Razlika između inačica stranice »Testiranje nuklearnog oružja«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
m (file->datoteka)
 
(Nisu prikazane 3 međuinačice istog suradnika)
Redak 5: Redak 5:
'''Testiranje nuklearnog oružja''' odnosi se na pokuse koje izvodi vojska ili vlada neke države kako bi utvrdila učinkovitost i razornu moć [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Tijekom 20. stoljeća, većina država koja je razvila nuklearna oružja ih je i testirala. Testovi otkrivaju kako ta oružja funkcioniraju pod različitim okolnostima te kako se strukture ponašaju kada se nađu u radijusu eksplozije. Također, nuklearno testiranje je često bio dokaz znanstvene i vojne snage neke države, radi potrebe zastrašivanja suparnika, te su stoga i mnogi testovi bili političke prirode.  
'''Testiranje nuklearnog oružja''' odnosi se na pokuse koje izvodi vojska ili vlada neke države kako bi utvrdila učinkovitost i razornu moć [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Tijekom 20. stoljeća, većina država koja je razvila nuklearna oružja ih je i testirala. Testovi otkrivaju kako ta oružja funkcioniraju pod različitim okolnostima te kako se strukture ponašaju kada se nađu u radijusu eksplozije. Također, nuklearno testiranje je često bio dokaz znanstvene i vojne snage neke države, radi potrebe zastrašivanja suparnika, te su stoga i mnogi testovi bili političke prirode.  


Prvo nuklearno oružje detonirale su [[Sjedinjene Američke Države]] u Novom Meksiku 16. srpnja 1945., u tzv. [[Trinity test]]u, čija je snaga imala ekvivalent 20 [[kilotona]]. Prva [[hidrogenska bomba]], nazvana "[[Ivy Mike|Mike]]", testirana je na atolu [[Enewetak]],  [[Maršalovi Otoci]], 1. studenog 1952., a izvele su ga također SAD. Najsnažnije nuklearno oružje ikada testirano bila ja tzv. "[[Car bomba]]" koju je izradio [[Sovjetski Savez|SSSR]] i bacio iznad [[Novaja Zemlja|Novaje Zemlje]] 30. listopada 1961., čija je snaga imala ekvivalent 50 megatona.<ref>{{cite web|url=https://www.express.hr/life/sve-nuklearne-eksplozije-u-svijetu-od-1945-godine-22885 |title=Sve nuklearne eksplozije u svijetu - od 1945. godine |publisher=[[Hrvatski internetski portali#E|Express.hr]] |first=Martina |last=Japec Martinko |date=13. rujna 2019 |accessdate=21. rujna 2019.}}</ref>
Prvo nuklearno oružje detonirale su [[Sjedinjene Američke Države]] u Novom Meksiku 16. srpnja 1945., u tzv. [[Trinity test]]u, čija je snaga imala ekvivalent 20 [[kilotona]]. Prva [[hidrogenska bomba]], nazvana "[[Ivy Mike|Mike]]", testirana je na atolu [[Enewetak]],  [[Maršalovi Otoci]], 1. studenog 1952., a izvele su ga također SAD. Najsnažnije nuklearno oružje ikada testirano bila ja tzv. "[[Car bomba]]" koju je izradio [[Sovjetski Savez|SSSR]] i bacio iznad [[Novaja Zemlja|Novaje Zemlje]] 30. listopada 1961., čija je snaga imala ekvivalent 50 megatona.<ref>{{Citiranje web|url=https://www.express.hr/life/sve-nuklearne-eksplozije-u-svijetu-od-1945-godine-22885 |title=Sve nuklearne eksplozije u svijetu - od 1945. godine |publisher=[[Hrvatski internetski portali#E|Express.hr]] |first=Martina |last=Japec Martinko |date=13. rujna 2019 |accessdate=21. rujna 2019.}}</ref>


1963., tri ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], SAD, SSSR) od četiri ([[Francuska]]) [[Nuklearne sile|nuklearnih država]], kao i mnoge države bez nuklearnog naoružanja, potpisalo je Povelju o ograničavanju nuklearnog testiranja, čime su se obvezale da neće testirati ta oružja u atmosferi, pod vodom ili u svemiru. Podzemni nuklearni testovi su pak dozvoljeni. Francuska je nastavila sa atmosferskim testiranjem sve do 1974., Kina čak i do 1980. Oni nisu nikada potpisali povelju. <ref>{{cite web| publisher=U.S. Department of State|url=http://www.state.gov/t/isn/4797.html|title=Treaty Banning Nuclear Weapon Tests in the Atmosphere, in Outer Space and Under Water|date=10. listopada 1963|accessdate=16. lipnja 2013}}</ref>
1963., tri ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], SAD, SSSR) od četiri ([[Francuska]]) [[Nuklearne sile|nuklearnih država]], kao i mnoge države bez nuklearnog naoružanja, potpisalo je Povelju o ograničavanju nuklearnog testiranja, čime su se obvezale da neće testirati ta oružja u atmosferi, pod vodom ili u svemiru. Podzemni nuklearni testovi su pak dozvoljeni. Francuska je nastavila sa atmosferskim testiranjem sve do 1974., Kina čak i do 1980. Oni nisu nikada potpisali povelju. <ref>{{Citiranje web| publisher=U.S. Department of State|url=http://www.state.gov/t/isn/4797.html|title=Treaty Banning Nuclear Weapon Tests in the Atmosphere, in Outer Space and Under Water|date=10. listopada 1963|accessdate=16. lipnja 2013}}</ref>


