Razlika između inačica stranice »Banteay Kdei«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{UNESCO-svjetska baština | |||
|ime mjesta = Angkor | |ime mjesta = Angkor | ||
|slika = Banteay Kdei 7.jpg | |slika = Banteay Kdei 7.jpg | ||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
* Michael Freeman i Claude Jacques, ''[http://books.google.com/books?id=diQ2PwAACAAJ Ancient Angkor]'', River Books, Bangkok, 1999., {{ISBN|974-8225-27-5}}. | * Michael Freeman i Claude Jacques, ''[http://books.google.com/books?id=diQ2PwAACAAJ Ancient Angkor]'', River Books, Bangkok, 1999., {{ISBN|974-8225-27-5}}. | ||
Trenutačna izmjena od 08:58, 13. svibnja 2022.
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Banteay Kdei (kmerski za "Citadela prostorija"[1]), poznat i kao Citadela monaških ćelija[2], je kmerski budistički hram u Angkoru, Kambodža. Izgradio ga je kralj Jayavarman VII. sredinom 12. stoljeća u stilu hrama Bayon, sličan obližnjem hramu Preah Khan, ali manji i jednostavniji.
Hram se nalazi 600 m jugoistočno od hrama Ta Prohm i 3 km istočno od grada Angkor Thoma. Sastoji se od tri kvadratična obzida, jedan unutar drugog (700 x 300, 320 x 300 i 65 x 50 m), s portalima (gopura) te dvije koncentrične galerije i dvorište s "knjižnicama" i svetištem (36 x 30 m) iznad kojeg se uzdižu tornjevi (prasat). Na njegovoj istočnoj strani nalazi se ritualni budistički bazen za kupanje Srah Srang, promjera 700 x 300 m, iz 10. stoljeća.
U hramu je sve do 1960-ih bio smješten budistički samostan koji je danas poprilično propao zbog pogreške u gradnji i lošeg kvaliteta pješčenjaka od kojega je izgrađen hram. Trenutačno su u tijeku radovi na njegovoj obnovi.
Od 1992. godine, Banteay Kdei je, kao dio Angkora, na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
Tlocrt hrama 
Istočna vanjska gopura 
Unutrašnjost drugog obzida 
Gopura svetišta
Izvori
- ↑ Maurice Glaize, The Monuments of The Angkor Group (pdf). Banteay Kdei. site-archeologique-khmer.org. str. 10., 149.–152.
- ↑ David Stanford, Angkor, Fances Lincoln ltd. str. 56.–. ISBN 9780711230446. Retrieved 1 June 2011.
- Michael Freeman i Claude Jacques, Ancient Angkor, River Books, Bangkok, 1999., ISBN 974-8225-27-5.
- Luca Invernizzi Tettoni i Thierry Zéphir, Angkor. A Tour of the Monuments, Archipelago Press, Singapur 2004., ISBN 981-4068-73-X.
| ||||||||||||
