Telč

Telč
Zastava	Grb
Koordinate: 49°11′N 15°28′E
Država	Češka
Pokrajina	Vysočina
Povijesna pokrajina	Moravska
Gradonačelnik	Roman Fabeš
Površina	24.86 km2
Nadmorska visina	514 m
Stanovništvo	5.812 (2006.)
Poštanski broj	588 56
Službena stranica www.telc-etc.cz
Karta
Telč Položaj grada na karti Češke

Telč (njemački: Telsch) je maleni grad na rijeci Jihlava u južnoj Moravskoj, u Češkoj, u pokrajini Vysočina. Nalazi se blizu grada Jihlava na Češko-Moravskoj visoravni, okružen jezerima, na izvoru Telčský potoka koji se odmah istočno od grada ulijeva u rijeku Moravska Thaya. Telč je podijeljen na naselja: Studnice (Studnitz), Telč Podolí, Telč Staré Město, Telč Štěpnice i Město Telč Vnitřní.

Glavni trg s karakterističnim pročeljima

Povijesno središte grada je gradski trg koji je jedinstven kompleks duge urbane plaze s dobro očuvanim renesansnim i baroknim kućama s visokim zabatima i arkadama otvorenim prizemljem. Zbog toga je 1992. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest i znamenitosti

Grad je osnovan u 13 stoljeću kao kraljevska utvrda na vodi, na raskršću trgovačkih putova između Bohemije, Moravske i Austrije. Najstariji spomen grada je iz 1207., a 1315. godine čečki kralj Ivan Luksemurški ga je prodao gospodarima Wartenberga, a 1339. godine oni ga mijenjaju za južnomoravski Bánov s gospodarima Hradeca.

U drugoj polovici 14. stoljeća je u Telču izgrađen gotički dvorac koji je u 15. stoljeću dobio jače zidine i novi toranj-portal. U 16. stoljeću, utvrđeni dvorac nije zadovoljavao potrebe svog vlasnika, plemića Zachariáša od Hradeca, koji ga je dao urediti u renesansnom stilu. Prizemlje je nanovo nadsvođeno, pročelja ukrašena tehnikom zgrafita, a dvorane i stambene prostorije su ukrašene štuko ukrasima i iluzionističkim slikama 1553. godine. Kasnije je dvorac dobio i veliki engleski park.

Nakon što su 1602. izumrli muški nasljednici obitelji Hradec, Telč je pripao obitelji Slavata<ref>Václav Ledvinka: Well prahu raného novověku: Jindřich IV Hradce Adam I. z a. In: Václav Buzek: Poslední pani z Hradce. České Budějovice 1998., str. 26. ISBN 80-7040-267-9 </ref> i grad su 1645. godine poharali Šveđani tijekom Tridesetogodišnjeg rata. Protureformacija je dovela Isusovce u grad koji od 1666.-67. grade Crkvu Imena Isusova prema planu Domenica Orsija.

Kada je 1712. godine izumrla obitelj Slawata, grad i dvorac je pripao obitelji Podstatští iz Prusinovice (njem. von Prusinowitz), sve do 1945. godine. Poput susjednog grada Jihlava, Telč je imao većinsko njemačko stanovništvo, sve do progona Nijemaca iz Čehoslovačke nakon Drugog svjetskog rata

1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Najznamenitiji u Telču je njegov slikoviti gradski trg čije su kuće z 16. i 17. st. postale UNESCO-va svjetska baština 1992. godine. Gospin stup i fontana u središtu gradskog trga potječu iz 18. stoljeća.

Pored Isusovačke crkve u gradu se nalaze i starije, Crkva sv. (Kostel svatého Ducha) i župna Crkva sv. Jakova (Kostel svatého Jakuba).

Koncem srpnja i početkom kolovoza, od 1982., u Telču se održava jedan od najstarijih glazbenih festivala u Češkoj, Praznici u Telču (Prázdniny v Telči), na kojem sudjeluju slavni češki izvođači, uz kazališne priredbe i umjetničke izložbe i radionice.

• 
  Odraz Crkve sv. Jakova u jezeru
• 
  Slikovita pročelja na trgu
• 
  Zalazak sunca nad Telčem
• 
  Park dvorca u Telču
• 
  Praznici u Telču 2007.

Gradovi prijatelji

Telč ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

• Rothenburg ob der Tauber, Njemačka
• Šaľa, Slovačka
• Waidhofen an der Thaya, Austrija
• Belp, Švicarska
• Figeac, Francuska
• Wilber, SAD

Izvori

• Joachim Bahlcke u. a.: Handbuch der historischen Stätten Böhmen und Mähren, Kröner-Verlag, Stuttgart 1998., str. 601.-603. ISBN 3-520-32901-8 

Vanjske poveznice

• Službena stranica grada (češ.) (engl.)
• Telč - informacije i kultura (češ.) (engl.)

Nedovršeni članak Telč koji govori o gradu u Češkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.