hoffmann
Rođenje 25. veljače 1953.
Pforzheim, Njemačka
Polje arahnologija
Institucija Muzej Queenslanda
Alma mater Sveučilište u Tübingenu

Barbara Baehr (r. Hoffmann, Pforzheim, Njemačka, 25. veljače 1953.) je entomologinja, arahnologinja i taksonomistica pauka. Opisala je preko 400 novih vrsta pauka, uglavnom iz Australije.[1] Porijeklom je iz Pforzheima u Njemačkoj.[2]


Obrazovanje i rad

Tapinesthis inermis (Araneae, Oonopidae), Arnaud Henrard, Rudy Jocqué, Barbara C. Baehr

Barbara Baehr stekla je i Staatsexamen i doktorat iz zoologije / ekologije na Sveučilištu u Tübingenu u Njemačkoj.

Od 1984. do 1998. je radila kao znanstvena suradnica u Bavarskoj državnoj zoološkoj zbirci u Münchenu u Njemačkoj. U to je vrijeme predavala i zoologiju beskičmenjaka na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu (LMU) od 1996. do 1998. godine, te izvodila izlete proučavanja pauka za studente.[3] Nakon nekoliko istraživačkih posjeta Australiji (Muzej zapadne Australije, Perth, 1994.; Muzej Queenslanda, Brisbane i Australski muzej, Sydney, 1999.), u siječnju 2000. je postala znanstveni novak u muzeju Queensland. Njezin rad ondje se fokusirao na interaktivni ključ potporodica pauka, a financirala ga je australska studija bioloških resursa.[3]

Njezino istraživanje bilo je fokusirano na taksonomiju obitelji Zodariidae,[4] Hersiliidae i Prodidomidae (od tada prebačene u Gnaphosidae kao potporodica Prodidominae).[1][4][5]

Publikacije

Filmografija

  • The Nature of Things (TV Series documentary). Herself – Queensland Museum
  • Tarantula: Australia's King of Spiders (2005) ... Herself – Queensland Museum[6]

Izvori