Podzemni testovi su nastavljeni u SAD-u sve do 1992. (godini u kojoj su testirali nuklearno oružje po zadnji put), u SSSR-u do 1990., u UK do 1991., a u Francuskoj i Kini do 1996. Nakon potpisivanja Povelje o dalekosežnoj zabrani testiranja 1996., sve te države su se obvezale da će prekinuti nuklearno testiranje. Dvije nuklearne sile koje istu nisu potpisale - [[Indija]] i [[Pakistan]] - su zasad zadnji poznati test izvele 1998. U modernom razdoblju, posljednje nuklearno testiranje izvela je [[Demokratska Narodna Republika Koreja|Sjeverna Koreja]] u veljači 2013. Ista država je tako jedina koja još testira nuklearno oružje te planira testove sa raketama koje mogu nositi isto. <ref name="2013Missile">{{cite web | url=http://www.usnews.com/news/world/articles/2013/01/24/after-un-acts-nkorea-vows-to-beef-up-nukes | title=N. Korea Warns of Nuke Test, More Rocket Launches | work=U.S. News and World Report | date=24. januar 2013 | accessdate=16. jun 2013 | author=Kim, Hyung-Jin}}</ref>
Podzemni testovi su nastavljeni u SAD-u sve do 1992. (godini u kojoj su testirali nuklearno oružje po zadnji put), u SSSR-u do 1990., u UK do 1991., a u Francuskoj i Kini do 1996. Nakon potpisivanja Povelje o dalekosežnoj zabrani testiranja 1996., sve te države su se obvezale da će prekinuti nuklearno testiranje. Dvije nuklearne sile koje istu nisu potpisale - [[Indija]] i [[Pakistan]] - su zasad zadnji poznati test izvele 1998. U modernom razdoblju, posljednje nuklearno testiranje izvela je [[Demokratska Narodna Republika Koreja|Sjeverna Koreja]] u veljači 2013. Ista država je tako jedina koja još testira nuklearno oružje te planira testove sa raketama koje mogu nositi isto. <ref name="2013Missile">{{Citiranje web | url=http://www.usnews.com/news/world/articles/2013/01/24/after-un-acts-nkorea-vows-to-beef-up-nukes | title=N. Korea Warns of Nuke Test, More Rocket Launches | work=U.S. News and World Report | date=24. januar 2013 | accessdate=16. jun 2013 | author=Kim, Hyung-Jin}}</ref>


==Vrste==
==Vrste==
Redak 17: Redak 17:
*'''Atmosfersko''' testiranje odnosi se na eksplozije koje se odigravaju u Zemljinoj [[atmosfera|atmosferi]]. Tradicionalno su se odvijale na tornjevima, balonima, otocima ili su bombe bačene iz zrakoplova. Nuklearne eksplozije koje su dovoljno blizu tlu da povuku sitne čestice, pijesak i otpad u [[oblak gljiva]] mogu generirati [[nuklearne padaline]] zbog [[radioaktivnost|radijacije]] otpada.
*'''Atmosfersko''' testiranje odnosi se na eksplozije koje se odigravaju u Zemljinoj [[atmosfera|atmosferi]]. Tradicionalno su se odvijale na tornjevima, balonima, otocima ili su bombe bačene iz zrakoplova. Nuklearne eksplozije koje su dovoljno blizu tlu da povuku sitne čestice, pijesak i otpad u [[oblak gljiva]] mogu generirati [[nuklearne padaline]] zbog [[radioaktivnost|radijacije]] otpada.


*'''Podzemno''' testiranje odnosi se na nuklearno testiranje koje se odvija ispod površine Zemlje, na različitim dubinama. Podzemne detonacije bile su najčešća vrsta testiranja SAD-a i SSSR-a tijekom [[hladni rat|hladnog rata]]; ostalo testiranje zabranila je povelja o ograničavanju istih 1963. Kada je eksplozija potpuno obuzdana, izbacuje zanemarivu količinu škarta. Ipak, mogu katkad probiti i na površinu, te dovesti do značajne količine nuklearne padaline, te i do seizmološke aktivnosti.<ref>*{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/wmd/systems/nuke-testing.htm|title="Underground Nuclear Weapons Testing" (Globalsecurity.org)|accessdate=16. jun 2013}}*{{Citiranje knjige|title=The Containment of Underground Nuclear Explosions|url=http://www.nv.doe.gov/library/publications/historical/OTA-ISC-414.pdf|format=PDF|publisher=U.S. Government Printing Office|month=October | year=1989|location=Washington, D.C.|author=U.S. Congress, Office of Technology Assessment}}</ref> 1976., SAD i SSSR su ograničili količinu podzemnih testova na maksimalno 150 kilotona.  
*'''Podzemno''' testiranje odnosi se na nuklearno testiranje koje se odvija ispod površine Zemlje, na različitim dubinama. Podzemne detonacije bile su najčešća vrsta testiranja SAD-a i SSSR-a tijekom [[hladni rat|hladnog rata]]; ostalo testiranje zabranila je povelja o ograničavanju istih 1963. Kada je eksplozija potpuno obuzdana, izbacuje zanemarivu količinu škarta. Ipak, mogu katkad probiti i na površinu, te dovesti do značajne količine nuklearne padaline, te i do seizmološke aktivnosti.<ref>*{{Citiranje web|url=http://www.globalsecurity.org/wmd/systems/nuke-testing.htm|title="Underground Nuclear Weapons Testing" (Globalsecurity.org)|accessdate=16. jun 2013}}*{{Citiranje knjige|title=The Containment of Underground Nuclear Explosions|url=http://www.nv.doe.gov/library/publications/historical/OTA-ISC-414.pdf|format=PDF|publisher=U.S. Government Printing Office|month=October | year=1989|location=Washington, D.C.|author=U.S. Congress, Office of Technology Assessment}}</ref> 1976., SAD i SSSR su ograničili količinu podzemnih testova na maksimalno 150 kilotona.  


*'''Egzoatmosfersko''' testiranje odnosi se na testiranje iznad atmosfere. Nuklearno oružje pritom uzdignu rakete. Kao posljedica, katkad mogu stvoriti [[nuklearni elektromagnetski puls]] (NEMP), koji nabija čestice širom hemisfere i dovodi do efekta aurore. Najpoznatiji američki egzoatmosferski test je ''[[Starfish Prime]]'' iz 1963.
*'''Egzoatmosfersko''' testiranje odnosi se na testiranje iznad atmosfere. Nuklearno oružje pritom uzdignu rakete. Kao posljedica, katkad mogu stvoriti [[nuklearni elektromagnetski puls]] (NEMP), koji nabija čestice širom hemisfere i dovodi do efekta aurore. Najpoznatiji američki egzoatmosferski test je ''[[Starfish Prime]]'' iz 1963.
Redak 42: Redak 42:


