Banderij: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Banderij''' (iz novolat. banderium; nje. ''Banderien'', mađ. ''banderiális hadsereg'', srp. ''бандерија'', slovački: ''bandérium'', rum. ''banderium'') je pojam kojim označavamo [[banderij (zastava)|vojničku]] [[zastava|zastavu]] [[feudalizam|feudalaca]] ili feudalčev [[konjaništvo|konjanički]] odred. <ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3376 Hrvatski obiteljski leksikon] ''banderij'' (pristupljeno 13. veljače 2017.)</ref><ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/10675/ Proleksis] ''banderij'' (pristupljeno 13. veljače 2017.)</ref><ref name="UMIZ">[https://web.archive.org/web/20071026003038/http://www.umiz.at/geschichte/geschichte4.html Die rechtilche Stellung der Wächter] Unterwart: UMIZ - Ungarisches Medien und Informationszentrum (nje.)</ref><ref name="proleksis"/> | |||
Pojam banderija poznat je u vojnoj povijesti [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarske]] države. Činila ga je skupina od 400 konjanika, pola od kojih su bili [[husari]], pola teški konjanici [[kirasiri]]. Feudalci su te konjanike bili obvezni pridati kraljevim postrojbama, a nastupale su pod zastavom svog feudalca (banderijem). Kraljevski banderij brojio je 1000 vojnika; postojali su i banderiji ustrojeni od predijalaca s crkvenih posjeda.<ref name="UMIZ"/> | Pojam banderija poznat je u vojnoj povijesti [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarske]] države. Činila ga je skupina od 400 konjanika, pola od kojih su bili [[husari]], pola teški konjanici [[kirasiri]]. Feudalci su te konjanike bili obvezni pridati kraljevim postrojbama, a nastupale su pod zastavom svog feudalca (banderijem). Kraljevski banderij brojio je 1000 vojnika; postojali su i banderiji ustrojeni od predijalaca s crkvenih posjeda.<ref name="UMIZ"/> | ||
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 07:35
Banderij (iz novolat. banderium; nje. Banderien, mađ. banderiális hadsereg, srp. бандерија, slovački: bandérium, rum. banderium) je pojam kojim označavamo vojničku zastavu feudalaca ili feudalčev konjanički odred. [1][2][3][2]
Pojam banderija poznat je u vojnoj povijesti hrvatsko-ugarske države. Činila ga je skupina od 400 konjanika, pola od kojih su bili husari, pola teški konjanici kirasiri. Feudalci su te konjanike bili obvezni pridati kraljevim postrojbama, a nastupale su pod zastavom svog feudalca (banderijem). Kraljevski banderij brojio je 1000 vojnika; postojali su i banderiji ustrojeni od predijalaca s crkvenih posjeda.[3]
Žigmund Luksemburški je obvezao 1435. sve zemljoposjednike na davanje banderija, koji su veličinom odgovarali njihovu posjedu. Bili su obvezani i prelati i magnati. Broj obveznika proširio je Ladislav V.. Vladislav II. Jagelović je obnovio zakone o banderijima. Nakon Mohačke bitke 1526. banderiji su bili skoro sasvim uništeni, i spali su na veličinu od 10 do 12 jahača. Od 1601. su gospodari čiji su banderiji bili slabiji od 50 jahača pristupiti u županijske banderije. Tijekom ratova s Osmanlijama banderijske su odredbe postupno nestale i ostalo je samo ime za konjaničke postrojbe koje su davale županije.[3][2]
Banderijalni sustav zamijenio je donacionalno-feudalni i patrimonijalni sustav u 14. stoljeću, kad su vladali Anžuvinci. Njime se pravo nasljedstva, koje je dotad bilo samo za sinove i u slučaju izumiranja muške loze vlasnika (ili veleizdaje), proširilo na na kćeri. Dotad je zemlja koja je bila vladarevo privatno vlasništvo a darovana feudalcu vraćala se vladaru. prošireno i na kćeri. Uvjet zadržavanja prava uživanja posjeda bila je vojna služba s vlastitim postrojbama (banderijima). [4]
Vidi[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ Hrvatski obiteljski leksikon banderij (pristupljeno 13. veljače 2017.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Proleksis banderij (pristupljeno 13. veljače 2017.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Die rechtilche Stellung der Wächter Unterwart: UMIZ - Ungarisches Medien und Informationszentrum (nje.)
- ↑ Proleksis donacionalno-feudalni sustav Objavljeno: 22. lipnja 2012. (pristupljeno 13. veljače 2017.)