More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Cigaret-5.jpg|mini|desno|250px|Cigareta.]] | |||
'''Cigaretni papir''' je vrlo tanak, čvrst [[keljivo|nekeljeni]] [[papir]] od bijeljenog [[lan]]a i [[konoplja|konoplje]]. Međutim, danas se uglavnom traži [[proizvod]] sa što više drvne bijeljene sulfatne [[celuloza|celuloze]]. Papir sadrži od 20 do 33% [[punilo|punila]] u obliku [[Kalcijev karbonat|kalcijevog karbonata]] kako bi sagorijevanje cigareta bilo što potpunije. Gramatura papira iznosi od 12 do 22 g/m<sup>2</sup>. Propustljivost za zrak bila je ranije razmjerno mala (od 60 do 75 cm<sup>3</sup>/min kroz površinu 1 cm<sup>2</sup>), ali se danas zahtijeva da propustljivost bude 3 puta veća. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Papir'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> | '''Cigaretni papir''' je vrlo tanak, čvrst [[keljivo|nekeljeni]] [[papir]] od bijeljenog [[lan]]a i [[konoplja|konoplje]]. Međutim, danas se uglavnom traži [[proizvod]] sa što više drvne bijeljene sulfatne [[celuloza|celuloze]]. Papir sadrži od 20 do 33% [[punilo|punila]] u obliku [[Kalcijev karbonat|kalcijevog karbonata]] kako bi sagorijevanje cigareta bilo što potpunije. Gramatura papira iznosi od 12 do 22 g/m<sup>2</sup>. Propustljivost za zrak bila je ranije razmjerno mala (od 60 do 75 cm<sup>3</sup>/min kroz površinu 1 cm<sup>2</sup>), ali se danas zahtijeva da propustljivost bude 3 puta veća. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Papir'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 16:10
Cigaretni papir je vrlo tanak, čvrst nekeljeni papir od bijeljenog lana i konoplje. Međutim, danas se uglavnom traži proizvod sa što više drvne bijeljene sulfatne celuloze. Papir sadrži od 20 do 33% punila u obliku kalcijevog karbonata kako bi sagorijevanje cigareta bilo što potpunije. Gramatura papira iznosi od 12 do 22 g/m2. Propustljivost za zrak bila je ranije razmjerno mala (od 60 do 75 cm3/min kroz površinu 1 cm2), ali se danas zahtijeva da propustljivost bude 3 puta veća. [1]
Lan i konoplja
Obradom dugačkog vlakna lana ili konoplje alkalnim postupkom na povišenoj temperaturi dobije se polutvorevina s vlakancima duljine od 5 do 50 milimetara. Takav se poluproizvod ne može izravno mljeti u suvremenim konusnim mlinovima, već se radi skraćivanja vlakana melje u holenderu (koritasti mlin). Papir od tako pripremljene sirovine dobro je oblikovan i čvrst, što je važno za izradu kvalitetnog cigaretnog papira. Ranije se ta sirovina upotrebljavala za proizvodnju tankog i neprovidnog biblijskog papira za tiskanje vrlo skupih knjiga.
Izvori
- ↑ "Tehnička enciklopedija" (Papir), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.