==Povijest==
==Povijest==
Prvo testiranje nuklearnog oružja izveo je SAD kraj [[Alamogordo|Alamogorda]], [[Novi Meksiko]], [[16. srpnja]] 1945., u sklopu tzv. [[Projekt Manhattan|projekta Manhattan]], kada je dobio šifru "[[Trinity test|Trinity]]". Izvorna zamisao bila je da se potvrdi je li moguće izazvati snažnu eksploziju [[Nuklearno oružje|atomskim oružjem]], kao i da se procijene razmjeri i učinci atomske eksplozije prije upotrebe protiv [[Japan]]a. Ipak, znanstvenici tada još uvijek nisu znali za [[nuklearne padaline]] i ine posljedice zračenja, sve do [[Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija|atomskog bombardiranja Hiroshime i Nagasakija]]. U Hiroshimi je od eksplozije preminulo 118.661 ljudi, a u Nagasakiju 74.000.<ref>{{cite news|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|title=1945: US drops atomic bomb on Hiroshima|date=6. kolovoza 2005|accessdate=15. juni 2013|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/6/newsid_3602000/3602189.stm}}</ref>
Prvo testiranje nuklearnog oružja izveo je SAD kraj [[Alamogordo|Alamogorda]], [[Novi Meksiko]], [[16. srpnja]] 1945., u sklopu tzv. [[Projekt Manhattan|projekta Manhattan]], kada je dobio šifru "[[Trinity test|Trinity]]". Izvorna zamisao bila je da se potvrdi je li moguće izazvati snažnu eksploziju [[Nuklearno oružje|atomskim oružjem]], kao i da se procijene razmjeri i učinci atomske eksplozije prije upotrebe protiv [[Japan]]a. Ipak, znanstvenici tada još uvijek nisu znali za [[nuklearne padaline]] i ine posljedice zračenja, sve do [[Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija|atomskog bombardiranja Hiroshime i Nagasakija]]. U Hiroshimi je od eksplozije preminulo 118.661 ljudi, a u Nagasakiju 74.000.<ref>{{Citiranje novina|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|title=1945: US drops atomic bomb on Hiroshima|date=6. kolovoza 2005|accessdate=15. juni 2013|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/6/newsid_3602000/3602189.stm}}</ref>


[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je izveo šest nuklearnih testiranja prije nego li je SSSR razvio svoju atomsku bombu ([[RDS-1]]) i testirao je 29. kolovoza 1949. Tada nijedna od te dvije države nije imala mnogo atomskog oružja pa su testiranja bila oskudna i sa dugim razmacima. Do 1950-ih, SAD je već razvio standardni teritorij za testiranje oružja u [[Nevada|Nevadi]] kao i na [[Maršalovi Otoci|Maršalovim otocima]]. SSSR je uglavnom testirao u [[Kazahstan]]u.<ref>{{cite news|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|title=Soviet nuclear tests leave Kazakh fallout|date=6. septembar 2009|accessdate=15. juni 2013|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/8236431.stm}}</ref> Ipak, tijekom [[hladni rat|hladnog rata]], obje su zemlje počele ubrzano razvijati svoj program te su testirale na stotine bombi u drugoj polovici 20. st.  
[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je izveo šest nuklearnih testiranja prije nego li je SSSR razvio svoju atomsku bombu ([[RDS-1]]) i testirao je 29. kolovoza 1949. Tada nijedna od te dvije države nije imala mnogo atomskog oružja pa su testiranja bila oskudna i sa dugim razmacima. Do 1950-ih, SAD je već razvio standardni teritorij za testiranje oružja u [[Nevada|Nevadi]] kao i na [[Maršalovi Otoci|Maršalovim otocima]]. SSSR je uglavnom testirao u [[Kazahstan]]u.<ref>{{Citiranje novina|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|title=Soviet nuclear tests leave Kazakh fallout|date=6. septembar 2009|accessdate=15. juni 2013|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/8236431.stm}}</ref> Ipak, tijekom [[hladni rat|hladnog rata]], obje su zemlje počele ubrzano razvijati svoj program te su testirale na stotine bombi u drugoj polovici 20. st.  


[[Image:Bravo fallout2.png|250px|left|thumb|[[Castle Bravo]] eksplozija, na Maršalovim otocima, je izmakla kontroli te su nuklearne padaline 1954. raspršile opasnu količinu radijacije nad područjem od preko 150 km, pa i na naseljenim otocima]]
[[Image:Bravo fallout2.png|250px|left|thumb|[[Castle Bravo]] eksplozija, na Maršalovim otocima, je izmakla kontroli te su nuklearne padaline 1954. raspršile opasnu količinu radijacije nad područjem od preko 150 km, pa i na naseljenim otocima]]
Redak 58: Redak 58:
Miroljubivi nuklearni pokusi izvođeni su radi kopanja kanala ili umjetnih luka, ili kako bi se stimulirala područja na kojima leži plin i nafta. Ipak, ti su pokusi na kraju zaustavljeni zbog opasnosti od zagađenja okoliša.<ref name="Proving Grounds 2005">[[#Mariner|Mariner & Piehler 2009.]], 419</ref>
Miroljubivi nuklearni pokusi izvođeni su radi kopanja kanala ili umjetnih luka, ili kako bi se stimulirala područja na kojima leži plin i nafta. Ipak, ti su pokusi na kraju zaustavljeni zbog opasnosti od zagađenja okoliša.<ref name="Proving Grounds 2005">[[#Mariner|Mariner & Piehler 2009.]], 419</ref>


Nuklearni pokusi se često koriste za političke svrhe. Jedan primjer je detonacija najsnažnije nuklearne bombe ikada stvorene, tzv. [[Car bomba|Car bombe]], koja je imala 50 megatona. Detonirao ju je SSSR 1961. Ovo oružje je preveliko da bi se koristilo protiv neke vojne mete, te se smatra da je takav prototip bio jedini primjerak uopće izrađen u SSSR-u.<ref>{{cite web| publisher=bbc.co.uk| author=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/30/newsid_3666000/3666785.stm| title=1961: World condemns Russia's nuclear test| date=30. listopada 2005| accessdate=11. svibnja 2013}}</ref>
Nuklearni pokusi se često koriste za političke svrhe. Jedan primjer je detonacija najsnažnije nuklearne bombe ikada stvorene, tzv. [[Car bomba|Car bombe]], koja je imala 50 megatona. Detonirao ju je SSSR 1961. Ovo oružje je preveliko da bi se koristilo protiv neke vojne mete, te se smatra da je takav prototip bio jedini primjerak uopće izrađen u SSSR-u.<ref>{{Citiranje web| publisher=bbc.co.uk| author=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/30/newsid_3666000/3666785.stm| title=1961: World condemns Russia's nuclear test| date=30. listopada 2005| accessdate=11. svibnja 2013}}</ref>


