Razlika između inačica stranice »Tramvajski promet u Dubrovniku«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file->datoteka)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 21: Redak 21:


== Povijest ==
== Povijest ==
[[File:Dubrovnik Tram-10 Veza-Lapad Pile 1952.jpg|thumb|left|Tramvaj na Pilama 1952.]]
[[Datoteka:Dubrovnik Tram-10 Veza-Lapad Pile 1952.jpg|thumb|left|Tramvaj na Pilama 1952.]]
Gradnjom [[Uskotračna željeznica|uskotračne pruge]] [[Željeznička pruga Bosanski Brod – Sarajevo‎|Brod – Bosanski Brod – Doboj – Sarajevo]] te [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče‎|Sarajevo – Metković (Ploče)]], kao i [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika|pruge Gabela – Zelenika]] (s odvojkom prema Dubrovniku), Dubrovnik dobiva na značaju u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Izgradnja pruge je potakla i ideju o povezivanju Gruža i Pila, a obzirom da je Gruž u to vrijeme bio [[luka]] ali i periferija grada. Prva pretpostavka za ostvarenje ove ideje bila je izgradnja i početak rada [[Elektrana|elektrane]] u Dubrovniku 1. lipnja 1901. Već 1905. je osnovan Odbor za gradnju električnog tramvaja. Gradnja je napravljena (za to vrijeme) u rekordnom roku od 48 radnih dana. Širina kolosijeka bila je 760 mm. Od tvrtke "Grazer Wagonen und Maschinenfabrik" iz [[Graz]]a nabavljeno je pet motornih kola (označenih brojevima od 1 do 5), tri zatvorene prikolice (označene brojevima 21, 22 i 23) te kolni ormar i kolni slog.<ref name="100 godina dubrovačkog tramvaja"/>
Gradnjom [[Uskotračna željeznica|uskotračne pruge]] [[Željeznička pruga Bosanski Brod – Sarajevo‎|Brod – Bosanski Brod – Doboj – Sarajevo]] te [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče‎|Sarajevo – Metković (Ploče)]], kao i [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika|pruge Gabela – Zelenika]] (s odvojkom prema Dubrovniku), Dubrovnik dobiva na značaju u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Izgradnja pruge je potakla i ideju o povezivanju Gruža i Pila, a obzirom da je Gruž u to vrijeme bio [[luka]] ali i periferija grada. Prva pretpostavka za ostvarenje ove ideje bila je izgradnja i početak rada [[Elektrana|elektrane]] u Dubrovniku 1. lipnja 1901. Već 1905. je osnovan Odbor za gradnju električnog tramvaja. Gradnja je napravljena (za to vrijeme) u rekordnom roku od 48 radnih dana. Širina kolosijeka bila je 760 mm. Od tvrtke "Grazer Wagonen und Maschinenfabrik" iz [[Graz]]a nabavljeno je pet motornih kola (označenih brojevima od 1 do 5), tri zatvorene prikolice (označene brojevima 21, 22 i 23) te kolni ormar i kolni slog.<ref name="100 godina dubrovačkog tramvaja"/>


Redak 44: Redak 44:


==Vanjske poveznice ==
==Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Trams in Dubrovnik}}
 
* [http://www.dubrovacki-tramvaj.com/ Dubrovački tramvaj]
* [http://www.dubrovacki-tramvaj.com/ Dubrovački tramvaj]
* [http://tehnicki-muzej.hr/hr/odjeli/promet,7.html?item=95 Dubrovački tramvaj u Tehničkom muzeju u Zagrebu]
* [http://tehnicki-muzej.hr/hr/odjeli/promet,7.html?item=95 Dubrovački tramvaj u Tehničkom muzeju u Zagrebu]

Trenutačna izmjena od 07:48, 13. svibnja 2022.

Sinnbild Straßenbahn.svg
Tramvajski promet u Dubrovniku
slika
Dubrovački tramvaj oko 1912.
Opće informacije
Država Hrvatska
Grad Dubrovnik
Otvaranje 22. prosinca 1910.
Ukidanje 20. ožujka 1970.
Infrastruktura
Širina kolosijeka 760 mm
Depoi 1
Operacija
Linije 2
Portal Portal.svg Tramvajski promet

Električni tramvaj u Dubrovniku prometovao je od 1910. do 1970. Vozio je na relaciji Pile - Gruž (koji u vrijeme pokretanja tramvaja nije bio sastavni dio Dubrovnika) i Pile - Lapad, koja je naknadno izgrađena 1928. Bio je to jedini tramvaj koji je prometovao u Dalmaciji[1].