Prema nekim procjenama, ostatci nuklearnog otpada uzrokovani takvim testiranjima doveli su do obolijevanja od raka i smrti 17.000 Amerikanaca u drugoj polovici 20. stoljeća.<ref>{{cite web| publisher=bbc.co.uk| author=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/1849471.stm| title=US counts nuclear test toll| date=1. ožujka 2002| accessdate=11. svibnja 2013}}</ref> Mnogi se stoga protive daljnjim nuklearnim pokusima jer izazivaju utrku u naoružanju s jedne strane, te zagađuju okoliš s druge.  
Prema nekim procjenama, ostatci nuklearnog otpada uzrokovani takvim testiranjima doveli su do obolijevanja od raka i smrti 17.000 Amerikanaca u drugoj polovici 20. stoljeća.<ref>{{Citiranje web| publisher=bbc.co.uk| author=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/1849471.stm| title=US counts nuclear test toll| date=1. ožujka 2002| accessdate=11. svibnja 2013}}</ref> Mnogi se stoga protive daljnjim nuklearnim pokusima jer izazivaju utrku u naoružanju s jedne strane, te zagađuju okoliš s druge.  


<gallery>
<gallery>
Redak 70: Redak 70:


==Nuklearni pokusi po državama==
==Nuklearni pokusi po državama==
[[File:Rael Nuclear use locations world map.png|250px|right|thumb|Preko 2.000 nuklearnih pokusa je izvedeno do danas, u preko tucet različitih lokacija diljem svijeta.]]
[[Datoteka:Rael Nuclear use locations world map.png|250px|right|thumb|Preko 2.000 nuklearnih pokusa je izvedeno do danas, u preko tucet različitih lokacija diljem svijeta.]]
[[File:Operation Crossroads Baker Edit.jpg|250px|right|thumb|[[Operacija Crossroads]], američki nuklearni pokus kraj atola Bikini 1946.]]
[[Datoteka:Operation Crossroads Baker Edit.jpg|250px|right|thumb|[[Operacija Crossroads]], američki nuklearni pokus kraj atola Bikini 1946.]]


Nuklearne sile su izvele preko 2.000 nuklearnih pokusa u drugoj polovici 20. st. a Sjeverna Koreja tri do 2013.:
Nuklearne sile su izvele preko 2.000 nuklearnih pokusa u drugoj polovici 20. st. a Sjeverna Koreja tri do 2013.:


* '''[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]''': 1.054 pokusa po službenim podacima. Lokacije su bile: [[Nevada]], Maršalovi otoci, [[Amchitka]] [[Aljaska|Alaska]], [[Colorado]], [[Mississippi]], i [[Novi Meksiko]].<ref>{{cite web|url=http://nuclearweaponarchive.org/Usa/Tests/index.html |title=Gallery of U.S. Nuclear Tests |publisher=Nuclearweaponarchive.org |date= |accessdate=2010-10-21}}</ref> Bilo je i nekoliko testiranja nad ljudima: [[Operacija Buster-Jangle]] je 1951. uključila 2.796 američkih vojnika koji su promatrali nuklearnu eksploziju sa udaljenosti od 11 km. Nakon detonacije, 883 vojnika je po naredbi bilo prisiljeno otići tek 450 metara udaljenosti od epicentra eksplozije kako bi se utvrdili utjecaji radijacije na ljude.
* '''[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]''': 1.054 pokusa po službenim podacima. Lokacije su bile: [[Nevada]], Maršalovi otoci, [[Amchitka]] [[Aljaska|Alaska]], [[Colorado]], [[Mississippi]], i [[Novi Meksiko]].<ref>{{Citiranje web|url=http://nuclearweaponarchive.org/Usa/Tests/index.html |title=Gallery of U.S. Nuclear Tests |publisher=Nuclearweaponarchive.org |date= |accessdate=2010-10-21}}</ref> Bilo je i nekoliko testiranja nad ljudima: [[Operacija Buster-Jangle]] je 1951. uključila 2.796 američkih vojnika koji su promatrali nuklearnu eksploziju sa udaljenosti od 11 km. Nakon detonacije, 883 vojnika je po naredbi bilo prisiljeno otići tek 450 metara udaljenosti od epicentra eksplozije kako bi se utvrdili utjecaji radijacije na ljude.
* '''[[Sovjetski Savez]]''': 715 nuklearna pokusa po službenim podacima,<ref>{{cite web|url=http://nuclearweaponarchive.org/Russia/Sovtestsum.html |title=Soviet Nuclear Test Summary |publisher=Nuclearweaponarchive.org |date= |accessdate=2010-10-21}}</ref> od kojih većina na sljedećim područjima: [[Semipalatinsk]], [[Novaja Zemlja]], [[Kazahstan]], [[Turkmenistan]] i [[Ukrajina]].  
* '''[[Sovjetski Savez]]''': 715 nuklearna pokusa po službenim podacima,<ref>{{Citiranje web|url=http://nuclearweaponarchive.org/Russia/Sovtestsum.html |title=Soviet Nuclear Test Summary |publisher=Nuclearweaponarchive.org |date= |accessdate=2010-10-21}}</ref> od kojih većina na sljedećim područjima: [[Semipalatinsk]], [[Novaja Zemlja]], [[Kazahstan]], [[Turkmenistan]] i [[Ukrajina]].  
* '''[[Francuska]]''': 210 nuklearna pokusa po službenim podacima, od toga 160 podzemna<ref>{{cite web|url=http://www.assemblee-nationale.fr/rap-oecst/essais_nucleaires/i3571.asp |title=N° 3571.- Rapport de MM. Christian Bataille et Henri Revol sur les incidences environnementales et sanitaires des essais nucléaires effectués par la France entre 1960 et 1996 (Office d'évaluation des choix scientifiques et technologiques) |publisher=Assemblee-nationale.fr |date= |accessdate=2010-10-21}}</ref>), na sljedećim lokacijama: [[Reggane]], [[In Ekker]] u [[Alžir|alžirskoj]] [[Sahara|Sahari]], [[Fangataufa]], [[Moruroa]] ([[Francuska Polinezija]]), [[Ben Wenif]] i [[Hammaguir]].
* '''[[Francuska]]''': 210 nuklearna pokusa po službenim podacima, od toga 160 podzemna<ref>{{Citiranje web|url=http://www.assemblee-nationale.fr/rap-oecst/essais_nucleaires/i3571.asp |title=N° 3571.- Rapport de MM. Christian Bataille et Henri Revol sur les incidences environnementales et sanitaires des essais nucléaires effectués par la France entre 1960 et 1996 (Office d'évaluation des choix scientifiques et technologiques) |publisher=Assemblee-nationale.fr |date= |accessdate=2010-10-21}}</ref>), na sljedećim lokacijama: [[Reggane]], [[In Ekker]] u [[Alžir|alžirskoj]] [[Sahara|Sahari]], [[Fangataufa]], [[Moruroa]] ([[Francuska Polinezija]]), [[Ben Wenif]] i [[Hammaguir]].
* '''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]''': 45 nuklearna pokusa (21 u [[Australija|Australiji]], te razni po [[Kiritimati]]ju na Indijskom oceanu, kao i zajednički nuklearni pokusi sa SAD-om u Nevadi.<ref>{{cite web |url=http://www.awe.co.uk/main_site/about_awe/history/timeline/1958/index.html |title=UK/US Agreement |publisher=Web.archive.org |date= |accessdate=2010-10-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070607112924/http://www.awe.co.uk/main_site/about_awe/history/timeline/1958/index.html |archivedate=7 lipnja 2007 }}</ref>
* '''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]''': 45 nuklearna pokusa (21 u [[Australija|Australiji]], te razni po [[Kiritimati]]ju na Indijskom oceanu, kao i zajednički nuklearni pokusi sa SAD-om u Nevadi.<ref>{{Citiranje web |url=http://www.awe.co.uk/main_site/about_awe/history/timeline/1958/index.html |title=UK/US Agreement |publisher=Web.archive.org |date= |accessdate=2010-10-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070607112924/http://www.awe.co.uk/main_site/about_awe/history/timeline/1958/index.html |archivedate=7 lipnja 2007 }}</ref>
* '''[[Narodna Republika Kina|Kina]]''': 45 nuklearna pokusa (23 atmosferska i 22 podzemna, kraj [[Lop Nor|Lop Nura]], u [[Malan]]u, [[Xinjiang]]u)<ref>[http://www.fas.org/nuke/guide/china/nuke/index.html Nuclear Weapons], see also [http://www.fas.org/nuke/guide/china/nuke/tests.htm Nuclear Weapons Test List]</ref><ref>[http://www.theepochtimes.com/n2/content/view/14535/ "Chinese Nuclear Tests Allegedly Cause 750,000 Deaths"] ''Epoch Times''. March 30, 2009.</ref>
* '''[[Narodna Republika Kina|Kina]]''': 45 nuklearna pokusa (23 atmosferska i 22 podzemna, kraj [[Lop Nor|Lop Nura]], u [[Malan]]u, [[Xinjiang]]u)<ref>[http://www.fas.org/nuke/guide/china/nuke/index.html Nuclear Weapons], see also [http://www.fas.org/nuke/guide/china/nuke/tests.htm Nuclear Weapons Test List]</ref><ref>[http://www.theepochtimes.com/n2/content/view/14535/ "Chinese Nuclear Tests Allegedly Cause 750,000 Deaths"] ''Epoch Times''. March 30, 2009.</ref>
* '''[[Indija]]''': šest podzemnih nuklearnih pokusa od 1974. do 1998.<ref>{{cite news|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/11/newsid_3664000/3664259.stm|title=1998: India explodes nuclear controversy|date=11. maj 1998|accessdate=15. lipnja 2013}}</ref>
* '''[[Indija]]''': šest podzemnih nuklearnih pokusa od 1974. do 1998.<ref>{{Citiranje novina|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/11/newsid_3664000/3664259.stm|title=1998: India explodes nuclear controversy|date=11. maj 1998|accessdate=15. lipnja 2013}}</ref>
* '''[[Pakistan]]''': šest podzemnih nuklearnih pokusa 1998. kraj [[Balučistan (Pakistan)|Baludžistana]] uz granicu sa Afganistanom. Pokuse je osudila međunarodna zajednica, no pakistanske vlasti su izjavile da morali reagirati i uspostaviti protutežu kao odgovor na indijsko nuklearno testiranje. Ipak, potvrdile su da ne žele utrku u naoružanju.<ref>{{cite news|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/28/newsid_2495000/2495045.stm|title=1998: World fury at Pakistan's nuclear tests|date=28. maj 1998|accessdate=15. lipnja 2013}}</ref>
* '''[[Pakistan]]''': šest podzemnih nuklearnih pokusa 1998. kraj [[Balučistan (Pakistan)|Baludžistana]] uz granicu sa Afganistanom. Pokuse je osudila međunarodna zajednica, no pakistanske vlasti su izjavile da morali reagirati i uspostaviti protutežu kao odgovor na indijsko nuklearno testiranje. Ipak, potvrdile su da ne žele utrku u naoružanju.<ref>{{Citiranje novina|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/28/newsid_2495000/2495045.stm|title=1998: World fury at Pakistan's nuclear tests|date=28. maj 1998|accessdate=15. lipnja 2013}}</ref>
*  '''[[Demokratska Narodna Republika Koreja|Sjeverna Koreja]]''': tri nuklearna pokusa između 2006. i 2013. Nakon svakog od njih, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda izglasalo je novu rundu težih sankcija protiv te države.<ref>{{cite news|author=Al Jazeera|publisher=|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/un-uveo-nove-sankcije-sjevernoj-koreji|title=UN uveo nove sankcije Sjevernoj Koreji|date=7. mart 2013|accessdate=15. lipnja 2013}}</ref>
*  '''[[Demokratska Narodna Republika Koreja|Sjeverna Koreja]]''': tri nuklearna pokusa između 2006. i 2013. Nakon svakog od njih, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda izglasalo je novu rundu težih sankcija protiv te države.<ref>{{Citiranje novina|author=Al Jazeera|publisher=|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/un-uveo-nove-sankcije-sjevernoj-koreji|title=UN uveo nove sankcije Sjevernoj Koreji|date=7. mart 2013|accessdate=15. lipnja 2013}}</ref>