Povijest

Tramvaj na Pilama 1952.

Gradnjom uskotračne pruge Brod – Bosanski Brod – Doboj – Sarajevo te Sarajevo – Metković (Ploče), kao i pruge Gabela – Zelenika (s odvojkom prema Dubrovniku), Dubrovnik dobiva na značaju u tadašnjoj Austro-Ugarskoj. Izgradnja pruge je potakla i ideju o povezivanju Gruža i Pila, a obzirom da je Gruž u to vrijeme bio luka ali i periferija grada. Prva pretpostavka za ostvarenje ove ideje bila je izgradnja i početak rada elektrane u Dubrovniku 1. lipnja 1901. Već 1905. je osnovan Odbor za gradnju električnog tramvaja. Gradnja je napravljena (za to vrijeme) u rekordnom roku od 48 radnih dana. Širina kolosijeka bila je 760 mm. Od tvrtke "Grazer Wagonen und Maschinenfabrik" iz Graza nabavljeno je pet motornih kola (označenih brojevima od 1 do 5), tri zatvorene prikolice (označene brojevima 21, 22 i 23) te kolni ormar i kolni slog.[1]

Pogodbu između Općine i Dubrovačke električne željeznice potpisali su za Općinu dr. Ivo Degiulli i dr. Mato Gracić, a od strane DEŽ-e predstavnici Luko Bona i Mato Šarić. Ugovor je odobrilo Općinsko vijeće 16. III. 1913., a dokument je ovjerio Zemaljski odbor Dalmacije u Zadru 1. VIII. 1913.

Prometovanje tramvaja

Promet je pušten u pogon 22. prosinca 1910. Postojale su dvije tramvajske linije: Linija br. 1 - od Pila do kolodvora (željezničke stanice) te od Pila do Lapada (Linija br. 2). U motorna kola putnici su ulazili na stražnjoj, a izlazili na prednjoj platformi, dok su u prikolicu su ulazili sa svih strana.

Uoči Prvog svjetskog rata postojala je zamisao da se pruga produži od Pila do Ploča. Bila su osigurana i znatna sredstva za to, međutim, ta zamisao nikada nije realizirana[2].

Zanimljivosti vezane za dubrovački tramvaj su da je od samog početka prometovanja postojao je i vagon za poštu, a mogle su se naručiti i posebne tramvajske vožnje izvan voznog reda.[2]

Kraj prometovanja

Motorna kola i otvorena prikolica u Tehničkom muzeju u Zagrebu

Uslijed dotrajalosti i otkazivanja kočnica, 7. ožujka 1970. dogodila se prometna nesreća u kojoj je tramvaj garažnog broja 5 iskočio iz tračnica. Tom prilikom poginuo je jedan putnik, a četrnaest ih je bilo ozlijeđeno. Dva dana nakon nesreće promet na relaciji Pile – Bolnica je obustavljen, a 20. ožujka iste godine tramvajski promet u Dubrovniku je potpuno obustavljen.[3]

Jedna garnitura motornih kola (br. 7) s otvorenom prikolicom (br. 23) iz 1912. danas je izložena u Tehničkom muzeju u Zagrebu. U tramvajskom muzeju u Grazu izložena je obnovljena prikolica/ bajvagen br. 25, a motorna kola br. 1 stoje spremljena u skladištu u Ferlachu. U trenutku pisanja ovog teksta (2020.) još ne postoje planovi o obnovi ovih kola. Motorna kola br. 10 i dvije prikolice (br 27 i 28) neko su vrijeme obnovljeni služili kao ukras kafića u Cavtatu. Danas su u lošem stanju.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Dobrodošli u Dubrovnik, zima 2010./11., 100 godina dubrovačkog tramvaja, TZ grada Dubrovnika, 2009., ISSN 1334-160X, str. 17.
  2. 2,0 2,1 Priče iz knjige „Dubrovački spomenar“ Vedrana Benića: Dubrovački tramvaj Pristupljeno 29. studenoga 2013.
  3. Prije 43 godine dogodila se najteža nesreća u povijesti dubrovačkog tramvaja Pristupljeno 7. ožujka 2013.

Vanjske poveznice


LogoOV.png Nedovršeni članak Tramvajski promet u Dubrovniku koji govori o željezničkom prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.