Dodatno, možda su bile tri nepotvrđene nuklearne eksplozije, no samo se jedna smatra ozbiljnim kandidatom za isti, a to je incident u Veli u Indijskom oceanu 1979., za kojeg se smatra da ga je izvela vlada Južne Afrike.  
Dodatno, možda su bile tri nepotvrđene nuklearne eksplozije, no samo se jedna smatra ozbiljnim kandidatom za isti, a to je incident u Veli u Indijskom oceanu 1979., za kojeg se smatra da ga je izvela vlada Južne Afrike.  
Redak 100: Redak 100:


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Nuclear tests}}
 
* Video arhiva: [http://sonicbomb.com/modules.php?name=Content&pa=showpage&pid=39 Nuklearni pokusi SAD-a, SSSR-a, UK-a, Kine i Francuske] na [http://www.sonicbomb.com sonicbomb.com]
* Video arhiva: [http://sonicbomb.com/modules.php?name=Content&pa=showpage&pid=39 Nuklearni pokusi SAD-a, SSSR-a, UK-a, Kine i Francuske] na [http://www.sonicbomb.com sonicbomb.com]
* [http://www.pbs.org/wgbh/amex/bomb/maps/index.html Karte mjesta na kojima su testirana nuklearna oružja]
* [http://www.pbs.org/wgbh/amex/bomb/maps/index.html Karte mjesta na kojima su testirana nuklearna oružja]

Trenutačna izmjena od 02:19, 13. svibnja 2022.

Testiranje nuklearnog oružja
 Ovaj članak nije preveden djelomično ili uopće. (Rasprava)
Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.
Testiranje nuklearnog oružja
 Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.
Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.
Operacija Buster-Jangle, Nevada, 1951. Tijekom ovog testiranja, 2.796 američkih vojnika je promatralo nuklearnu eksploziju sa udaljenosti od 11 km. Nakon detonacije, 883 vojnika je naređeno otići tek 450 metara udaljenosti od epicentra eksplozije kako bi se utvrdili utjecaji radijacije na ljude

Testiranje nuklearnog oružja odnosi se na pokuse koje izvodi vojska ili vlada neke države kako bi utvrdila učinkovitost i razornu moć nuklearnog oružja. Tijekom 20. stoljeća, većina država koja je razvila nuklearna oružja ih je i testirala. Testovi otkrivaju kako ta oružja funkcioniraju pod različitim okolnostima te kako se strukture ponašaju kada se nađu u radijusu eksplozije. Također, nuklearno testiranje je često bio dokaz znanstvene i vojne snage neke države, radi potrebe zastrašivanja suparnika, te su stoga i mnogi testovi bili političke prirode.

Prvo nuklearno oružje detonirale su Sjedinjene Američke Države u Novom Meksiku 16. srpnja 1945., u tzv. Trinity testu, čija je snaga imala ekvivalent 20 kilotona. Prva hidrogenska bomba, nazvana "Mike", testirana je na atolu Enewetak, Maršalovi Otoci, 1. studenog 1952., a izvele su ga također SAD. Najsnažnije nuklearno oružje ikada testirano bila ja tzv. "Car bomba" koju je izradio SSSR i bacio iznad Novaje Zemlje 30. listopada 1961., čija je snaga imala ekvivalent 50 megatona.[1]

1963., tri (UK, SAD, SSSR) od četiri (Francuska) nuklearnih država, kao i mnoge države bez nuklearnog naoružanja, potpisalo je Povelju o ograničavanju nuklearnog testiranja, čime su se obvezale da neće testirati ta oružja u atmosferi, pod vodom ili u svemiru. Podzemni nuklearni testovi su pak dozvoljeni. Francuska je nastavila sa atmosferskim testiranjem sve do 1974., Kina čak i do 1980. Oni nisu nikada potpisali povelju. [2]

Podzemni testovi su nastavljeni u SAD-u sve do 1992. (godini u kojoj su testirali nuklearno oružje po zadnji put), u SSSR-u do 1990., u UK do 1991., a u Francuskoj i Kini do 1996. Nakon potpisivanja Povelje o dalekosežnoj zabrani testiranja 1996., sve te države su se obvezale da će prekinuti nuklearno testiranje. Dvije nuklearne sile koje istu nisu potpisale - Indija i Pakistan - su zasad zadnji poznati test izvele 1998. U modernom razdoblju, posljednje nuklearno testiranje izvela je Sjeverna Koreja u veljači 2013. Ista država je tako jedina koja još testira nuklearno oružje te planira testove sa raketama koje mogu nositi isto. [3]

Vrste

Četiri glavne vrste testiranja nuklearnog oružja: 1. atmosfersko, 2. podzemno, 3. egzoatmosferno i 4. pod vodom.

Postoje četiri glavne vrste testiranja nuklearnog oružja:

  • Atmosfersko testiranje odnosi se na eksplozije koje se odigravaju u Zemljinoj atmosferi. Tradicionalno su se odvijale na tornjevima, balonima, otocima ili su bombe bačene iz zrakoplova. Nuklearne eksplozije koje su dovoljno blizu tlu da povuku sitne čestice, pijesak i otpad u oblak gljiva mogu generirati nuklearne padaline zbog radijacije otpada.
  • Podzemno testiranje odnosi se na nuklearno testiranje koje se odvija ispod površine Zemlje, na različitim dubinama. Podzemne detonacije bile su najčešća vrsta testiranja SAD-a i SSSR-a tijekom hladnog rata; ostalo testiranje zabranila je povelja o ograničavanju istih 1963. Kada je eksplozija potpuno obuzdana, izbacuje zanemarivu količinu škarta. Ipak, mogu katkad probiti i na površinu, te dovesti do značajne količine nuklearne padaline, te i do seizmološke aktivnosti.[4] 1976., SAD i SSSR su ograničili količinu podzemnih testova na maksimalno 150 kilotona.
  • Egzoatmosfersko testiranje odnosi se na testiranje iznad atmosfere. Nuklearno oružje pritom uzdignu rakete. Kao posljedica, katkad mogu stvoriti nuklearni elektromagnetski puls (NEMP), koji nabija čestice širom hemisfere i dovodi do efekta aurore. Najpoznatiji američki egzoatmosferski test je Starfish Prime iz 1963.
  • Podvodno testiranje odnosi se na detonacije nuklearnog oružja ispod vode. Uglavnom su priključene za brod koji potom biva uništen u eksploziji. Iako su takvi testovi rjeđi, ipak su izvođeni (jedan primjer je Operacija Crossroads). Ovakve detonacije mogu raspršiti velike količine radioaktivnih čestica po vodi ili potocima, čime bi zagađenje bilo veliko.

Svrha

Nuklearne testove neki su podijelili na sljedeće političke svrhe:

  • znanje o oružju - radi prikupljanja informacija ili fundamentalnog znanja o samim oružjima, njihovim procesima i materijalima.
  • učinci oružja - radi prikupljanja informacija o učincima nuklearnog oružja na strukture, opremu, organizme i okoliš. Koriste se za preživljavanje civila i vojnika u slučaju nuklearnih detonacija, razvijanju oružja, meta i taktika nuklearnog ratovanja.
  • sigurnosni pokusi - upućuju na promatranje ponašanja oružja u slučaju nesreće. Osobito se rabe za istraživanje može li se dogoditi značajnija nuklearna detonacija u nekoj nesreći, uslijed slučajnosti, tijekom transporta i skladištenja.
  • miroljubive nuklearne eksplozije - radi istraživanja korištenja nuklearnih eksplozija u područjima izvan vojnih ciljeva.

Alternative potpunog testiranja

Hidronuklearno testiranje proučava nuklearne materijale pod uvjetima eksplozivne kompresije šoka. Oni mogu stvoriti polukritične uvjete, ili superkritične uvjete čiji prinosi variraju od zanemarivih do značajnog prinosa punog oružja.[5]

Pokusi kritične mase utvrđuju kvantitet škriljavog materijala potrebnog za kritičnost za raznovrsnost kompozicija, gustoća i oblika škriljavog materijala.

Polukritični ili hladni testovi su oni koji uključuju nuklearni materijal i moguće eksplozije, ali koje namjerno ne dovode do nuklearnog doprinosa. Jedina su vrsta testova dozvoljena Poveljom u sveobuhvatnoj zabrani nuklearnog testiranja[6][7][8]

Povijest

Prvo testiranje nuklearnog oružja izveo je SAD kraj Alamogorda, Novi Meksiko, 16. srpnja 1945., u sklopu tzv. projekta Manhattan, kada je dobio šifru "Trinity". Izvorna zamisao bila je da se potvrdi je li moguće izazvati snažnu eksploziju atomskim oružjem, kao i da se procijene razmjeri i učinci atomske eksplozije prije upotrebe protiv Japana. Ipak, znanstvenici tada još uvijek nisu znali za nuklearne padaline i ine posljedice zračenja, sve do atomskog bombardiranja Hiroshime i Nagasakija. U Hiroshimi je od eksplozije preminulo 118.661 ljudi, a u Nagasakiju 74.000.[9]

SAD je izveo šest nuklearnih testiranja prije nego li je SSSR razvio svoju atomsku bombu (RDS-1) i testirao je 29. kolovoza 1949. Tada nijedna od te dvije države nije imala mnogo atomskog oružja pa su testiranja bila oskudna i sa dugim razmacima. Do 1950-ih, SAD je već razvio standardni teritorij za testiranje oružja u Nevadi kao i na Maršalovim otocima. SSSR je uglavnom testirao u Kazahstanu.[10] Ipak, tijekom hladnog rata, obje su zemlje počele ubrzano razvijati svoj program te su testirale na stotine bombi u drugoj polovici 20. st.

Castle Bravo eksplozija, na Maršalovim otocima, je izmakla kontroli te su nuklearne padaline 1954. raspršile opasnu količinu radijacije nad područjem od preko 150 km, pa i na naseljenim otocima

Međutim, nuklearno testiranje neminovno vuče za sobom velike opasnosti. To je potvrđeno 1954. godine, kada je SAD izveo opasnu Castle Bravo eksploziju uz pomoć nove hidrogenske bombe na Maršalovim otocima, ali su znanstvenici podcijenili štetnost i razmjere opasnog materijala nakon detonacije. Eksplozija je imala ekvivalent od 15 megatona - dvostruko više od predviđenog. Detonacija je izbacila i neočekivano veliku količinu radioaktivnog materijala, kojeg je promjena vremena raspršila nad velikim područjem. Oblak radioaktivne prašine proputovao je preko 150 km udaljenosti te zagadio nekoliko nastanjenih otoka u blizini atola. Domorodci su evakuirani, ali su svejedno kod 83 njih zabilježene opekline, dok je jedan japanski brod ulovio radioaktivnu ribu koja je vjerojatno dospjela na japansko tržište.[11]

Karta doza zračenja (u radima) po stanovniku diljem SAD-a kao posljedica nuklearnog testiranja u Nevadi od 1951.–1962.

Bravo je bila najgora nuklearna nesreća za SAD, ali su se pojavili i razni drugi problemi, kao što je raspršivanje zračenja i zagađenja vodenih izvora, hrane i stanovništva i u drugim područjima. Zabrinutost oko sve većeg rasta radioaktivnih padalina je na kraju doveo do Povelje o ograničavanju nuklearnog testiranja 1963., koja je ograničila potpisnice na podzemno testiranje. Ne računajući Indiju i Pakistan - koji su svaki izveli sveukupno tek šest nuklearnih podzemnih testova - pet preostalih nuklearnih sila je sveukupno izvelo 2.046 nuklearnih pokusa do prekida te prakse 1996. Od tog ukupnog broja, SAD je izveo 1.030 pokusa (51 %), SSSR 715 pokusa (35 %), Francuska 210 pokusa (10 %), Ujedinjeno Kraljevstvo 45 pokusa (2 %) te Kina 45 pokusa (2 %).[12] Zadnje pokuse izvele su Francuska i Kina 1996. godine. U 21. stoljeću, takvu je praksu ponovno pokrenula tek jedna država, Sjeverna Koreja, koja je izvela tri nuklearna pokusa do 2013.

Jedina poznata država sa nuklearnim oružjem koja tvrdi da nikada nije izvela nuklearni pokus je bila Južnoafrička Republika (iako je i to sporno. Vidi: incident u Veli), koja je u međuvremenu rasformirala i ukinula sve svoje nuklearno naoružanje.[13] Izrael se također često navodi kao država sa nuklearnim kapacitetom, ali navodno nikada nije izveo nuklearna testiranja. 1986., Mordechai Vanunu, bivši tehničar nuklearnog postrojenja kraj Dimone, za Sunday Times je izjavio da Izrael ima tajni nuklearni program te je potom osuđen na 18 godina zatvora u svojoj domovini jer je razotkrio državne tajne.[14]

Miroljubivi nuklearni pokusi izvođeni su radi kopanja kanala ili umjetnih luka, ili kako bi se stimulirala područja na kojima leži plin i nafta. Ipak, ti su pokusi na kraju zaustavljeni zbog opasnosti od zagađenja okoliša.[15]

Nuklearni pokusi se često koriste za političke svrhe. Jedan primjer je detonacija najsnažnije nuklearne bombe ikada stvorene, tzv. Car bombe, koja je imala 50 megatona. Detonirao ju je SSSR 1961. Ovo oružje je preveliko da bi se koristilo protiv neke vojne mete, te se smatra da je takav prototip bio jedini primjerak uopće izrađen u SSSR-u.[16]

Prema nekim procjenama, ostatci nuklearnog otpada uzrokovani takvim testiranjima doveli su do obolijevanja od raka i smrti 17.000 Amerikanaca u drugoj polovici 20. stoljeća.[17] Mnogi se stoga protive daljnjim nuklearnim pokusima jer izazivaju utrku u naoružanju s jedne strane, te zagađuju okoliš s druge.

  • Prvi nuklearni pokus, tzv. Trinity pokus, 1945.

  • Nuklearni pokus Sedan iz 1962. bio je pokušaj SAD-a u iskapanju velike količine zemlje

  • Operacija Buffalo, britanski nuklearni pokus 1956.

  • Neslavni nuklearni pokus Starfish Prime je aktiviran 400 km iznad površine atola Johnstona 1962.

Nuklearni pokusi po državama

Preko 2.000 nuklearnih pokusa je izvedeno do danas, u preko tucet različitih lokacija diljem svijeta.
Operacija Crossroads, američki nuklearni pokus kraj atola Bikini 1946.

Nuklearne sile su izvele preko 2.000 nuklearnih pokusa u drugoj polovici 20. st. a Sjeverna Koreja tri do 2013.:

Dodatno, možda su bile tri nepotvrđene nuklearne eksplozije, no samo se jedna smatra ozbiljnim kandidatom za isti, a to je incident u Veli u Indijskom oceanu 1979., za kojeg se smatra da ga je izvela vlada Južne Afrike.

Od prvog nuklearnog pokusa 1945. do testova u Pakistanu 1998., nikada nije bilo razdoblja dužeg od 22 mjeseca između dva testiranja. Razdoblje od lipnja 1998. do listopada 2006. najduže je razdoblje "mira" od 1945. u kojem nije bilo zabilježenih nuklearnih pokusa. Najviše ih je izvedeno 1961., čak 140.

Grafikon nuklearnog testiranja od 1945. do 2013. po državama

Izvori

Reference

  1. ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    • ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ *{{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},*U.S. Congress, Office of Technology Assessment (listopada 1989) (PDF). The Containment of Underground Nuclear Explosions. Washington, D.C.: U.S. Government Printing Office. http://www.nv.doe.gov/library/publications/historical/OTA-ISC-414.pdf 

  • ↑ Carey Sublette (9. kolovoza 2001). "Nuclear Weapons Frequently Asked Questions". section 4.1.9. http://nuclearweaponarchive.org/Nwfaq/Nfaq4-1.html#Nfaq4.1.9 Pristupljeno 10. travnja 2013 
  • ↑ Jonathan Medalia (13 ožujka). "Comprehensive Nuclear-Test-Ban Treaty: Issues and Arguments". Congressional Research Service. str. 20. http://www.fas.org/sgp/crs/nuke/RL34394.pdf Pristupljeno 10 travnja 
  • ↑ "US conducts 'subcritical' nuclear test". 7. prosinca 2012.. http://zeenews.india.com/news/world/us-conducts-subcritical-nuclear-test_815260.html Pristupljeno 28. svibnja 2013. 
  • ↑ "Subcritical nuke tests may be resumed at Novaya Zemlya". http://barentsobserver.com/en/security/subcritical-nuke-tests-may-be-resumed-novaya-zemlya-02-10 
  • ↑ BBC News (6. kolovoza 2005). "1945: US drops atomic bomb on Hiroshima". bbc.co.uk. http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/6/newsid_3602000/3602189.stm Pristupljeno 15 lipnja 
  • ↑ BBC News (6. septembar 2009). "Soviet nuclear tests leave Kazakh fallout". bbc.co.uk. http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/8236431.stm Pristupljeno 15 lipnja 
  • ↑ DeVolpi, Minkov, Stanford & Simonenko 2005., str. V-15
  • ↑ Powaski 2000., str. 215
  • ↑ Njølstad 2010., str. 156
  • ↑ Njølstad 2010., str. 50
  • ↑ Mariner & Piehler 2009., 419
  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ Nuclear Weapons, see also Nuclear Weapons Test List
  • ↑ "Chinese Nuclear Tests Allegedly Cause 750,000 Deaths" Epoch Times. March 30, 2009.
  • ↑ BBC News (11. maj 1998). "1998: India explodes nuclear controversy". bbc.co.uk. http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/11/newsid_3664000/3664259.stm Pristupljeno 15. lipnja 2013 
  • ↑ BBC News (28. maj 1998). "1998: World fury at Pakistan's nuclear tests". bbc.co.uk. http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/28/newsid_2495000/2495045.stm Pristupljeno 15. lipnja 2013 
  • ↑ Al Jazeera (8 ožujka). "UN uveo nove sankcije Sjevernoj Koreji". http://balkans.aljazeera.net/vijesti/un-uveo-nove-sankcije-sjevernoj-koreji Pristupljeno 15. lipnja 2013 

    • Knjige

    • DeVolpi, A.; Minkov, V.E. (2005). Nuclear Shadowboxing: Legacies and Challenges. DeVolpi, Inc.. ISBN 9780977773411 
    • Mariner, Rosemary B.; Piehler, Kurt (2009). The Atomic Bomb and American Society: New Perspectives. University of Tennessee Press. ISBN 9781572336483 
    • Njølstad, Olav (2010). Nuclear Proliferation and International Order: Challenges to the Non-Proliferation Treaty. Taylor & Francis. ISBN 9780203844823 
    • Powaski, Ronald E. (2000). Return to Armageddon: The United States and the Nuclear Arms Race, 1981-1999. Oxford University Press. ISBN 9780195355963 

    Vanjske poveznice

    Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Testiranje_nuklearnog_oružja&oldid=514991"